Izlazak iz hladnog mira

Beogradski sastanak hrvatskog premijera Zorana Milanovića i njegovog srpskog kolege i domaćina Ivice Dačića nije bio historijski po zaključcima, ali je itekako značajan jer je najavio izlazak iz “hladnog mira”, perioda u kome su politički odnosi, srećom ne i oni privredni, sportski ili kulturni, bili suzdržaniji nego ranijih godina.

– Odnosi između Srbije i Hrvatske ključni su za region i u tom je smislu vrlo bitno da vlade dve zemlje sarađuju u realizaciji svojih nadležnosti, kao što je pitanje međusobnih odnosa – rekao je Dačić.

Milanović je naglasio da će Srbija u pristupanju EU-u imati teži posao nego prethodne zemlje kandidatkinje, ali da će je Hrvatska podržati na tom putu.

– Bit ćemo kolege i susjedi i želimo pružiti svu pomoć. Mi ćemo biti fer, a vi gledajte da li će to tako biti. Hrvatska će bez zadnje misli dati sve od sebe – rekao je Milanović.

Ocjenjujući susret pozitivnim, Dačić je naglasio da postoje mnoga pitanja o kojima dvije zemlje ne dijele stavove.

– Postoje emocionalna pitanja, ali smo svesni da moramo da sarađujemo. Priča se da je sastanak upriličen zbog pritiska Brisela, ali ovo je bila naša inicijativa. Prošlost ne možemo da izmenimo, ali možemo sadašnjost i budućnost – rekao je srpski premijer, naglasivši važnost operativne suradnje dviju država.

– Dogovorili smo se da naši odnosi treba da se normalizuju i definisali tri korpusa pitanja o kojima se priča dugi niz godina. Prvi korpus odnosi se na pitanja iz prošlosti, od kojih većina datira od sredine devedesetih, a jedno od novijih pitanja su presude Haškog tribunala. Drugi korpus je ekonomska saradnja, a treći približavanje EU-u – rekao je Dačić i naglasio potrebu ekonomske suradnje bez obzira na promjene koje će uslijediti zbog ulaska Hrvatske u EU.

Milanović je ustanovio da je do susreta moglo doći i ranije.

– Neke su stvari stajale na putu. Odnosi Beograda i Zagreba nisu bitni samo za te dvije zemlje već i za regiju. Nema ničeg novog u odnosima, osim što smo izgubili pola godine – rekao je hrvatski premijer.

Sastanak je, po ocjenama analitičara, došao u pravom trenutku i trebao bi označiti novu fazu u odnosima susjeda koje je, po Dačićevim riječima, trebalo “odlediti, resetirati i početi ispočetka”.

U Beogradu su se mogle čuti ocjene da je inicijativu dao Brisel, što je negirao srpski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić, rekavši da je susret plod zajedničke inicijative Milanovića i Dačića, a da EU nije mogla imati presudnu ulogu u njegovoj organizaciji.

Ambasador Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević kaže da sastanak nije dio pritiska, nego potrebe i interesa obiju država da imaju dobru bilateralnu suradnju, da se uspostave politički dijalog i politička komunikacija, jer od ovakvih susreta samo može biti koristi.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da će taj susret ponovno okrenuti odnose u dobrom pravcu.

– Moramo znati da ima dosta pitanja o kojima mislimo različito, ali bez razgovora nema raščišćavanja sporova – istaknuo je Josipović i indirektno dodao da još nije vrijeme za susret sa srpskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem.

– Trenutak za taj sastanak doći će kada u Hrvatskoj i Srbiji budemo mogli uvjeriti javnost da imamo zajedničku platformu za razvoj naših odnosa – naglasio je Josipović.

– Susret je šansa da dvije zemlje nastave razgovarati o problemima koje opterećuju Hrvatsku i Srbiju, ali i da signaliziraju da su spremne preuzeti odgovornost za regiju i proces evropskog proširenja – rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Jedini koji je kritizirao susret bio je predsjednik Srbije Nikolić, koji je ponovio stav da se prije susreta Dačića i Milanovića ipak trebao desiti onaj njega i Josipovića.

Zoran Milanović je tokom boravka u Beogradu razgovarao i s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji, što je znak da su u tim kontaktima i pitanja manjina imala svoje mjesto.

Petnaestogodišnjica mirne reintegracije

Svečanim skupom u Hrvatskom domu u Vukovaru 15. januara obilježena je 15-godišnjica mirne reintegracije istočnih dijelova Hrvatske u pravni sistem, čime je spriječen masovni egzodus Srba iz istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, stvoreni su uslovi za zajednički život Srba i Hrvata na tom području i pretpostavke za povratak izbjeglica.

– Vukovar i Hrvatska danas slave politiku mira, tolerancije, zajedništva i budućnosti nasuprot ratu, mržnji, prošlosti i stradanjima – rekao je šef Sabora Josip Leko.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, kao izaslanik premijera Milanovića, naglasio je da se u proteklih 15 godina u Vukovaru nije dogodio nijedan značajan međunacionalni incident, dok je šefica nekadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare Ožbolt podsjetila na odluku Franje Tuđmana o mirnoj reintegraciji.

Po riječima saborskog zastupnika i predsjednika Zajedničkog veća opština Dragana Crnogorca, Hrvatska se Erdutskim mirovnim sporazumom iz 1995. obavezala Srbima dati posebna prava.

– Srbi imaju pravo biti na visokim političkim dužnostima u ministarstvima obrazovanja, kulture, unutrašnjih poslova i pravosuđa. Nadam se da će i sadašnja Vlada uvažiti to pravo – rekao je Crnogorac.

Saborski zastupnik Mile Horvat u izjavi za “Novosti” istaknuo je da je uspješnom mirnom reintegracijom izbjegnuto najtragičnije – nastavak i proširenje ratnih sukoba.

– Proces je trebao garantovati reintegraciju u pravni poredak Hrvatske i da će se ljudi koji žive na tom području prilagoditi jedni drugima. Zbog toga je bila historijska odluka pripadnika srpske zajednice da ostanu, uzmu hrvatske dokumente i reintegrišu se u ustavno-pravni poredak Hrvatske – rekao je Horvat.