Intrigator

Manje vjernika, više nevjernika, manje Hrvata, manje Srba

Rezultati bez iznenađenja

Državni zavod za statistiku opet se pokazao prilično nepouzdanom ustanovom u kojoj analiziranje podataka traje predugo, tako da je i sada objavljen samo dio rezultata

Rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj uvijek nose oveća iznenađenja. Jest da se ta prebrojavanja i razvrstavanja održavaju svakih deset a ne svakih sto ili tisuću godina, ali svejedno ona neizostavno – ima tome već nekoliko desetljeća – predstavljaju gromko iznenađenje za naslovne stranice dnevnih novina. Ovom prilikom, uskličnici slijede činjenice da je stanovnika Hrvatske manje negoli prije, kao i vjernika, kao i radno sposobnih. No, zar je to doista bilo tako neočekivano?

Ako manji broj ukupnog stanovništva (4.284.889 prema 4.437.460 prije deset godina) pripišemo većim dijelom novom statističkom modelu, a zatim odavno padajućem natalitetu, uslijed raznih društvenih prilika koje na nj utječu, dakle, iznenađenju nema mjesta. Stanovništvo pritom ubrzano stari, pa raste udio starijih, a mlađih te radno sposobnih opada, naročito pridodaju li se oni koji su napustili zemlju. Crkva, ili čak više njih, pak, ulažu svakodnevni trud da ogade vjeru što većem broju ljudi, pa teško može čuditi povećan broj ateista, nevjerujućih, agnostika i skeptika.

Srbima, koji u Hrvatskoj bilježe još stariji prosjek od onoga generalnog, smanjen je udio sa 4,54 posto iz 2001. godine na sadašnjih 4,36 posto. U apsolutnom iznosu, to znači 14.998 Srba manje u Hrvatskoj. Ovdje mjesto zaslužuje i rubrika s naslovom “Više od statistike”: srpska zajednica u Hrvatskoj, zastupana prvenstveno Srpskim narodnim vijećem, imala je još u vrijeme obavljanja lanjskog popisa stanovništva značajnih prigovora na terensko manipuliranje akcijom, a na štetu Srba.

Dodajmo kako se Državni zavod za statistiku opet pokazao prilično nepouzdanom ustanovom. Nećemo ovdje ponavljati sve logičke prigovore iz drugih medija, tek napomenimo da samo prikupljanje i analiziranje podataka u toj kući traje predugo – i ovaj put je objavljen samo dio rezultata – naime, toliko predugo da se start posljednjeg popisa zamalo sastavio s objavom rezultata prethodnog. Ostatku rezultata ovog nadajmo se krajem tekućeg desetljeća.

Igor Lasić

Svaki dan drugačije novine

Novi radni tjedan donio je velike promjene u redakciji najnovijeg hrvatskog medijskog projekta, dnevnog lista “21. stoljeće”, reklamiranog kao “drugačije novine”. Tako je iz impressuma dnevnika misteriozno nestao Denis Kuljiš, donedavno izvršni urednik tih novina i njihov glavni kreativac, kako ga je ranije hvalio direktor i nominalni vlasnik Marjan Jurleka.

Osim Kuljiša, koji je već u proteklih nekoliko tjedana u redakciji, prema riječima tamo zaposlenih novinara, gurnut u stranu, smijenjena je i glavna urednica “21. stoljeća” Nada Mirković, inače Kuljiševa supruga. Prema svjedočanstvu iz redakcije “21. stoljeća”, Kuljiša u ponedjeljak više nije bilo u redakciji, a Nada Mirković ostala je odmah i bez radnog stola. Još u petak novinari nisu znali da će urednica biti smijenjena, a na njezino mjesto postavljen je Borna Keserović, bivši glavni urednik nedavno ugašenog tjednika “Forum”, koji je u “21. stoljeće” došao tek prije desetak dana.

Dok do službenih informacija iz redakcije nismo mogli doći, neslužbeno doznajemo da je uprava, odnosno Marjan Jurleka kao predstavnik vlasnika koji još nisu poznati javnosti, bila nezadovoljna prodajom novina, koja je već nakon nekoliko dana izlaženja pala na samo sedam tisuća primjeraka, te su zbog toga odlučili maknuti Kuljiša i Nadu Mirković.

