Pa ne mogu baš uvijek biti zadnji!

Trenutno je otvoreno 13 ambulanti: gastroenterološka, neurološka, hematološka, kardiološka 3…, a pogledajte, nema toliko pacijenata koji ispred njih čekaju – zadovoljno nam je na internom odjelu kazao docent Matija Horžić, pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava i voditelj bolničkog povjerenstva za formiranje lista čekanja i naručivanja na preglede.

Pokušavamo prebrojati pacijente koji sjede u separe čekaonicama bivše vojne bolnice ili u plastičnim stolcima raspoređenima duž dugačkog hodnika: prebacuju nogu s noge, čekaju da ih netko sa šaltera prozove na pregled. U trenutku dok sat otkucava 15.20, nalazimo da ih je ipak malo više od 13, a pristižu i novi.

Horžić kazuje kako su, zahvaljujući informatizaciji zdravstvenog sustava, e-listama čekanja objavljenima u KB Dubrava 2. listopada, te putem modela e-naručivanja, u koji se ista bolnica uključila 16. listopada, značajno smanjili liste čekanja na dijagnostičke i terapijske preglede. Nadalje, radno vrijeme ambulanti uredili su uvođenjem poslijepodnevnog rada liječnika specijalista.

Informatizacija proizlazi iz reforme kojoj je cilj pravednost i dostupnost javnog zdravstva svim građanima – ne samo bogatima – što je Rajko Ostojić obećao u osvit prošlogodišnjih izbora. Između pet točaka zdravstvene reforme, ministar zdravlja najavio je kao prioritet smanjenje lista čekanja do 50 posto za pojedine dijagnostičke i terapijske postupke, što je prema “Planu 21” Kukuriku koalicije trebalo biti realizirano do 1. srpnja ove godine. Međutim, projekt e-naručivanja krenuo je tek u rujnu, pilot projektom u Ličko-senjskoj (Donji Lapac) i Karlovačkoj županiji, kada su papirnate uputnice zamijenjene elektroničkima, pa će veća dostupnost javnog zdravstva, koje potresaju korupcijske afere, očigledno ponešto kasniti. E-naručivanjem, za što su zaduženi obiteljski liječnici, a koje je naročito pogodila posljednja afera nazvana “Hipokrat”, do kraja godine trebala bi biti obuhvaćena cijela Hrvatska, dok u svih 60 hrvatskih bolnica liste čekanja moraju biti objavljenje do 15. prosinca.

Docent Horžić pridružio nam se u razgovoru s pacijentima, od kojih želimo doznati kako izgleda nova zdravstvena pravednost. Na internom odjelu je stariji bračni par iz Soblinca kraj Sesveta, a na naše pitanje o tome kada su naručeni i koliko čekaju na pregled gospođa, koja želi ostati anonimna, odgovara:

– Suprug je naručen na pregled kod gastroenterologa, od toga je prošlo gotovo tri mjeseca. Naručeni smo između 12 i 14 sati. Na šalteru kažu da će doktor u ambulanti biti tek od 16 sati.

Dodaje da je njen suprug lani radio ultrazvuk abdomena, za što su čekali osam mjeseci. Dok to od nas nisu saznali, kažu nam uglas, nisu bili upoznati s e-naručivanjem, za koje smatraju da će biti odlično ukoliko će skratiti vrijeme čekanja na pregled ili kontrolu. Dosad su taj problem rješavali odlaskom u privatne ambulante.

– Ondje su nas odmah primili, platili bismo 200-300 kuna i to je to. Nema čekanja, samo daš peneze. Ali valjda će i u javnim bolnicama odsad biti bolje – optimistična je gospođa.

Docent je sve to mirno saslušao pa kaže:

– Oni su naručeni u terminu dok još nije bilo uspostavljeno e-naručivanje. Da se sada naruče za ultrazvuk abdomena, čekali bi upola manje – ističe Horžić.

– Jedno su liste čekanja, drugo liste naručivanja. Kada imate listu čekanja i kada pacijent dođe na red da bude naručen za operaciju, onda ga stavite na listu naručivanja, a isti ga čas skinete s liste čekanja – obrazlaže dalje način na koji se skraćuju liste čekanja i napominje da je lista za pojedine preglede automatski pala s nekoliko mjeseci na mjesec dana u onom trenutku kada su liječnici specijalisti dnevno počeli pregledavati po 25 pacijenata.

– Na internoj, primjerice, liječnik dnevno mora pregledati 25 bolesnika jer je takav raspored napravljen prema preporuci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Riječ je o pet prvih pregleda i 20 kontrola koje mora obaviti. U vezi s tim, uveli smo popodnevno radno vrijeme liječnika – objašnjava Horžić.

