Intrigator

Tiskara Vjesnik zatražila predstečajnu nagodbu

Kompleksne igre oko Vjesnika

Restrukturiranje podrazumijeva otkaze za 130 zaposlenih, a predstečajna nagodba omogućuje ulazak vjerovnika u vlasništvo tvrtke koja raspolaže vrijednim nekretninama

Među prvim tvrtkama koje su po novom Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi podnijele zahtjev za predstečajnom nagodbom našla se i državna tiskara Vjesnik s 360 zaposlenih i dugovima od 140 milijuna kuna, od kojih je više od 100 milijuna već dospjelo na naplatu.

Tiskara je godišnje stvarala 30-ak milijuna kuna gubitaka i više nema čime servisirati te dugove, iako još uvijek ima posla jer tiska čitav niz listova najvećeg domaćeg novinskog izdavača EPH-a. Ta je činjenica pomogla radnicima da se više puta štrajkovima izbore za isplate dijela zaostalih plaća, no restrukturiranje koje bi osiguralo stabilno poslovanje nije bilo provedeno, iako je nova Vlada u Vjesnik postavila svoje ljude, na čelu s predsjednikom uprave Zlatkom Šoštarićem. Rješenje bivšeg ministra gospodarstva Radimira Čačića bilo je, naravno, privatizacija, no ni taj plan nije upalio jer je potencijalni investitor odustao.

Kroz proces predstečajne nagodbe uprava tvrtke mora se u kratkom roku na osnovu plana restrukturiranja nagoditi s najvećim vjerovnicima, a to su u ovom slučaju kreditori (45 milijuna kuna), dobavljači (46 milijuna kuna) i država (37 milijuna kuna).

Želi li Vjesnik izbjeći stečaj, plan restrukturiranja morat će biti održiv, što će podrazumijevati otkaze za barem 130 zaposlenih. Predstečajna nagodba omogućava više scenarija dogovora s vjerovnicima, uključujući odgodu, djelomičan i potpuni otpis dugova, s ulaskom vjerovnika u vlasničku strukturu. Kako je država većinski dioničar, svoj udio može povećati jedino nauštrb Fonda branitelja, koji drži 25 posto dionica, a ako bi u vlasničku strukturu ulazili kreditori i dobavljači, tada bi to bilo na račun i države i Fonda.

Dugovi Vjesnika otprilike su jednaki knjigovodstvenoj vrijednosti njegove imovine, koja se sastoji od strojeva i nekretnina u Vjesnikovom kompleksu, a koja realno može vrijediti i puno više. Tiskara u kompleksu ima 61,6 posto vlasništva, a suvlasnici su Tisak, izdavač Styrija i nekretninska tvrtka Allegheny Financial, koji su već izradili projekt novog poslovnog središta Zagreba, po kojem je uz postojećih 45.000 Vjesnikovih kvadrata moguće izgraditi još čak 260.000 četvornih metara.

Prema izrađenoj projekciji, sama lokacija je vrijedna oko 80 milijuna eura, pa po tome i tvrtka Vjesnik vrijedi puno više od svojih dugova, a svi ti interesi bit će u igri dok se bude odigravala predstečajna nagodba.

Nikola Bajto

Prepirka mladih HNS-a i HSS-a

Crkva ostavljena stranačkoj mlađariji

Uoči ovotjednog donošenja državnog proračuna za 2013. pobunili su se Mladi HNS-a, druge najjače stranke u vladajućoj koaliciji, izradivši programsku knjižicu u kojoj zahtijevaju raskidanje ugovora s Vatikanom i prestanak proračunskog financiranja vjerskih zajednica.

Zvonimir Klobučar, predsjednik Mladih HNS-a, pritom je u Rijeci kazao da bi se taj novac mogao bolje iskoristiti za financiranje škola i dječjih vrtića. Također smatraju da se vjeronauk treba održavati u vjerskim zajednicama a ne u školama, te da vjerska obilježja treba ukloniti iz javnih ustanova.

Inicijativu Mladih HNS-a vladajući su prečuli, a šef koalicije Zoran Milanović više je puta, pa i nakon nedavnog posjeta papi Benediktu XVI, ionako ubio svaku raspravu o Crkvi, ponovivši više puta da o nečem takvom ni ne razmišlja. HNS se u Vladi nije takvom stavu nikada javno suprotstavljao, no eto, stranački starješine očito preko mladeži puštaju poruke kojih se sami libe, kako bi biračima prodali priču o tome da od nekih zamisli nisu odustali.

Zanimljivo je da nijedna stranka bliska Crkvi nije mlade HNS-ovce uzela za ozbiljno i njihove izjave komentirala, nego je i to prepušteno mlađariji. Tako su u katoličkom duhu reagirali mladi riječki HSS-ovci, optuživši HNS-ovce da svojom tragičnom ekonomskom politikom uništavaju građane i povećavaju siromaštvo u zemlji.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Mile Horvat, zastupnik SDSS-a

Svi smo odbijeni

Iako je Vlada odbila sve amandmane, vrata ostaju otvorena za razgovor s premijerom oko nekih drugih načina pomoći Gračacu radi realizacije projekata

Među 51 odbijenim amandmanom na proračun za 2013. godinu našao se i onaj SDSS-ov o pomoći Gračacu s dva miliona kuna. Zašto Gračac?

