Rabljena sedmica
Sanader
Bivši premijer Ivo Sanader osuđen je na deset godina zatvora: u sudnici zagrebačkog Županijskog suda stavljene su mu lisice i odveden je remetinečki pritvor. Sudac Ivan Turudić proglasio je Sanadera krivim po obje točke optužnice. Kriv je zato što je sredinom devedesetih uzeo tri milijuna i šesto tisuća kuna provizije od Hypo banke koja je Ministarstvu vanjskih poslova dala kredit za kupovinu zgrada veleposlanstava: za to kazneno djelo ratnog profiterstva dobio je tri i pol godine zatvora. Kriv je i zato što je 2009. upravljačke ovlasti u nacionalnoj naftnoj kompaniji INA-i – u zamjenu za deset milijuna eura mita – prepustio mađarskome MOL-u: za to mu je sudac Turudić odmjerio sedam i pol godina kazne. Sanaderu je, usto, naloženo da u državni proračun uplati tri milijuna i šesto tisuća kuna. I obrana i optužba najavili su da će se žaliti Vrhovnom sudu.
E sad, ovdje valja reći i ponešto što nije milo ušima tradicionalno histerične domaće javnosti, uz sav respekt prema Turudićevoj odluci, te uz maksimalno uvažavanje činjenice da je bivši premijer od 2007. do 2009. razvio svoju korupcijsku mrežu unutar državnog aparata. Prvo, koncept kaznenog djela ratnog profiterstva krajnje je problematičan: nije nemoguće da će se ispostaviti da je Ivo Sanader bio prvi i posljednji osuđenik za rečeno krivično djelo. Drugo: nijedan od dva inkriminirana ugovora – onaj MVP-a s Hypo bankom, i onaj Vlade s MOL-om – nije nedvojbeno proglašen štetnim za Republiku Hrvatsku, ali to nije bila prepreka da se Sanadera osudi za, praktički, veleizdajničke aktivnosti. Usput, Sanader – ni stvarno, ni formalno – nije bio jedini koji je odlučivao o problematičnim ugovorima. Treće, optužba, pa i presuda, u slučaju INA-MOL gotovo u potpunosti se bazira na iskazu nekadašnjeg Sanaderova bliskog prijatelja Roberta Ježića: on je posvjedočio da je na njegovu švicarskom računu završilo pet milijuna eura MOL-ova mita za bivšeg premijera kojemu je on, Ježić, iz prijateljske usluge stavio na raspolaganje svoj inozemni bankovni konto. Ježić je imao osobni motiv da ovako svjedoči, jer je suočen s istragama Državnog odvjetništva, a bit će vrlo zanimljivo pratiti kako će namaknuti novac za vraćanje u državni proračun pet milijuna eura za koje je sam rekao da nisu njegovi nego Sanaderovi, a kojima je, inače, u protekle tri godine raspolagao kao da je riječ o njegovim milijunima.
Već se počelo govoriti da bi presuda protiv Sanadera mogla poslužiti Vladi da pokrene izmjene dioničarskog ugovora s MOL-om, ali prije svega toga, zaboga, bilo bi nužno konačno poduzeti ono što je trebao biti prvi korak čitave ove priče: napraviti, naime, stručnu analizu koja bi, izvan svake sumnje, pokazala štetnost spornog ugovora s MOL-om. Ako takvo što ne postoji, a zasad ne postoji, nema druge nego Sanadera nazvati – Pedro Padrone.
Gaza
Izraelska vojna operacija Stup obrane, koja je usmjerena protiv Palestinaca i koja je počela sredinom prošloga tjedna, dosad je odnijela oko stotinu i trideset života u Gazi, među kojima je i tridesetak djece. Hamasove rakete ubile su troje Izraelaca, a u Gazi je organizirana i jedna masovna egzekucija ljudi koji su optuženi za špijunažu u izraelsku korist. U trenutku zaključivanja ovoga broja Novosti još nije bilo sklopljeno primirje između zaraćenih strana, ali sva je prilika da će se to dogoditi: takav zaključak može se izvući iz pojačavanja izraelskih napada u utorak, jer – prije primirja – Izraelci žele nanijeti što veću štetu Hamasovim vojnim kapacitetima. “Izrael narušava mir na tom području, gazi međunarodno pravo i provodi etničko čišćenje nad narodom. Ta zemlja malo po malo osvaja palestinska područja. Izrael trenutačno širi teror po Bliskom istoku”, bio je oštar turski premijer Erdogan, govoreći na skupu svoje partije.
Susret
Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji održavaju dobru komunikaciju i saradnju i pored generalnih odnosa dviju zemalja, rečeno je na sastanku predstavnika dviju zajednica, koji je 20. novembra održan u Zagrebu. Na njemu su dogovoreni vidovi suradnje i obraćanje predsjednicima i premijerima dviju država kako bi im skrenuli pažnju na unapređivanje odnosa dvaju naroda, nezavisno o trenutnoj situaciji. “Manjine su uvelike zavisne od odnosa dviju zemalja, ali im je stalo da se odnosi unapređuju”, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, dok je Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, naglasio dobru suradnju između manjinskih institucija. Osim slanja pisma vodećim ljudima dviju država, zatražit će se da se što prije sastanu mješoviti državni organi. Najavljeno je potpisivanje sporazuma o međusobnoj kulturnoj i naučnoj suradnji.
Govoreći o atmosferi koja se stvorila nakon presude generalima Gotovini i Markaču, Pupovac je ocijenio da nije stvoren ambijent naklonjenosti manjinama, jer se stvaraju stereotipi. Rekao je i da presuda ne bi trebala biti povod za animozitet prema Hrvatima u Vojvodini. Slaven Bačić naglasio je da ekscesa nema, ali da je stvorena medijski neprijatna atmosfera za pripadnike manjina, dodavši da su problemi veći u malim mjestima nego u gradovima. Susretu su, osim Pupovca i Bačića, prisustvovali Čedomir Višnjić, predsjednik SKD-a “Prosvjeta”, Dragan Crnogorac, predsjednik ZVO-a, Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a, Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Tomislav Žigmanov, direktor Zavoda za kulturu Hrvata Vojvodine. (N. J.)