Slaba tiraža dovela je do konceptualnih vrludanja, a sada je odlučeno da će umjesto dnevnog magazina, očito neuspješnog koncepta koji su gurali Kuljiš i Mirković, novine pod Keserovićevim vodstvom svoje mjesto na tržištu tražiti kao politički dnevnik.

Josip Jagić

Kratko & jasno

Aleksandar Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a

Popis ne daje realnu sliku

Smanjenju broja Srba, uz greške pri provođenju popisa, doprinijeli su evidentan otpor povratku i društvena klima koju i dalje karakterizira velika netolerancija

Kako komentirate rezultate najnovijeg popisa po kojima u Hrvatskoj živi 186.633 Srba?

Postoji mogućnost da popis ne donosi tačnu i realnu sliku broja Srba, ali i ostalih u Hrvatskoj. Moramo pomnije proučiti podatke koji su izneseni. Za sada možemo ocijeniti da su smanjenju broja Srba, uz greške pri provođenju popisa, doprinijeli evidentan otpor povratku izbjeglih Srba i društvena klima koju i dalje karakterizira velika netolerancija. Zbog toga se značajan broj Srba ustručava ili čak boji iskazati svoju nacionalnu pripadnost.

Na kakve ste ozbiljne nepravilnosti upozoravali još tokom provođenja popisa?

Popis je proveden tako da Srbima i pripadnicima drugih manjinskih grupa nije pružao nesmetanu slobodu izjašnjavanja, već je nerijetko sugerirao opredjeljivanje, i nacionalno i vjersko. Centralni ured SNV-a primio je tokom trajanja popisa niz prijava o nepravilnostima, kao što su popisivanje pravoslavaca kao grkokatolika ili sugeriranje osobama za koje se pretpostavlja da su Srbi da se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti. Isto tako, zabilježen je nedostatak popisnica na manjinskom jeziku odnosno pismu. Te su se nepravilnosti pojavile u više mjesta na cijelom teritoriju zemlje. Odmah po dobivanju prvih informacija o njima, održali smo konferenciju za medije na kojoj smo upozorili na nezakonitosti. Nema sumnje da su i one doprinijele smanjenju broja Srba.

Propusta je bilo i prije provođenja popisa?

Metodologija je imala neke unaprijed ugrađene nedostatke – nisu prihvaćene preporuke Konferencije evropskih statističara da se građanima ponudi mogućnost navođenja više od jedne etničke pripadnosti, više od jednog jezika i više od jedne vjere. Nasuprot tome, odgovori su sugerirali hrvatsku nacionalnost, hrvatski jezik i katoličku vjeru kao prvi izbor, a tek ako se to odbije, ako se popisani svrsta pod “ostale”, mogućnost navođenja druge etničke pripadnosti, jezika i pripadanja drugoj konfesiji. Smatramo da će to sugeriranje odgovora imati značajan utjecaj na rezultate popisa, ono sigurno ne djeluje u smjeru slobodnog iskaza.

Mirna Jasić

Hanfa odlučila u korist Ivice Todorića

Agrokor spašen na tajnom saslušanju

Svjedoci iz HFP-a izjavili su da su zajedničke odluke s Agrokorom dogovarali telefonom. To je bilo dovoljno da Hanfa oslobodi Agrokor plaćanja 800 milijuna kuna za dionice Belja

Koncern Agrokor Ivice Todorića ipak ne treba objaviti ponudu za preuzimanje Belja tešku 800 milijuna kuna, jer je regulatorna agencija Hanfa, kojoj je na čelu Petar Pierre Matek, odlučila vjerovati na riječ bivšem šefu Hrvatskog fonda za privatizaciju Damiru Ostoviću i njegovoj tadašnjoj ekipi, kao i neimenovanim svjedocima iz Agrokora, neovisno o nepostojanju pismenih tragova.

