Balkan prolaz

Reizbor

Na netom održanom kongresu Demokratske partije Kosova (DPK) skoro jednoglasno – sa samo jednim glasom protiv – Hašim Tači ponovno je izabran za predsjednika stranke. Pobjednik je nakon reizbora rekao da je DPK tokom 13 godina “prošao kroz izazove, koji su uspješno prevaziđeni”, izrazivši uvjerenje da će stranka “na narednim lokalnim i parlamentarnim izborima biti pobjednik”. Novinske agencije iz regije prenose kako je Tači na funkciju predsjednika DPK-a izabran javnim glasanjem na prijedlog potpredsjednika Bajrama Redžepija iako je, kažu izvještači, Tači sam tražio da izjašnjavanje bude tajno, što nije prihvaćeno.

Parada

U Makedoniji ne prestaju protesti oporbe i prateće blokade prometnica nakon raskola u Sobranju krajem prošle godine i izbacivanja oporbenih deputata iz parlamenta. Ipak, u moru tmurnih vijesti iz Makedonije makar je jedna obojana duginim bojama: prva Parada ponosa u toj zemlji trebala bi se održati 22. juna, praktično uoči samita EU-a na kojem bi trebalo da bude odlučeno da li će Makedonija dobiti datum za početak predpristupnih pregovora. Pride će, kako prenose skopski mediji, organizovati dvije LGBT organizacije, dvije asocijacije za prava žena i druge organizacije koje se bave ljudskim pravima.

Priznanje

Dragoljub Ojdanić, general Vojske Jugoslavije, prihvatio je prvostupanjsku presudu od 15 godina koju mu je Tribunal u Haagu izrekao 2009. zbog zločina nad kosovskim Albancima 1999. Priznanje je Ojdanić propratio pismom žrtvama u kojem je “izrazio žaljenje svima koji su patili zbog ishoda ponašanja za koje je osuđen”, prenosi Slobodna Evropa. “U potpunosti prihvaćam sve nalaze iz presude. Sve što mi preostaje je da odslužim svoju kaznu. Uskoro ću napuniti 72 godine i zdravlje mi se tijekom boravka u pritvoru pogoršalo”, napisao je Ojdanić. Prvostupanjskom presudom, koja je sada postala pravosnažna, Ojdanić je proglašen krivim za deportacije i prinudno premještanje kosovskog stanovništva kao zločina protiv čovječnosti, a za isto djelo tereti se još šest visokih političkih, vojnih i policijskih dužnosnika Srbije. Cilj zajedničkog zločinačkog poduhvata nasilnog protjerivanja stotina tisuća albanskih civila s Kosova, od ožujka do srpnja 1999. bio je, prema presudi, promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole nad pokrajinom. Zločinac-pokajnik u pritvoru je proveo 11 godina, zbog čega bi se ubrzo mogao naći na slobodi, budući da je već odslužio dvije trećine kazne. Dragoljub Ojdanić je od 1998. do 2000. bio na funkciji načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, a 2000. i ministar odbrane SRJ.

Republika

Nakon nekoliko antivojvođanskih incidenata, početkom ove sedmice u Novom Sadu pojavili su se plakati na kojima je bio istaknut natpis “Vojvodina republika – sloboda za Vojvodinu”. Kako javlja Beta, na pojedinim mjestima žuto-plavo-zeleni plakati prelijepljeni su preko plakata stranke Treća Srbija koja se zalaže za ukidanje AP Vojvodine. Vojvođanska partija poslala je tim povodom priopćenje u kojem je navela da neće dopustiti da se ponovi 1988. godina, kada je u Novom Sadu organizirana takozvana jogurt-revolucija i kada je praktično ukinuta široka autonomija Pokrajine. “Vojvodinu niko ne treba učiti što su joj jezik i pismo, koji joj je glavni grad, kada je doživjela procvat, a kad sunovrat. Vojvođanska zemlja nije na prodaju! Borit ćemo se za svoj identitet i prava svim raspoloživim demokratskim sredstvima jer je to obveza naše generacije”, poručila je Vojvođanska partija, navodeći u svom saopćenju da se zalaže “za ravnopravan odnos Srbije i Vojvodine u složenoj zajedničkoj državi”.

Preustroj

Na inicijativu veleposlanstva SAD-a u Sarajevu formirana je peteročlana ekspertna grupa koja bi imala raditi na izmjenama Ustava Federacije BiH i modelima po kojima bi ovaj bosanskohercegovački entitet bio ustrojen u budućnosti, prenosi beogradska “Politika”. Patrick Moon, američki veleposlanik u BiH, inicijativu za preustroj Federacije BiH opravdao je argumentima da je taj entitet “previše složen i skup” te da “ne služi najbolje interesima građana”. Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i član novoformirane radne grupe, rekao je da bi rezultat rada povjerenstva trebao biti “konkretan prijedlog” preustroja FBiH, napominjući da su od naručilaca dobili “odriješene ruke”. “Jedino što SAD ne bi prihvatio, prema sugestijama ambasadora, jesu predlozi koji bi vodili daljim podelama unutar BiH. O trećem entitetu ne treba ni razmišljati jer je on za SAD pogotovo neprihvatljivo rešenje”, rekao je Trnka. Federacija BiH formirana je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Hrvatske i Republike BiH, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob u proteklom ratu. Trenutno je podijeljena na deset kantona, ima 11 vlada i skupština te preko stotinu ministara.

Euroskepsa

Prema rezultatima istraživanja koje je objavio beogradski list “Danas”, podrška građana Srbije ulasku Srbije u EU “nikad nije bila manja”. Procenat euroentuzijasta pao je na 41, što je najniži zabilježeni rezultat u protekloj dekadi. Istraživanje, urađeno za potrebe vladine Kancelarije za evropske integracije, pokazuje da je samo u drugoj polovini 2012. podrška ulasku Srbije u EU pala za čitavih osam posto. U decembru 2003, primjerice, 72 posto građana u sličnom se istraživanju izjasnilo u prilog pridruživanja EU-u, dok je samo osam posto ispitanika bilo protiv. Predsjednik Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Predrag Simić ističe da to pokazuje da se zemlja nalazi u apsurdnoj situaciji. “Sve su parlamentarne stranke, osim DSS-a, za evropske integracije zemlje, a podrška tim integracijama pala je na 41 posto. Taj podatak govori da 59 posto građana ne vjeruje da će Srbija čak ni za deset ili 15 godina ući u EU, jer joj to niko ne garantuje”, za Tanjug objašnjava Simić, koji smatra da je uzrok tako maloj podršci situacija oko Kosova i neizvjestan datum početka pregovora o pristupanju.