Balkan prolaz

Pad

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, po svemu sudeći, neće još dugo. Nakon brojnih pokušaja da na legalan način izbace ministre SDA-a, s kojima su najprije bili u koaliciji, socijaldemokrati Zlatka Lagumdžije, uz pomoć koalicionih partnera – SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 – odlučili su izglasati nepovjerenje Vladi Federacije, koja trenutno nema podršku parlamentarne većine u entitetu. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, za očekivati je da Vlada FBiH bude oborena do polovice februara. Vladajuća četvorka u Federaciji na ovaj se korak odlučila nakon kraha sastanaka lidera SBB-a Fahrudina Radončića i HDZ-a Bože Ljubića s predsjednikom Federacije BiH Živkom Budimirom – inače članom HSP-a BiH, još jedne stranke s kojom je Lagumdžija nakon izbora 2010. ušao u politički brak – koji je ostao pri stajalištu da ne pristaje na “rekonstrukciju” federalne izvršne vlasti.

Kandidat

Podgorički mediji javljaju da će na predstojećim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, za sada, jedini kandidat biti Miodrag Lekić, favorit Demokratskog fronta. Ostale partije još nisu donijele zvaničnu odluku o svojim kandidatima niti o tome čijeg će kandidata podržati. Uz to, potivnici ove ideje podsjećaju da je Lekić nema ustavno pravo na još jednu kandidaturu budući da je već ispunio dva mandata. Demokratska partija socijalista (DPS) saopćila je da će svog kandidata imati najkasnije do 25. januara te da njihov prijedlog “neće biti neustavan”. Zbog isteka mandata aktualnom predsjedniku Filipu Vujanoviću, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić najkasnije do 20. januara mora raspisati predsjedničke izbore u zemlji. Sam Vujanović kriptično je poručio: “Nadam se da će DPS odrediti svog kandidata, i obaviti razgovor i sa koalicionim partnerima. Nisam imao nijedan kontakt sa novinarima da me nisu pitali hoću li biti kandidat za predsjednika, što doživljavam i kao kompliment onome što sam radio i kao prognozu medija da sam ja, ako budem kandidat, siguran pobjednik. I ja to mislim.”

Poprsje

Brončano poprsje pokojnog slovenskog predsjednika i premijera Janeza Drnovšeka, koje je bez pristanka njegove obitelji bilo postavljeno u parku u Zagorju ob Savi, neće biti uklonjeno, presudio je sud u Ljubljani. Također, prema istoj presudi, park u kojem je spomenik postavljen može zadržati Drnovšekovo ime. Razlog: Janez Drnovšek je bio javna osoba, prenose agencije odluku ljubljanskoga suda. “Janez Drnovšek bio je javna osoba par excellence. Sama smrt i vremenski odmak ne mogu smanjiti povijesni značaj neke osobe”, piše u presudi višestupanjskog suda. Prethodno su djeca pokojnog Drnovšeka – sin Jaša i kći Nana – tražili da se poprsje ukloni jer, kako tvrde, ne odražava pijetet prema pokojniku i vrijeđa članove obitelji. Gradonačelnik općine Zagorje ob Savi, Matjaž Švagan, naručio je spomenik preminulom predsjedniku i postavio ga nekoliko mjeseci nakon njegove smrti 2008, povodom dana općine. Mediji podsjećaju da je prvostupanjski sud u Trbovlju najprije naredio uklanjanje poprsja, uvaživši argumentaciju obitelji da je Drnovšek kao privatna osoba bio skroman, štoviše nesklon svakom materijalnom čašćenju i idolatriji, a sada je ta presuda poništena.

Prevazilaženje

Kriza koju je u Makedoniji pokrenula rasprava o državnom proračunu još uvijek je oštra, a u prevazilaženje nerješivih nesuglasica uključila se i Evropska komisija. Direktor te institucije Stefano Sannino doputovao je u Makedoniju kako bi održao seriju sastanaka sa širokom lepezom makedonskih zvaničnika. Najprije se sastao s predsjednikom makedonske skupštine Trajkom Veljanovskim, u pokušaju iznalaženja načina za vraćanje oporbenih zastupnika u Sobranje, nakon što su ga ovi napustili 24. decembra prošle godine. Potom se sastao i s liderom opozicije Brankom Crvenkovskim, koji je o navedenom datumu govorio kao o “crnom ponedjeljku”, tj. danu kada su zastupnici oporbe istjerani iz parlamentarnih klupa. Sudeći po činjenici da Sannino nakon sastanaka s predstavnicima zakrvljenih strana nije davao službene izjave za medije, da se zaključiti da je talijanski diplomat Skoplje napustio neobavljenog posla.

Šljivovica

Osnovni sud u Beogradu donio je prvostupanjsku presudu u korist bivšeg logoraša Muje Vatreša, koji je svoj logoraški staž stekao u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji. Sud je odredio i odštetu: 500.000 dinara, odnosno oko 4.700 eura, javljaju agencije. To je prvi put da neki sud donese presudu kojom potvrđuje da su u toku ratova devedesetih na teritoriji Srbije bili organizirani logori. Presudom država Srbija neizravno priznaje odgovornost za protupravno zatočenje državljana Bosne i Hercegovine. Kako su potvrdili u Savezu logoraša Bosne i Hercegovine, spomenuti logori otvoreni su nakon pada Srebrenice i Žepe 1995. i u njima je u zatočeništvu držano – čak i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma – preko 801 osoba bošnjačke nacionalnosti, uključujući i maloljetnike.

“Ovo jeste neka pravda”, kazao je Vatreš. “Ja sam u logorima u Srbiji proveo više od šest mjeseci. Kad sam došao u Srbiju imao sam 103 kilograma, a tokom boravka u logoru spao sam na 57. Samo smo jednom dnevno jeli, a i tukli su nas. Prošli smo užas. Nisu nam dali da se brijemo i umivamo, pa smo bili dobili svrab. Ne daj Bože da se ikome desilo što sam ja prošao. I danas trpim posljedice. Imam strah, a najgore su mi noćne more. Zbog premlaćivanja imam bolove u koljenima”, ispričao je. Uz posredovanje Udruženja logoraša BiH i podršku beogradskog Fonda za humanitarno pravo, do sada je podneseno dvadeset tužbi za naknadu nematerijalne štete državljanima BiH koji su bili zatočeni u logorima u Srbiji.

Širenje

Glas ohrabrenja dolazi iz Austrije. Predsjednik te zemlje Heinz Fischer se, kako javlja Al Jazeera, založio za nastavak širenja Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana. On je u obraćanju diplomatskom koru u Beču poručio da EU – i pored toga što je koncentrirana na mjere za prevazilaženje dužničke i finansijske krize – “ne smije ispustiti iz vida proces širenja”. “Posebno smo zemljama zapadnog Balkana, iz dobrog razloga, dužni da ih dalje podržavamo na njihovom teškom putu u Evropu”, naglasio je austrijski predsjednik.