Iako bi se prema viđenom i prvim saznanjima moglo reći da se u Kliničkoj bolnici Dubrava, kojoj, doznajemo, gravitira od 300.000 do 350.000 pacijenata, reforma odvija na zadovoljstvo medicinara, pacijenti su i dalje, što više propitkujemo, uglavnom nezadovoljni. I naš se drugi sugovornik žali na dugo čekanje, uglavnom na vrijeme koje protekne od narudžbe do prijema na pregled.

– Naručen sam u 10.30 na kardiološki pregled, a sada je prošlo 16 sati i još nismo došli na red, ni ja ni ovaj gospodin – pokazuje na pacijenta koji sjedi do njega. – Naručio sam se i za urologa, a na redu sam tek 15. veljače iduće godine – žali se Antun Smud iz Ivanić Grada.

– Za prvi pregled urologa? – zanima docenta.

– Ne, već sam bio – odgovara pacijent.

– E, pa to je kontrola – odgovara docent, kojem pacijent replicira da svejedno dugo čeka.

– Pa ne može ga svaki dan pregledavati – tvrdi docent, a pacijentu poručuje da urolog prema dijagnozi i ozbiljnosti stanja određuje kada će tko biti pregledan.

Antun Smud nevoljko je prihvatio ovakvo objašnjenje, a dodatno se pobunio radi kardiološkog pregleda, na koji je naručen prije šest mjeseci i čeka čitavo prijepodne.

– Vaš obiteljski doktor treba vam reći točno vrijeme u koje ste naručeni – odgovara Horžić.

Problem je, kaže Horžić, koliko se doista u praksi obiteljski liječnici služe e-naručivanjem, jer kada uđu u e-sustav bolnice, točno mogu vidjeti u koje je vrijeme i za kakvu dijagnostiku pojedini liječnik slobodan i na taj način naručiti pacijenta.

– Tako ni pacijenti nisu informirani – pomalo će rezignirano, što je izazvalo Smudovo negodovanje.

– Putujem iz Ivanić Grada već deset godina, imam ugrađen pejsmejker i uvijek sam zadnji. Došao u osam ili u deset sati, uvijek sam zadnji. Pa ne mogu baš uvijek biti zadnji! Siguran sam da sam prvi na listi. Siguran sam! – tvrdi Smud.

Dugotrajno čekanje na kardiološki pregled nije neobično za većinu bolnica, kaže Hržić i napominje da su za pacijente koji su bili naručeni prije šest mjeseci liste već skraćene, jer bile su i duže – puno duže od pola godine. Dodaje da je bolnica nabavila novi ultrazvuk, pa se skratila i lista čekanja za ultrazvuk srca.

No opovrgava ga umirovljenica Ana Sirovina iz Sesveta, koju je na internistički pregled srca dopratila snaha. Naručena je prije godinu dana i naravno da je izvan sebe.

– Predugo čekam: u nalazu je pisalo da sam trebala biti primljena u roku od pola godine – kaže nam pacijentica.

– Baka treba ići na operaciju srčanih zalistaka, bili smo tu prije mjesec dana kako bismo dogovorili ultrazvuk srca, no ništa prije travnja ili svibnja sljedeće godine. Onda smo ultrazvuk napravili u privatnoj klinici – dodaje snaha.

Pacijenti su u pravu: prema podacima bolnice, za ultrazvuk srca s kraja listopada čeka se prosječno 170 dana, što je za 32 dana više nego u studenom prošle godine. Dugo se u Dubravi čeka i na prve preglede kod kardiologa (150 dana) ili gastroenterologa (137 dana). No u odnosu na studeni 2011. mnoge su liste do danas smanjene, pa je gastroskopija pala sa 64 na 30 dana čekanja, MR grupa sa 145 na 106 dana, kolonoskopija sa 90 na 37, a CT grupa sa 79 na 30 dana.

Na prijemnom pultu za internu grupu raspitujemo se zašto se toliko dugo čeka na gastroenterološki pregled, što je slučaj našeg prvog pacijenta.

– Potražnja je još uvijek velika s obzirom na našu uslugu. Čeka se prosječno tri mjeseca, iako bi za prvi pregled taj rok trebao biti do dva mjeseca. Liste čekanja nema jedino ako je pacijent preko vikenda bio u hitnoj – kaže nam administratorica.

Pitamo je što bi trebalo učiniti da se taj proces ubrza.

– Veća suradnja obiteljske medicine i kliničkog dijela i da se više optereti poslijepodnevni rad. Obiteljski liječnik prema stupnju hitnosti treba potražiti pregled, što još uvijek u većem dijelu ostaje na nama. Pacijenta moram ubaciti, nema tu čekanja – objašnjava naša sugovornica.

