Intrigator

Vjekoslav Ivanišević HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita

Kad HDZ bira, Vjeko projektira

Ivanišević je 1990-ih bez natječaja dobio projekt uređenja Marmontove ulice, a prije osam godina postao je projektant splitskog rodilišta pod krajnje suspektnim okolnostima, zbog čega je zaradio strogi ukor Udruge arhitekata

Splitski arhitekt Vjekoslav Ivanišević, kažu, najbolji je HDZ-ov izbor za gradonačelničkog kandidata. Kažu i da mu je predak bio suosnivač Hajduka, da pripada narodnjačkoj splitskoj obitelji, da je po njegovim dječačkim dogodovštinama Matko Marušić napisao knjigu “Snijeg u Splitu”. Kažu i da je uvijek dobro prolazio, nekada nije bio mrzak Jugoslavenskoj narodnoj armiji, za koju je osamdesetih godina projektirao jednu od većih splitskih vojnih zgrada, a ni nakon 1990. godine, kao član HDZ-a, nije bio šikaniran. Dapače, dobio je, kažu, ranih devedesetih bez natječaja projekt uređenja Marmontove ulice u centru Splita.

Međutim, ne kažu ovih dana ni u jednoj od brojnih retrospektiva Ivaniševićeva opusa da je arhitekt prije osam godina postao projektant splitskog rodilišta pod krajnje suspektnim okolnostima. Na javnom je natječaju pobijedio projekt priznatog zagrebačkog arhitekta Hrvoja Njirića koji je, kako su mediji izvještavali, “predviđao rodilište paviljonskog tipa, s niskom gradnjom i brojnim unutarnjim dvorištima”. No bolnička je uprava, predvođena Dujomirom Marasovićem, Ivaniševićevim stranačkim kolegom, Njirićev rad proglasila “nefunkcionalnim”, pa je hladno poništila natječaj i raspisala novi, pozivni, na koji je, naravno, pozvan i Ivanišević. Udruga arhitekata javno je apelirala na svoje kolege da bojkotiraju novi natječaj, no Ivanišević se oglušio, prihvatio poziv i pobijedio s projektom teškim 38 milijuna eura.

Arhitektima koji su sudjelovali na natječaju Udruga je izrekla strogi ukor. Među njima, naravno, i Ivaniševiću, no rodilište je izgrađeno po njegovu projektu, a poslovično tendenciozni novinari procijenili su da mu je ignoriranje strukovnog poziva na bojkot spomenutog natječaja donijelo zaradu od oko tri i pol milijuna državnih kuna.

U međuvremenu, Marasović je odstupio s čela bolnice, rodilište je proradilo, a Ivanišević se kandidirao. U nastupnom intervjuu lokalnome dnevniku rekao je da ne bi imao ništa protiv da u eventualnom gradonačelničkom mandatu realizira svoj stari projekt uređenja Ulice kralja Tomislava u centru Splita. Ništa čudno. Čovjek dolazi iz stranke koja je pojmu sukoba interesa dala nemjerljiv praktičan doprinos, a očito mu nisu sasvim bliski dobri običaji i kolegijalnost. Zbilja, može li HDZ naći boljega kandidata?

Goran Plavšić

Pavić vratio porezni dug

Tvrtka Com.com medijskog tajkuna Ninoslava Pavića nedavno je nestala s popisa poreznih dužnika Ministarstva financija, na kojem se našla koncem srpnja prošle godine zbog neplaćenih 2,7 milijuna kuna poreza na dobit.

Com.com je tvrtka u stopostotnom Pavićevom vlasništvu, preko koje on drži 50-postotni udio u medijskoj kompaniji Europapress holding, kojoj pripadaju “Jutarnji list”, “Slobodna Dalmacija”, “Globus” i brojni drugi listovi. Kako su “Novosti” pisale prošlog ljeta, Porezna uprava je tijekom 2011. i 2012. izvršila nadzor nad poslovanjem Com.coma, kojem je Pavić osobno i direktor, te u ožujku 2012. utvrdila obavezu plaćanja poreza na dobit, koji Pavić godinama nije obračunavao iako je ostvarivao velike profite, ukupno 45 milijuna kuna u posljednjih pet godina.

Najveće godišnje profite ostvario je na transakcijama vezanim uz kupnju i prodaju tvrtke Dalta, vrijednima na desetke milijuna kuna, preko kojih je ljudima iz kruga Miroslava Kutle plasiran novac za preuzimanje zagrebačke tekstilne industrije Kamensko, te na transakcijama vezanim uz prodaju udjela u tvrtki mStart telekomunikacije koncernu Agrokor Ivice Todorića.

