Na potezu je Ministarstvo uprave

Za razliku od prijašnjih dviju HDZ-ovih vlada, vlada Zorana Milanovića, a prije svega nadležni ministar uprave Arsen Bauk, uporni su u nastojanju da omoguće primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ostalih zakona koji definiraju uvođenje srpskog jezika i ćirilice kao službenog jezika i pisma u općinama gdje je udio Srba u stanovništvu veći od jedne trećine.

– Država je dužna osigurati usklađivanje lokalnih statuta kako bi se osigurala ravnopravna službena upotreba srpskog jezika i ćirilice u Vukovaru i 20 općina u kojima, po rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, pripadnici srpske nacionalne manjine čine više od trećine ukupnog stanovništva – kaže predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Po njegovim riječima, pitanje jezičnih prava regulirano je dokumentima OESS-a, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina. Ti zakoni nisu lokalnog nego nacionalnog karaktera i moraju se primijeniti u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima su za to ispunjeni uslovi.

– Primjenu zakona prije svega treba osigurati Ministarstvo uprave, koje treba dati jasne upute o njihovoj provedbi, a ako treba, takvu uputu mogu dati i Vlada i nadležni saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina – dodaje Pupovac.

On podsjeća da su u ranijim mandatima statuti prilagođavani kako bi se osigurali proporcionalna zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica i osnivanje manjinskih vijeća, pa se tako može postupiti i u slučaju dvojezičnosti.

Ideja da bi se u Vukovaru, u kome po popisu živi 34,87 posto stanovništva srpske nacionalnosti, uveli srpski jezik i ćirilica izazvala je širok spektar protivljenja i pokušaja izbjegavanja zakonskih obaveza, s primjedbama od one da je procenat Srba prenapuhan jer mnogi žive u Srbiji, do zlonamjernih pitanja kako će imena ulica ili putokazi za Ovčaru u gradu heroju biti na ćirilici. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević organizirala je i potpisivanje peticije za desetgodišnji moratorij na primjenu srpskog jezika i ćirilice u službenoj upotrebi.

– HSP dr. Ante Starčević time šalje političke poruke pred izbore, iako je i njima jasno šta piše u zakonima – kaže za “Novosti” Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog veća opština, koji procenat Srba iz popisa smatra realnim.

– I po popisu iz 2001. izgledalo je da su Srbi postigli potrebnu trećinu, ali je službeno proglašeno da ih je u gradu bilo 32,89 posto, tako da je malo nedostajalo da to pravo bude iskorišćeno već tada – objašnjava Crnogorac, podsjetivši da se ZVO, SNV i SDSS godinama bore za dvojezičnost i da je to sastavni dio njihovih programa.

– Što se tiče propusta u popisu, ima i dosta Hrvata koji ne žive u Vukovaru nego u drugim krajevima. Često u Zagrebu viđam vozila s vukovarskim tablicama, koje ne viđam u Vukovaru – kaže Crnogorac i dodaje da ljudi žive i rade u Zagrebu, a imaju prebivalište u Vukovaru, pa su tamo i popisani.

Rekavši da se pravo na dvojezičnost u pretežno srpskim općinama oko grada uredno konzumira već godinama, Crnogorac objašnjava da se zbog Vukovara diže najviše galame, ali da je ministar Bauk najavio da će se zakonsko pravo poštovati.

Oko Vukovara, ali i u drugim dijelovima zemlje, primjerice u Dvoru, Vrginmostu i Vojniću, već su postavljene dvojezične table na općinama, a negdje su i službeni akti i imena ulica također na srpskom jeziku i ćirilici. Crnogorac ističe da je do sada primjenjivana dvojezičnost u ingerencijama lokalne samouprave, ali ne i u ingerenciji državnih službi i poduzeća. Tako Hrvatske ceste još uvijek nisu postavile table na oba pisma nigdje u zemlji, pa ni u Borovu, Trpinji i drugim mjestima oko Vukovara.

Načelnik Općine Krnjak Rade Kosanović pozdravio je nastojanje da se provedu zakoni i podsjetio da u toj općini postoji upotreba ćirilice.

– Pitanje je koliko će lokalne zajednice, pogotovo male općine, imati sredstava za potpuno provođenje zakona. Postavljanje tabli na državnoj cesti D1 koja prolazi kroz Krnjak u nadležnosti je Hrvatskih cesta – rekao je Kosanović i podsjetio na slučaj tabli s imenom Vrginmosta koje su postavljene tek nakon dugog natezanja, iako se nije radilo o ćirilici nego o pukoj promjeni imena mjesta.

Po riječima predsjednika Općinskog vijeća Udbine Slobodana Bjelobabe, općinski i manjinski vijećnici i ranije su tražili da nazivi na općinskoj zgradi budu na oba pisma, ali bezuspješno.

– Kulturnom centru, koji je sada bezimen, dat ćemo ime Nikole Tesle i ispisati ga ćirilicom – najavljuje Bjelobaba.

Ujedno smatra da se s tablama s dvopismenim imenima mjesta ne smije ići na ho-ruk.

– To treba učiniti bez emocija i bez politizacije, dakle polako i postepeno, uz objašnjavanje poteza ljudima, kako bi se izbjegli sukobi u našoj sredini, u kojoj ih odavno nije bilo – kaže Bjelobaba.

Ilija Obradović, predsjednik VSNM-a Ličko-senjske županije i bivši načelnik Donjeg Lapca, kaže da je za vrijeme svog mandata nastojao da se uvede dvojezičnost, ali se nakon lokalnih izbora 2009. s time stalo.

– S obzirom na to da je popis pokazao veliku većinu Srba na području općine, smatram da će se, ako ne prije onda nakon lokalnih izbora, stanje promijeniti – smatra Obradović.

Pošto dvojezičnost i dvopismenost u općinama u kojima se primjenjuju nisu izazvale nikakve negativne reakcije, a to su uglavnom općine u kojima Srbi imaju većinu, realno je očekivati da se to ostvari i drugdje gdje to zakon predviđa.