Na administrativnom odjelu za kiruršku grupu administratorica Nevenka Dukić referira da je za ambulantu “Urološka 1” naručeno 28 pacijenata i da ona radi svaki dan od 8 do 16 sati te utorkom od 11 do 19 sati.

– Lista čekanja za urologa uvijek je bila velika, uglavnom su to stariji pacijenti. E-naručivanja su krenula oko 15. listopada od liječnika opće prakse – kaže, pa nam na monitoru pokazuje plavo označen kvadrat koji znači da obiteljski liječnici naručuju pacijente na specijalistički pregled.

– Pacijenti ponekad dugo čekaju zato što žele isključivo kod svog liječnika. Za doktora Puškara, primjerice, naručujemo kontrole za drugu polovicu ožujka jer oni koji se vode kod njega žele isključivo njemu na pregled – dodaje Nevenka Dukić.

Doznajemo da se lista čekanja za vaskularnu kirurgiju, koja također radi jednom tjedno u poslijepodnevnoj smjeni (gdje se primi dodatnih 13 pacijenata), jako smanjila – na pregled se sada čeka dva do tri tjedna, dok se prije čekalo oko mjesec dana. Isto vrijedi za ortopediju, gdje se čeka najviše dva tjedna.

Za e-naručivanje nikada nije čula ni gospođa Katarina Švalina, koja je u veljači operirala obje dojke. Iako je u roku od dva mjeseca nakon operacije trebala obaviti sve preglede, na red je došla tek sada.

– Prvo su se vadili na godišnje odmore, a onda me nisu mogli primiti, ne znam zašto. Ja sam iz Vrbovečke Dubrave, imam 600 kuna penzije i kako da idem kod privatnika? Samo lijek plaćam 400 kuna. Moja doktorica opće prakse vodi se uzrečicom brigo moja pređi na drugoga, pa ne znam ni za kakvo e-naručivanje – kaže gospođa Švalina.

Što o dostupnosti zdravstva misle Ministarstvo zdravlja, obiteljski liječnici i udruge za zaštitu pacijenata?

Iz Ministarstva, koje je zaduženo za nadzor provedbe lista čekanja, poručili su nam kako za nas nemaju slobodnog termina jer ne vide svrhu da o tome razgovaraju, pa su nas uputili na HZZO, koji se bavi procedurama za skraćivanje lista čekanja i također ima direktan uvid u problem dostupnosti.

– Kao i u svim državama svijeta, velik problem u dostupnosti zdravstvene zaštite čini dugo čekanje na nehitne zdravstvene postupke. U Hrvatskoj je u rubnim i ruralnim dijelovima kronični nedostatak liječnika i specijalista, a negdje je i velika udaljenost do najbliže bolnice – kaže ortoped Nenad Korkut, rukovoditelj službe za odnose s javnošću HZZO-a.

Korkut smatra da je uvođenjem e-lista čekanja i e-naručivanja napravljen izuzetno važan korak jer će i pacijentima i zdravstvenim radnicima pružiti transparentan uvid u resurse pojedinih bolnica i time pomoći pri ispravnom usmjeravanju.

– E-liste čekanja objavljuju na jednom mjestu prve slobodne termine za određene postupke, u što je zasad uključeno 220 postupaka po bolnicama u biranoj regiji. Doktor obrađuje pacijenta i kreira uputnicu, nakon čega mu je ponuđena poveznica na e-naručivanje, a podaci se automatski preuzimaju s uputnice. Doktor ili sestra u ordinaciji automatikom dobivaju ponuđene bolnice iz regije s prikazanim prvim slobodnim terminima za traženi pregled. Nakon toga odaberu ustanovu u koju pacijent želi. Mi objedinjujemo podatke i analiziramo razlike u bolnicama. Istina je da se i s ovakvim prijavama stvara lista, ali je transparentna i svima dostupna na internetskim stranicama hzzo.hr i zdravlje.hr, gdje se vidi koliko se čeka na određeni postupak – sumira Korkut.

Dodaje da prve analize pokazuju velike neracionalnosti. Pacijenti koji se, primjerice, pripremaju za neki nehitni kirurški zahvat nekada i triput ponavljaju istu predoperativnu obradu. Upravo su takve nelogičnosti ostavština brojnih ministara koji su prodefilirali zdravstvom.

Specijalistica interne medicine Lidija Gajski obrazlaže to ovako:

– S jedne je strane potražnja za dijagnostičkim pretragama, operativnim zahvatima, lijekovima i drugim vrstama terapije i rehabilitacije, a s druge strane zdravstveni proračun koji ne može pokriti očekivanja. Na prvi pogled problem je teško rješiv, ne pomažu ni informatizacija, ni reorganizacija, a uvođenje druge smjene podrazumijeva zapošljavanje novih liječnika, dakle dodatna sredstva kojih nema.