Pavić se na udaru poreznika vjerojatno našao zbog policijskih istraga pokrenutih po izbijanju afere Kamensko, da bi u srpnju prošle godine zbog toga završio i na “poreznom stupu srama”, kako su listu Ministarstva financija nazvali upravo njegovi mediji.

Činjenica da je Pavićev Com.com porezni dužnik bila je osobito isticana kada je prošle jeseni “Večernji list” otkrio kako sadašnji ministar policije Ranko Ostojić godinama živi u stanu koji je iznajmio od te Pavićeve tvrtke. Ostojić upravo ovih dana očekuje preseljenje u drugi stan, koji mu je pronašla Agencija za upravljanje državnom imovinom, a Pavić je u međuvremenu očigledno riješio svoj dug prema Poreznoj upravi.

Nikola Bajto

Kratko & jasno

Marko Jurčić, Zagreb Pride

Crkva širi mržnju

Nas stotinjak okupilo se pred Katedralom, a sve je djelovalo zastrašujuće: s jedne je strane bio kordon policije, a s druge huligani koje je pozvala jedna neoustaška stranka

Zagreb Pride organizirao je skup “Ljubi bližnjega svoga pred Katedralom”. Što je bio povod?

Povod su višemjesečni istupi čelnika Katoličke crkve, od svećenika do samih biskupa koji su, komentirajući i ulazeći u polemiku s Vladom oko zdravstvenog odgoja, koristili homofobiju i pozivali na nesnošljivost prema dijelu hrvatskih građana, prikazujući ih kao odgovorne za moralno propadanje društva. Smatramo da je taj progon dijela građana, potpomognut korporacijom Agrokor, bio sasvim neprimjeren i naša je građanska dužnost bila okupiti se i reći im da to više ne želimo slušati. Nas stotinjak okupilo se pred katedralom, a sve je djelovalo zastrašujuće, jer nam je s jedne strane bio kordon policije, a s druge strane huligani koje je pozvala jedna neoustaška stranka. No bili smo svjesni velikog rizika i baš zato smo trebali tamo doći, na što imamo apsolutno pravo. Smatramo da je vrijednost “ljubi bližnjega svoga” načelo kojeg bi se svi trebali držati, pa smo ih došli podsjetiti na to, budući da se iz Crkve ne čuje ljubav nego samo mržnja.

Što ste postigli tom akcijom?

Postigli smo ono najvažnije, da se LGBT osobe osnaže i da se same počnu boriti za svoja prava, da se sami odupiremo mržnji. Ostvarili smo to okupljanjem ispred Katedrale, na prostoru na kojem se dotad nismo okupljali s tim ciljem. Isto tako, potaknuli smo javnu raspravu po tom pitanju. S druge strane, nismo mogli postići veći efekt na Crkvu i široku javnost, jer su stavovi oko zdravstvenog odgoja i homofobije duboko ukopani. No poslali smo poruku drugim LGBT osobama da se ne trebaju bojati i da smo spremni izaći na ulice i protestirati, jer ne postoji prostor na koji ne smijemo doći.

Kako komentirate protivljenje Crkve zdravstvenom odgoju?

Crkva svoj moralni nauk promiče na potpuno neprihvatljiv način, putem homofobije i šovinizma, kako bi građane navela protiv zdravstvenog odgoja. Skupom se nismo željeli uplitati u zdravstveni odgoj, jer to je program Vlade i njena je dužnost da bude kvalitetan. Nama je bitno nikada ne pristati na takav crkveni model izražavanja homofobije i šovinizma.

Mirna Jasić

Država reagirala na pisanje “Novosti” o divljoj gradnji direktora HT-a

Mudriniću stižu dvije inspekcije

Dok Zakon o zaštiti prirode predviđa kazne do 200.000 kuna, Kazneni je zakon rigorozan prema protupravnoj gradnji u zaštićenim područjima, za koju predviđa isključivo zatvorske kazne, u trajanju od šest mjeseci do pet godina

Nakon što su “Novosti” u prošlom broju objavile tekst o tome kako je predsjednik uprave Hrvatskog telekoma i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić tijekom 2011. podigao na svojem posjedu na zaštićenom kornatskom otoku Žutu niz objekata kako bi mogao izigrati državu i legalizirati ih po novom zakonu, doznajemo da su reagirale i inspekcija zaštite prirode i građevinska inspekcija.