Od naših 15 općina Gračac je najgore prošao jer ove godine nije ostvarena potpora iz državnog proračuna, a nije uvršten ni u prijedlog proračuna za 2013. Povratnička općina Gračac veća je od dvije županije, a u vrlo je teškoj situaciji, pa u 67 domaćinstava osnovnoškolci uče uz svijeću jer nije završena reelektrifikacija. Općina ima 17 projekata za razvoj lokalne infrastrukture u vrijednosti od 20 miliona kuna, ali nema izvornih prihoda dovoljnih da participira sa 20 posto. Postavlja se pitanje kako će realizirati projekte, a država joj ne želi pomoći nijednom kunom jer se proračun vrši po lošoj formuli kojom su oštećene i druge općine. Osim što fali sredstava, tu su i veliki dugovi koje Gračac ima za neplaćenu struju i štete zbog elementarnih nepogoda u posljednje dvije godine.

Gračac je tek jedna od sredina u kojima obnova stoji?

Zato sam ministra regionalnog razvoja Branka Grčića pitao zašto u ovoj godini za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije učinjeno ništa, iako su postojale proračunske pozicije. Nije završen nijedan električni priključak, nije dano nijedno rješenje o dodjeli građevinskog materijala, nije obnovljena nijedna kuća niti omogućen otkup ijednog stana.

Kako komentirate to što su vladajući odbili sve tuđe amandmane?

Zakonska obaveza Vlade je da raspravlja o amandmanima. Ministarstva ih pripremaju, ali Vlada ih formalno stavlja na dnevni red, raspravlja o njima i donosi odluku. No u Saboru je donesen generalni stav da ih odbija, zbog čega su, kao i zbog stava predsjednika Sabora Josipa Leke da više nema rasprave, zastupnici HDZ-a otišli sa sjednice.

I što sad?

Iako je Vlada odbila sve amandmane, ostaju otvorena vrata za razgovor s premijerom oko nekih drugih načina pomoći Gračacu radi realizacije projekata i stvaranja prostora za poboljšanje kvalitete života u općini.

Nenad Jovanović

Medijski tajkun na sudu zbog klevete

Nino Pavić: Nisam kriv

Pavića je tužio mali dioničar Slobodne Dalmacije Hrvoje Šimić zbog izjave da reketari EPH i vodi militantnu skupinu novinara i policajaca s kojom će podijeliti plijen

Nisam kriv, izjavio je medijski mogul i suvlasnik Europapress holdinga Ninoslav Pavić na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu, gdje se od prošlog mjeseca protiv njega vode dva kaznena postupka za klevetu na temelju tužbe Hrvoja Šimića, malog dioničara Slobodne Dalmacije i vlasnika tvrtke Novabela.

Pavić je na sudu zbog izjave puštene preko svojeg glasnogovornika Svena Semenčića na vrhuncu afere Kamensko. Odgovarajući tada o Kamenskom, Pavić je pričao o Slobodnoj Dalmaciji. Ukratko, branio je sebe, a uvalio druge. Sporna je izjava koju je 15. studenoga prošle godine objavio portal Danas.hr:

“Navedene istrage i ispitivanja protiv EPH, odnosno Slobodne Dalmacije, isključivo su posljedica kaznenih prijava jedne osobe, Hrvoja Šimića, koji je podnio čak šest prijava i raznih dopuna prijava pokušavajući od EPH i Slobodne Dalmacije izreketariti još 400 milijuna kuna. Šimić je tako, uz obećanje o podjeli budućeg plijena, koja će uslijediti odmah nakon što se uništi EPH i uhapsi Pavića, okupio malu, ali militantnu ekipu navodnih ekonomskih analitičara, novinara i policajaca koji šire poluistine i dezinformacije. Pozivaju na hapšenja, zloupotrebljavaju radnice Kamenskog, lažu o sklanjanju u bolnicu itd.”

U drugom slučaju Paviću se sudi za klevetu i zbog njegovog intervjua magazinu “Lider” u srpnju prošle godine, gdje nimalo nije štedio Šimića.

“Taj čovjek već 12 godina reketari Slobodnu… Prijavili smo ga policiji jer nam je slao prijeteća pisma i SMS poruke, ali oni su zaključili da im je mnogo zanimljiviji kao izvor laži i podmetanja protiv Slobodne nego kao krivac za reket i prijetnje”, izjavio je Pavić u “Lideru”.

U oba slučaja Pavić je odbio mirenje i mogućnost isprike te poručio da će dokazati da nije kriv za klevetu, odnosno da je oko Slobodne Dalmacije sve čisto. No, nakon održanih prvih ročišta predloženo je i saslušavanje svjedoka. Između ostalih, i sadašnjeg ministra policije Ranka Ostojića, nekadašnjeg direktora Slobodne Dalmacije i Pavićevog podstanara.