Problema bi bilo manje kada bi se iz stavke “potražnja” isključili beskorisni i nepotrebni postupci, pa bi za one korisne ostalo dovoljno novca, a liste čekanja bi automatski nestale.

– Duge liste čekanja odgovaraju privatnim zdravstvenim ustanovama: kada se ne može dočekati pretraga na temelju uputnice, odlazi se u privatnu polikliniku, što znači smanjenje dostupnosti zdravstvenih usluga siromašnima – objašnjava dr. Gajski.

Još radikalniji komentar u vezi lista čekanja ima dr. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Ona smatra da su liste čekanja izmišljen problem, nastao iz lažnih razloga, a njime se služe oni kojima odgovara da ne rješavaju puno važnije probleme.

– Samo rješavanje lista čekanja neće riješiti nered u sustavu, jer nismo riješili osnovne odnose u njemu, a to je da pacijent koji plaća bude ravnopravan partner, da zna što se događa i da sudjeluje u odlukama. Važni problemi su neprimjereno ponašanje liječnika, diskriminiranje i verbalne prijetnje po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, grubi pregledi, seksualno napastovanje, naplaćivanje nenaplativih usluga, nepravilna njega, odbijanje izdavanja uputnica, naplaćivanje pregleda bez izdavanja računa, uskraćivanje informacija o bolesti, uključivanje u klinička ispitivanja na nezakonit način – zaključuje dr. Đula Rušinović-Sunara.

Spomenka Avberšek: Treba raditi i poslijepodne

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek smatra da će pokrenute akcije dovesti do smanjenja lista čekanja, ali ih ocjenjuje sporim i nedovoljnim.

– Iz proračunskih sredstava oko 250 milijuna kuna godišnje odlazi u privatni sustav. Zašto plaćati privatnim poliklinikama kada liječnici mogu raditi u popodnevnim satima u javnim ustanovama, a ako ih je malo za taj rad, onda neka ih se posebno plati. Kada nam se liste čekanja smanje u prihvatljive okvire do mjesec dana, tada se slažem da javni djelatnici rade kod privatnika – kaže predsjednica SSZSSH-a.

Dragan Korolija Marinić: Liste su značajno smanjene

Ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava Dragan Korolija Marinić, koji je dužnost preuzeo u srpnju, tvrdi da su liste čekanja, po kojima se najbolje mjeri dostupnost zdravstvene zaštite, značajno smanjene. Novu je upravu, kaže, dočekalo dupliranje i neodjavljivanje pacijenata jerdostupnost zdravstvene zaštite,na, kolonoskopija s 90 na 37, a CT grupa sa 79 na 30 dana. dana)te čekanja moraju biti objavljen prvi pregled nije bio odvojen od kontrole, a puno pacijenata koji su obavili pretrage nije bilo skinuto s liste jer su dobili uslugu u drugoj bolnici.

– Broj pacijenata koji je bio na listi čekanja u Dubravi pao je sa 8.000 na 4.000, dakle za 50 posto. Prosječno vrijeme čekanja skraćeno je sa 180 na 120 dana, dakle za 33 posto za 16 dijagnoza koje prati Ministarstvo zdravlja – navodi ravnatelj.

Dodaje da su po potrebi selektivno povećali bolničke kapacitete.

– Uveli smo još jedan operacijski dan za operaciju katarakte, povećali bolnički limit za očni odjel te uz čišćenje podataka smanjili za 74 posto broj pacijenata koji čekaju za operaciju katarakte. Kupili smo novu opremu i uređaje i time skratili za 50 posto vrijeme čekanja. Inače, kada govorimo o očnoj mreni, prihvatljivo je čekanje unutar godine dana, a mi smo unutar mjesec dana. Za holter EKG bilo je, primjerice, 711 pacijenata s nesređenim podacima, a sada je taj broj pao na 41 pacijenta. Prosječno se na ovaj pregled sada čeka 27 dana – kaže ravnatelj.

Dosta velika lista čekanja je na magnetnu rezonancu za sve dijagnostike – oko 1.000 dana, i tu će, dodaje ravnatelj, trebati reagirati Ministarstvo, možda i ugovaranjem s privatnim klinikama. Isto vrijedi i za prvi pregled gastroenterologa, a liste čekanja su velike i za ultrazvuk srca i CD karotida.

– Njih do kraja godine planiramo riješiti dodatnim radnim satima subotom – kaže Korolija Marinić, koji za kraj napominje da javno zdravstvo mora imati primat kao servis i usluga građanima, dok privatno mora biti samo nadopuna, kako ne bi došlo do umjetnog stvaranja monopola u zdravstvu.