Naime, Agrokor je u ožujku 2005. temeljem ugovora s tadašnjim Hrvatskim fondom za privatizaciju sklopio ugovor o preuzimanju 52,2 posto dionica baranjskog prehrambenog kombinata Belje za cijenu od jedne kune, dok je HFP sebi zadržao 35,85 posto dionica. Temeljem istog ugovora o preuzimanju, Agrokor se obvezao u roku od dvije godine kroz tri etape u Belje uložiti 270 milijuna kuna u obnovu, s time da se to ulaganje upiše u temeljni kapital kroz izdavanje 2,7 milijuna komada novih dionica.

Kako je Agrokor već preuzimanjem u izvornom postupku, kada je kupio prvi udjel od HFP-a, premašio granicu od 25 posto ukupnog broja dionica, Hanfa, kojoj je tada na čelu bio Ante Samodol, donosi rješenje prema kojem je Agrokor po Zakonu o preuzimanju dioničkih društava dužan objaviti ponudu za kupnju preostalih dionica Belja na burzi. U Agrokoru su tvrdili kako tu obavezu nemaju, jer su po istom zakonu s HFP-om zajednički djelovali pri kupnji dionica, ali i pri dokapitalizaciji putem upisa novih dionica.

Ako dva subjekta zajednički djeluju i imaju više od 75 posto dionica, tada nemaju obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje. No prema mišljenju Hanfe u vrijeme dok je njome upravljao Samodol, o postojanju tog zajedničkog djelovanja HFP-a i Agrokora nije bilo nikakvog pisanog dokaza.

Kako bi se oslobodio obaveze da potroši još 800 milijuna kuna na dionice Belja, Agrokoru je bilo stalo da dokaže postojanje zajedničkog djelovanja, pa je pokrenuo upravni spor u kojem je sud presudio da je Hanfa prekršila upravni postupak jer nije saslušala svjedoke u slučaju.

Tijekom saslušanja, koja je Hanfa pod novom, sada Matekovom upravom, provodila u rujnu i listopadu ove godine, svjedoci iz tadašnjeg HFP-a i Agrokora ustvrdili su kako su zajednički djelovali zbog HFP-ovog dogovorenog neprotivljenja potezima Agrokora u dokapitalizaciji i ulaganjima u Belje, kao i jednakom glasanju na skupštini dioničara. Iako nisu ništa o tome zapisali, izjavili su da su se oko svih odluka redovito čuli telefonom. Uz neke odredbe izvornog ugovora o preuzimanju dionica od HFP-a, novoj garnituri Hanfe to je bilo sasvim dovoljno da ukine skupu obavezu preuzimanja za Agrokor.

No o bilo kakvoj koordinaciji, osim iskaza svjedoka, ne postoji pisani trag, što stoji i u obrazloženju Hanfe, a cijelo je saslušanje, temeljem njene odluke, bilo zatvoreno za javnost.

Josip Jagić

ZAMP kreditirao “kurira mafije”

Prešućene veze Mlinara s Josipovićem

Portal Index.hr objavio je u utorak da je Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) svojevremeno višemilijunskim iznosima kreditiralo tvrtke Zadom i Veterinaria “kurira mafije” Igora Mlinara, a Mlinarove bilješke i dokumente koji o tome govore na upit Indexa potvrdio je i glavni tajnik HDS-a Tomislav Šaban.

Igor Mlinar uhapšen je u listopadu radi kupovine podataka o istragama od korumpiranih policajaca, a dan prije njegova hapšenja preko “Večernjeg lista” bila je pokrenuta policijsko-obavještajna afera “Hrvatski Watergate”, kojoj je cilj bio minirati dovršenje policijske istrage.

Iako je ta afera podigla veliku prašinu, iako su premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović nakon nje smijenili ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića, iako je pokrenuto saborsko ispitivanje policijskih procedura, a s druge strane istraga o tome tko je pokušao medijski kompromitirati rad policije, iako su se u priči našli i Tomislav Karamarko i Ranko Ostojić a Mlinar bio u njenom središtu, iako su se oko te afere žestoko sukobili “Jutarnji” i “Večernji list”, najnovija Indexova otkrića nijedan od njih nije prenio.

