Kult ličnosti

Kata Mijatović

Multimedijalna umjetnica, rođena u Branjini, koja se najčešće izražava u mediju performansa i videa, predstavljat će Hrvatsku na ovogodišnjem 55. Venecijanskom bijenalu. Njezin projekt pod nazivom “Između neba i zemlje” temelji se na postojećem višegodišnjem projektu arhiviranja snova, u okviru kojeg autorica sakuplja, bilježi, a potom i koristi snove drugih ljudi za vlastiti umjetnički rad, a koji od 2003. godine postoji i kao online baza podataka. Ocjenjivački sud izabrao je između devet prijedloga upravo njezin projekt, smatrajući da on najbolje korespondira sa središnjom temom Bijenala “Il Palazzo Enciclopedico”, koju je osmislio umjetnički direktor Massimiliano Gioni.

Robert Perišić

Autor romana “Naš čovjek na terenu” uvršten je na listu najiščekivanijih knjiga koje će se pojaviti na tržištu Sjedinjenih Država tijekom 2013. Na listi “Most Anticipated”, koju redovito objavljuje utjecajni portal za književnost The Millions, nalaze se i svjetski poznati autori poput J. M. Coetzeea, Vladimira Nabokova, Tolkiena, Thomasa Pynchona i drugih, čija će dosad neobjavljena djela ove godine postati dostupna američkim čitateljima. U opisu Perišićeve knjige piše da je njegov roman “duhovita i apsurdna priča o dvojici rođaka iz Zagreba koji se zapliću u događaje koji prate invaziju na Irak 2003. godine”. Knjiga u SAD-u izlazi u travnju, a Perišić će je predstaviti u nekoliko američkih gradova.

Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vladimir Varlaj i Vilko Gecan

“Praška četvorka” likovnih ekspresionista bit će predstavljena 18. siječnja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Četvoricu slikara povezuje zajedničko praško iskustvo tijekom i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, mnoge teme te motivska i stilska ishodišta, u rasponu od kubizma do ekspresionizma. Na zagrebačkoj izložbi, koja nastaje prema autorskoj koncepciji Zvonka Makovića, njihove će se najvažnije formativne godine biti predstavljene do 17. ožujka na više od sto slika, crteža i grafika. Među antologijskim djelima četvorke bit će i Uzelčeva “Sfinga velegrada” (1921), Gecanove “Nove vijesti” (1922) i Trepšeova “Djevojka s crvenim čarapama” (1923).

Danis Tanović

Filmski redatelj iz Sarajeva, nagrađen Oscarom za film “Ničija zemlja”, autor je novog filma pod naslovom “Epizoda u životu berača željeza”, s kojim će konkurirati za nagradu Zlatni medvjed na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu. Radnja filma prati Nazifa, koji izdržava svoju porodicu sakupljajući staro željezo i u jednom trenutku prinuđen je spašavati život svojoj supruzi kojoj je uskraćeno bolničko liječenje. Redatelj o novom filmu kaže: “Mislim da je potrebno da ova priča bude viđena ne samo da bi se pokrenule diskusije o svim vrstama otuđenja i diskriminacije u našem društvu, nego da se kroz emocionalno shvaćanje stanja žrtve dođe do momenta u kojem ćemo sami sebi postaviti pitanje: Kakvi smo to ljudi postali?”

Lazar Džamić

Autor je knjige “Cvjećarnica u kući cveća” (Heliks, Smederevo/Jesenski i Turk, Zagreb 2012), koja obrađuje fenomen stripa “Alan Ford”. Kako je to strip talijanskog porijekla, koji su kreirali Max Bunker (Luciano Secchi) i Magnus (Roberto Raviola), Džamić polazi od teze da su slavni junaci izrasli iz tradicije renesansne commedie dell’arte, dok s druge strane serijal predstavlja gorki i rezignirani komentar Hladnoga rata. Koncipiran je kao svojevrsni James Bond u negativu, s talijanskim začinima: mafija i opća korupcija, trulež institucija, bezakonje ispod tanke opne reda i zakona, “južnjački” nehaj i javašluk, sve veće klasno raslojavanje… “Cvjećarnica u kući cveća” više je od nostalgičnog artefakta minulog vremena: svijet u kojem danas živimo sve više podsjeća na onaj junaka “Alana Forda”!

Marijan Crtalić

Autor je radova koji su pod nazivom “Introspektiva” predstavljeni na izložbi u Galeriji Prsten zagrebačkog HDLU-a. Na izložbi se može vidjeti i rad “Nevidljivi Sisak”, o kojem umjetnik kaže: “Taj rad razotkriva prijevaru zvanu hrvatska država. Nije mi jasno kako su ljudi mogli nasjesti na blebetanja glupog ex-partizanskog generala koji se reformirao u hrvatskog domoljuba, odnosno bezočnog mafijaša koji nas je, uz pomoć tih istih ljudi, vratio skoro u srednji vijek. Danas svi vjeruju u novac i zato je zarada ispred kvalitete rada. Nema velikih ideja koje će okupiti ljude na energetskoj bazi, jer se sve danas bazira na financijskoj statistici.”

Andy Warhol

Kralj pop-arta najprodavaniji je umjetnik na aukcijama tijekom 2012. godine. Među najskupljim Warholovim radovima kupljenim prošle godine našli su se “Dupli Elvis”, prodan po cijeni od 37 milijuna dolara, i “Kip slobode” iz 1962., koji je dosegnuo iznos od 43,7 milijuna dolara. Warhol je 2012. po prodavanosti potukao neke od dosad najtraženijih umjetnika, poput Pabla Picassa i laureata iz 2011. Zhanga Daqiana, kao i najskupljeg živućeg slikara Gerharda Richtera. Prema pisanju magazina “Bloomberg”, Warholovi radovi, dosad prodani na aukcijama, ostvarili su ukupan iznos od 29 milijardi dolara. Najveća prošlogodišnja akvizicija na aukciji je slika “Krik” norveškog slikara Edvarda Muncha, prodana za 119,92 milijuna dolara.