Manjinski zastupnik

Manjinski dožupani bez ingerencija

U Saboru, članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pod predsjedanjem zastupnika Furija Radina, na svojoj sjednici u novembru iznijeli su mišljenja i primjedbe i o prijedlozima zakona.

Podržali su donošenje Zakona o registru birača s obzirom da prema dosadašnjem iskustvu evidencije birača, ne prikazuju realnu sliku, jer je samih birača više od stanovnika Hrvatske. No, smatraju da bi posljedica novine u zakonu, aktivna registracija birača koji nemaju trajno boravište, mogla donijeti daljnje smanjivanje izlaza na izbore birača koji žive van Hrvatske.

Komentirajući prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, među ostalim je naglašeno kako kvalificiranje nekog djela kao prekršaj (na primjer nošenje simbola, crteža i fotografija koje uznemiravaju građane) u velikoj mjeri ovisi o subjektivnoj ocjeni policijskog službenika, koja se u sudskim postupcima uglavnom prihvaća kao relevantna, te je stoga potrebno precizirati odredbe kako bi se subjektivnost smanjila na što manju mjeru.

Po pitanju predloženog Zakona o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Odbor je predložio izmjene nekih odredbi. U onima po pitanju prava nacionalnih manjina, pozornost je usmjerena na one koje definiraju funkcije zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz manjinskih redova. Ocijenili su kako iz predloženih odredbi nije sasvim jasna funkcija zamjenika koji je pripadnik nacionalne manjine, odnosno da bi se ona mogla tumačiti kako je u pitanju zamjenik samo nominalno, a u suštini bez ikakve funkcije.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prihvatio je Prijedlog Zakona o lokalnim izborima. Isto tako podržao je stajalište predlagatelja da je potrebno posebnim zakonom urediti izbore za članove vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, na što se u saborskih raspravama ukazuje još od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 2002. godine.

Primjena sadašnjeg Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izazvala je niz problema, jer njime nisu na odgovarajući način uređena pitanja koja se tiču manjinskih izbora.

Bez napretka u jeziku i pismu

Godinama nema zadovoljavajućeg napretka po pitanju upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina, kao i u pristupu nacionalnih manjina sredstvima javnog priopćavanja te njihovom sudjelovanju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, ustanovljeno je na raspravi o Izvještaju o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na 14. Sjednici saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Istaknuto je kako je u Izvještaju trebalo više pažnje posvetiti posljedicama Odluke Ustavnog suda od srpnja prošle godine kojom je izmijenjen Zakon o izboru zastupnika u Sabor u dijelu koji se odnosi na izbor zastupnika nacionalnih manjina. On je bio donijet četiri mjeseca prije održavanja izbora, iako je Ustavnim zakonom za provedbu Ustava izričito propisano da se takvi zakoni moraju donijeti godinu dana prije izbora, pa se postavlja pitanje tretiranja zakonodavne problematike koja se odnosi na prava pripadnika nacionalnih manjina.

Upozoreno je i na nezadovoljavajuće stanje zastupljenosti manjina u tijelima državne i lokalne uprave i pravosudnim tijelima, jer iz podataka u Izvještaju proizlazi da je u strukturi državnih službenika i namještenika smanjen udio pripadnika nacionalnih manjina sa 3,92 posto (2010. godine) na 3,41 posto, koliko ih je bio na kraju 2011. godine.

Mirna Jasić