Cinici tvrde da bi moglo biti zanimljivo slušati Ostojića kako odgovara tko stoji iza militantne skupine novinara, kvaziekonomskih analitičara, a naročito policajaca koji napadaju njegovog bivšeg poslodavca i sadašnjeg stanodavca Ninoslava Pavića, tajkuna optuženog za klevetu.

Miroslav Edvin Habek

Podaci Trgovačkog suda u Zagrebu

Usporavaju stečajevi

Do kraja studenog, na Trgovačkom sudu u Zagrebu podneseno je ukupno 1.025 prijedloga za otvaranje stečaja, dok je u cijeloj 2011. godini, prema podacima glasnogovornice Suda, bio podnesen ukupno 1.691 prijedlog. Prošle je godine Sud riješio ukupno 799 stečajnih predmeta. U Hrvatskoj se u prvoj polovici ove godine vodilo preko 1.400 stečajnih postupaka, od kojih 89 postupaka duže od deset godina, a trebali bi biti završeni u roku od godine i pol.

“Prema podacima zagrebačkog suda, čini se kako je ove godine usporen trend podnošenja novih stečajnih postupaka, no teško je zaključiti što je pravi razlog tome”, kaže Domagoj Sajter s osječkog Ekonomskog fakulteta, koji je doktorirao na temi stečajeva i stečajnog restrukturiranja. On pojašnjava da bi prvo trebalo razlikovati prijedloge za stečaj podnesene po službenoj dužnosti i one koje su podnijeli vjerovnici, da bi se dobila donekle jasnija slika o kakvom je trendu riječ.

“Novouvedeni institut predstečajnih nagodbi tek je jedno od mogućih objašnjenja manjeg broja klasičnih stečajeva”, kaže Sajter, navodeći da je glavna intencija novog zakona bila da se riješi pitanje nelikvidnosti, za koju krivima najviše smatra velike privatne i državne tvrtke.

Ipak, sami broj stečajeva bez daljnje statistike ne govori ništa o veličini poduzeća i o tome koliko je radnika obuhvaćeno ovogodišnjim postupcima, od kojih je jedan bio stečaj Gredelja.

Josip Jagić

Katran & perje

U Splitu doktor, u Saboru pacijent

Raspaljeni Dujomir

S obzirom na to da mu je okidač hrvatske strojnice na doktorskom ramenu zapeo na rafalnoj paljbi, Marasović je nastavio urlati da njemu “neke stvari nisu jasne”

Svetog Duje zvone zvona / da pozdrave šampiona / svi se sabornici stisli / on je heroj mudre misli.

Braćo i sestre, prof. dr. Dujomir Marasović!

Splitski dermatolog i bivši ravnatelj tamošnje bolnice, profesor Medicinskog fakulteta, cijenjeni zastupnik, službujući ustašolog i općenito najistaknutiji dežurni neandertalac domaće politike u inače bogatoj konkurenciji, dr. Duje prošlog je tjedna harao Saborom. Uz duboko žaljenje što iz tehničko-higijenskih razloga u ovom broju rubriku nismo nazvali “Sfinkter i šmirgl-papir”, s ponosom bilježimo njegovo pomalo konfabularno, no svakako emocionalno izlaganje na temu objave Registra hrvatskih branitelja.

“Ovo je krunski dokaz bijede hrvatske političke misli… hrvatskog nagona za samouništenjem, za samoosramoćenjem i za radom za tuđe interese, da bi se od toga imala nekakva korist ili zbog gluposti i manjka i intelektualnih potencijala na liniji hrvatske državnosti. Ja tražim da se objave svi članovi bivših obavještajnih službi iz bivše države, tražim da se objave članovi partizanskih jedinica koji još primaju penzije, tražim da se objave imena 30 tisuća članova fašističke talijanske okupatorske vojske koji primaju mirovine u Hrvatskoj”, nabrajao je neumorni Marasović.

Sumnja se da je potom dr. Duje zaspao ispod saborske klupe te se probudio dan kasnije, na raspravi o izmjenama Zakona o Uskoku, tj. uvođenju kaznenog djela podmićivanja saborskih zastupnika. S obzirom na to da mu je okidač hrvatske strojnice na doktorskom ramenu zapeo na rafalnoj paljbi, nastavio je urlati da njemu “neke stvari nisu jasne”.

“Dosta se u Saboru mekano razgovara, dosta se oporbenih zastupnika prema vladajućoj garnituri ponaša kao stari roditelji koji su jedva dobili dijete u stare dane, i to žensko”, prigovorio je Marasović, podsjetivši pritom na davni, ali nikada zaboravljeni antologijski polemički istup Antuna Vrdoljaka, kada je jednu novinarku bez djece nazvao “jalovicom”.

Jadranka Kosor i uobičajeno ograničeni mediji Marasovićev su istup okarakterizirali seksističkim, čemu se “Anus & kopriva” tj. “Katran & perje” odlučno protive. Jer u slučaju dr. Marasovića radi se ustvari o najuvjerljivijem dokazu promašenosti Darwinove teorije o evoluciji živih bića.

Petar Glodić