Razlog je vrlo jednostava to otkriće povezuje Mlinara s HDS-om, u kojem je predsjednik Josipović obnašao vodeće funkciju u vrijeme odobravanja tih kredita, najprije kao glavni tajnik, a potom i kao član predsjedništva Društva. Već ranije Index je objavio kako je Mlinar jedno vrijeme bio i zaposlenik predsjednikova prijatelja Marka Vojkovića, a znamo da je on u vrijeme Josipovićeva upravljanja HDS-om dobio unosne poslove prikupljanja ZAMP-ovih autorskih naknada.

Nakon toga su “Novosti” otkrile kako su Mlinar i Vojković bili poslovno povezani preko tvrtke Rivijera Ičići, kroz koju su išle raznorazne sumnjive transakcije, no osim Indexa, svi su ostali hrvatski mediji i te informacije prešutjeli.

Iako, dakle, veze “kurira mafije” sežu do Josipovićeva prijatelja i do samog HDS-a kojem je predsjednik bio na čelu, to nije nešto što bi, po ocjeni urednika, trebalo zanimati hrvatsku javnost. Teško je očekivati da će i svakovrsne istrage pokrenute u vezi s Mlinarom ostati imune na takvo sljepilo.

Nikola Bajto

Katran & perje

Karamarkove božićne odluke

Popularni Djed Obraz

Zbog povećanih napora, šef HDZ-a uzet će šest mjeseci pauze u Saboru, no i dalje će primati skromnu zastupničku plaću od osamnaestak tisuća kuna

Ako netko ovih dana nadmašuje ukupnu popularnost Djeda Mraza, Svetog Nikole, Djeda Božićnjaka i Božić Bate, onda je to HDZ-ov šef Tomislav Karamarko. Poput navedenih djelatnika za uveseljavanje najmlađih, Karamarko trenutno izuzetno naporno radi, ne skida se s TV ekrana i stranica tiskovina, sve kako bi pripadnike svoje stranke već sada napalio za proljetne lokalne izbore.

Zbog povećanih napora, šef HDZ-a uzet će šest mjeseci pauze u Saboru, gdje navodno obavlja posao narodnog zastupnika. Glede privremenog prekida odnosa sa Saborom, neobično pristojni Karamarko unaprijed se ispričao svima što će do lokalnih izbora “ponekad i češće” izbivati, jer “radi u stranci gdje ima izvanredne rezultate na terenu”. Naglasio je i da će u Saboru biti “na svim bitnim točkama, na aktualnim prijepodnevima, na svemu onom gdje mora”.

Tu je međutim tzv. hrvatska javnost dovedena u logičku zabludu, jer premisa a) da Karamarko uzima pauzu, uz premisu b) da će sudjelovati u “bitnim točkama”, ne vode suvisloj konkluziji već konfuziji. Pogotovo uz činjenicu da će Karamarko mjesečno i dalje primati skromnu zastupničku plaću od osamnaestak tisuća kuna.

Opću zbrku pojačao je uobičajeno montipajtonovskim nastupom SDP-ov zastupnik Igor Dragovan. On je Karamarkovo izbivanje nazvao nenormalnim, no odluku o tome prepustio je Karamarkovim biračima. Ipak živimo u liberalnoj demokraciji, u kojoj vlada slobodno tržište najbedastijih političkih ideja. No Dragovan se narogušio kada su ga novinari upitali hoće li zbog nečijeg lezilebovićevstva biti promijenjena saborska pravila.

“Nećemo mijenjati pravila zbog nekoga koji je reka ‘Neću dolaziti na posao!’ pa zvao se on i Tomislav Karamarko”, odlučno je Dragovan obranio pokušaj narušavanja digniteta Hrvatskog sabora.

Ali dok si rek’o keks, majstor Karamarko svjetla reflektora već je odvukao na važniju temu: pad kreditnog rejtinga. U HTV-ovoj “Temi dana” pružio je jedinstven poetski prilog ekonomskoj teoriji, ustanovivši da je “kapital kao srna plah”.

Nakon svega, priprosto zaključujemo kako neobične pojave Karamarka i Dragovana svjedoče da je parlamentarna demokracija stvarna poput Djeda Mraza.

Petar Glodić