Mudrinić je, upitan u drugim medijima o našem pisanju, izjavio kako je riječ o “malicioznom tekstu”, no prenijelo ga je nekoliko nezavisnih medija, pa i Dnevnik HTV-a, nakon čega smo bili još toliko “maliciozni” da smo odlučili provjeriti kakav je bio odjek priče kod nadležnih inspekcijskih službi.

Na upit “Novosti”, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode odgovorili su nam kako je njihova inspekcija povodom medijskih napisa počela ovog ponedjeljka postupati u Mudrinićevom slučaju, a na teren izlazi i inspekcija Ministarstva graditeljstva.

“O predmetnom slučaju mjesno nadležni inspektor zaštite prirode u Šibeniku obaviješten je 14. siječnja 2013. putem nekoliko novinskih članaka koji su objavljeni tijekom prethodnog vikenda. Obzirom da se radi o zahvatima u prostoru, za koje se procjenjuje da se radi o bespravnoj gradnji, inspektor zaštite prirode je tijekom današnjeg dana došao do saznanja da će na teren izaći građevinska inspekcija u čijoj je nadležnosti Zakon o gradnji. Sukladno svojim ovlastima propisanim u Zakonu o zaštiti prirode, inspektor zaštite prirode će u narednih nekoliko dana obaviti nadzor na otoku Žutu i postupiti u skladu s utvrđenim na terenu”, odgovorili su nam u utorak iz Ministarstva.

Mudrinić je, kao što je bilo vidljivo iz fotografija koje smo objavili, na otoku na kojem je zbog zaštite značajnog krajobraza zabranjena svaka gradnja osim minimalnih intervencija na postojećim tradicijskim stanovima, podigao više od šest velikih krovova na temeljima i stupovima, probijao putove i gradio na obali, a potom podnio zahtjeve da mu se sve to legalizira po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Smisao tog zakona bio je u legalizaciji ranije bespravne gradnje, no Mudrinić ga je odlučio zloupotrijebiti tako što će uoči njegova stupanja na snagu proračunato izgraditi nove objekte.

Iako njegovi objekti konstrukcijski zadovoljavaju minimalne uvjete za legalizaciju propisane tim zakonom, hoće li mu to uspjeti ovisit će o stavu nadležnog odjela za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, a afera koju su svojim pisanjem pokrenule “Novosti” mogla bi pomoći da se rastumače i neke nedorečenosti iz zakona o legalizaciji.

Naime, taj zakon ipak ne dopušta legalizaciju u strogom rezervatu, nacionalnom parku, posebnom rezervatu, parku prirode, regionalnom parku, spomeniku prirode, park-šumi, spomeniku parkovne arhitekture – što su sve kategorije zaštićenih područja prepisane iz Zakona o zaštiti prirode. Međutim, uočljivo je da je u Zakonu o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama ispuštena jedna od ukupno devet kategorija iz Zakona o zaštiti prirode – upravo ona značajnog krajobraza, pod kojom je zaštićena Žutsko-sitska otočna skupina, gdje je gradio Mudrinić. U Zakonu o zaštiti prirode značajni krajobraz navodi se na sedmom mjestu, dakle ispred park-šume i spomenika parkovne arhitekture, pa je nelogično da se legalizacija u takvim područjima odobri.

Moguće je da će zbog toga Mudrinićev pokušaj ipak propasti, no čak i ako mu legalizacija uspije, on zbog devastacije Kornata ne bi smio proći nekažnjeno, jer je osim Zakona o gradnji prekršio i Zakon o zaštiti prirode, a tu je Kazneni zakon osobito rigorozan. Iz Ministarstva ovom prilikom nisu odgovorili na dio naših pitanja koji se odnosi na to kakve kazne mogu sustići Mudrinića. No u Zakonu o zaštiti prirode stoji kako će se pravna osoba koja obavlja radnje i djelatnosti koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen značajni krajobraz novčano kazniti iznosom od 25.000 do 200.000 kuna, a fizička osoba iznosom od 7.000 do 30.000 kuna. Zakon o gradnji predviđa kaznu od 100.000 kuna i 50 posto nižu za manje građevine.

No Mudrinić se zbog započetih inspekcijskih postupaka zapravo treba pribojavati Državnog odvjetništva i Kaznenog zakona koji, kada je riječ o protupravnoj gradnji u zaštićenim područjima, ne ide s novčanim već isključivo sa zatvorskim kaznama, i to u trajanju od minimalno šest mjeseci do pet godina. Mudrinić svakako ne bi bio prvi investitor osuđen zbog slične protupravne gradnje, iako su se mnogi od njih dosad izvukli samo s uvjetnom zatvorskom kaznom.

Nikola Bajto