Manje predstavnika na lokalnom nivou

Rezultati popisa stanovništva 2011. godine, koliko god značajni kao svojevrsno ogledalo procesa povratka tokom minulog desetljeća i pol, bitni su i kao mjerilo i indikator ostvarivanja prava srpske zajednice u Hrvatskoj u sljedećih osam godina. To će biti vidljivo već na lokalnim izborima 19. maja: u sljedeća tri izborna ciklusa, prema popisu stanovništva i novom izbornom zakonu, Srbi imaju pravo na zamjenika u izvršnoj vlasti u 35 jedinica, što je čak za 24 jedinice manje nego prije četiri godine. U plusu su jedino tri nove općine, u kojima će po posljednjem popisu imati pravo na zamjenika načelnika.

Po razmjernoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti u sljedećem razdoblju, srpska će zajednica najlošije proći u Zadarskoj županiji koja je, podsjetimo, 2009. i 2010. najviše opstruirala usklađivanje svojih statuta s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Iako u odnosu na popis iz 2001. Zadarska županija bilježi lagani porast broja stanovnika srpske nacionalnosti, to nije bilo dovoljno da se dosegne za te specifične povratničke krajeve visoko postavljena granica od pet posto zastupljenosti na regionalnom nivou, odnosno 15 posto na lokalnom nivou, čime bi se ostvarilo pravo na zamjenika župana i, u pojedinim mjestima, pravo na zamjenika gradonačelnika i načelnika. Tako su pripadnici srpske manjine u Zadarskoj županiji izgubili pravo na zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika Benkovca te zamjenike načelnika u Polači, Zemuniku Donjem i Lišanama Ostrovičkim.

– Na nivou županije izgubili smo pravo na zamjenika župana za samo 300 stanovnika, a za zamjenika gradonačelnika Benkovca nedostajalo nam je svega stotinu upisanih sunarodnjaka. U odnosu na 2001, u nekim sredinama imamo porast pripadnika srpske zajednice za gotovo 40 posto, no to nije bilo dovoljno da prijeđemo zadani prag – ističe Veselko Ćakić iz Zadarske županije, inače zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalne manjine.

– Gubitkom srpskih predstavnika u izvršnoj vlasti otežat će se komunikacija naših ljudi s vlastima, jer zamjenici predstavljaju vezu putem koje se moglo utjecati na donošenje raznih odluka, čime se pomagalo zajednici i povratku – zaključuje Ćakić.

Gubitka mjesta bit će i u Karlovačkoj županiji, u Gradu Slunju i u općinama Barilović, Lasinja i Rakovica. Zamjenik je zagarantiran u Plaškom, gdje Srbi sa 44,71 posto više nisu većina (1991. bilo ih je 94,37 posto).

– Po popisu stanovništva, na području Karlovačke županije broj Srba se smanjio za nekih 2.400, što odgovara realnom stanju na terenu. To je rezultat niskog nataliteta i, prije svega, ekonomskih migracija koje nismo uspjeli zaustaviti jer se ne primjenjuje Ustavni zakon, posebno u sferi zapošljavanja – kaže Siniša Ljubojević, predsjednik regionalne organizacije SDSS-a Karlovačke županije.

Na osnovi rezultata popisa stanovništva, mjesta u izvršnoj vlasti izgubit će i Srbi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i to u Grubišnom Polju te općinama Đulovac, Sirač i Velika Pisanica, gdje su sada nezavisni zamjenici načelnika. U Koprivničko-križevačkoj županiji srpskog zamjenika načelnika gubi Općina Sokolovac, a Rasinja zadržava pravo zamjenika načelnika do sljedećeg popisa. Svojevrsni debakl doživjela je srpska zajednica u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je uspjela zadržati pravo na zamjenika župana, ali je izgubila mjesta zamjenika gradonačelnika u Slatini te zamjenika načelnika u općinama Mikleuš, Nova Bukovica, Suhopolje i Voćin. U Požeško-slavonskoj županiji Srbi će birati zamjenika gradonačelnika u Pakracu, ali ne i u obližnjem Lipiku.

U Sisačko-moslavačkoj županiji srpska je zajednica zadržala pravo na učešće u izvršnoj vlasti u svim dosadašnjima općinama i gradovima – Glini i Hrvatskoj Kostajnici te Hrvatskoj Dubici, Majuru i Sunji. U Primorsko-goranskoj županiji pravo na zamjenika u izvršnoj vlasti zadržano je u Gradu Vrbovskom. Nepromijenjena situacija ostala je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Sve u svemu, na sljedećim lokalnim izborima srpska zajednica ima pravo na deset zamjenika župana, od aktualnih 16 zamjenika gradonačelnika broj se smanjuje na njih deset, dok u općinama umjesto na 32 ima pravo na 15 zamjenika načelnika. U mjestima gdje pripadnici srpske manjine po popisu stanovništva ne ostvaruje učešće u izvršnoj vlasti, sve su oči uprte u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji za izbore zamjenika propisuje usklađivanje popisa stanovništva i popisa birača.

Međutim, u maju bi građane srpske nacionalnosti na biračkom mjestu dodatno mogla zaboljeti glava od broja listića – šest do sedam – koji će ih dočekati: za izbor vijećnika u regionalnim i lokalnim predstavničkim tijelima, izbor župana, odnosno gradonačelnika i načelnika te njihove zamjenike i, na kraju, listić s imenima potencijalnih europarlamentaraca. U toj gužvi listića i imena bit će prava mudrost dobro izabrati.

Slab povratak u velike gradove

Osim na području koje je reintegrirano mirnim putem, dakle u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 27.824 i Osječko-baranjskoj županiji sa 23.657 stanovnika srpske nacionalnosti, najveći broj Srba živi u Sisačko-moslavačkoj županiji (21.002), Gradu Zagrebu (17.526), Primorsko-goranskoj (14.888), Karlovačkoj (13.408), Šibensko-kninskoj (11.518), Zadarskoj (8.184), Bjelovarsko-bilogorskoj (7.552) i Istarskoj županiji (7. 206). U Ličko-senjskoj županiji živi svega 6.949 Srba.

Popis stanovništva iz 2011. pokazuje da Srbi više nisu većina u Vojniću, gdje su 1991. u stanovništvu participirali sa 89 posto. Pad broja srpskog stanovništva zabilježili su gradovi poput Ogulina, Petrinje, Gline, Slatine, Daruvara, Garešnice, Okučana, pa općine Voćin, Sirač, Đulovac, Orahovica…

Očekivano, broj Srba veći je u povratničkim općinama Donji Lapac, Vrhovine, Udbina, Kistanje, Krnjak, Dvor i Vrginmost, ali i u Gračacu (porast sa 38,82 na 45,16 posto), gdje je 1991. srpskog stanovništva bilo 96,76 posto. Porast broja Srba u ukupnom udjelu stanovništva zabilježen je i u gradovima Hrvatskoj Kostajnici, Obrovcu, Benkovcu i Kninu.

Popis stanovništva ukazuje i na slab povratak Srba u velike gradove. Tako je u Karlovcu 2001. popisano 5.076, a deset godina kasnije 4. 460 Srba. U Rijeci je prije dvanaest godina živjelo 8.946, a prije dvije 8.446 Srba. U Sisku je po prvom poslijeratnom popisu zabilježeno 3.897, a po posljednjem popisu 3.071 osoba srpske nacionalnosti.

Najnoviji podaci govore da 23 jedinice lokalne samouprave koje broje više od 33 posto Srba u ukupnom udjelu stanovništva imaju pravo na dvojezičnost, što je u nekima od njih uzburkalo javnost.