Balkan prolaz

Aflatoksin

Balkanom kruži bauk aflatoksina. Ovi otrovni sastojci nekih gljiva pripadaju grupi najkancerogenijih poznatih supstanci, kaže kemija, a pronađeni su u nekoliko različitih vrsta mlijeka, od različitih proizvođača iz cijele regije. Isto tako, struka kaže, ljudski organizam ima mehanizme da se ovim opakim supstancama suprotstavi. Određene količine mlijeka povučene su iz prodaje u skoro svim zemljama regije, ali nadležni unisono ponavljaju kako mjesta panici nema. Iako je afera zakotrljana u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, problem sa mlijekom brzo se prelio u Srbiju. Vojvođanski sekretarijat za poljoprivredu, na primjer, objavio je analizu 35 uzoraka mlijeka nekoliko proizvođača iz Srbije, od kojih 29 ima povišeni nivo aflatoksina. S druge strane, ministar poljoprivrede Srbije Goran Knežević tvrdi da je mlijeko u Srbiji sigurno za upotrebu, da zdravlje ljudi nije ugroženo i da je inspekcija na vrijeme reagirala. Pronađena količina aflatoksina u mlijeku, kaže Knežević, decenijama je smatrana normalnom. “Primjera radi, u SAD-u je dozvoljen nivo deset puta veći nego u Srbiji,  što znači da Barack Obama pije mlijeko koje je mnogo lošijeg kvaliteta nego u Srbiji”, rekao je Knežević. Ispostavit će se da se nivo kancerogenih materija u mlijeku povećao zbog prisustva otrova u hrani za krave. Beogradska “Politika” navodi da su iz Ministarstva poljoprivrede priznali da imaju problema sa ispravnošću hrane za životinje, te da su naložene vanredne kontrole koje su potvrdile da je stočna hrana uzročnik pojave aflatoksina u mlijeku. Rezultati analiza koje je provela Sanitarna inspekcija hrvatskog Ministarstva zdravlja pokazali su povećanu koncentraciju aflatoksina u nekoliko vrsta mlijeka, u ispitivanju proizvoda iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Tuta

Ratni zločinac Mladen Naletilić Tuta, bivši komandant Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO), izašao je ranije iz zatvora, odnosno protjeran je iz Italije i vraćen u Hrvatsku “zbog zdravstvenih razloga”, nakon odslužene dvije trećine dvadesetogodišnje zatvorske kazne. Njega i njegovog zamjenika Vinka Martinovića Štelu, koji je iz talijanskog zatvora pušten prošle godine, Tribunal u Haagu osudio je na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima na području Mostara i Jablanice od aprila 1993. do januara 1994. godine, među kojima su: mučenja, namjerno nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila i protupravni rad, bezobzirno razaranje neopravdano vojnom potrebom, pljačkanje javne ili privatne imovine, mučenja i progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. Iako Naletilić nije ni prvi ni posljednji haški osuđenik kojeg se pušta na uvjetnu slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne, nevladine organizacije i dio javnosti nikako se ne slažu s takvom praksom. “Smatram da je praksa koju je inaugurirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju o puštanju na uvjetnu slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne – sporna! Naletilić izlazi iz zatvora i sada stvarno treba postaviti pitanje svima onima koji su preživjeli zatočenje u Heliodromu ili su preživjeli Doljane – kako je sada njima?” izjavila je tim povodom za Radio Slobodna Evropa voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Promjene

Makedonska vlada ima nova ministarska lica. Fatmir Besimi je umjesto Teute Arifi novi dopremijer za eurointegracije, a Talat Xhaferi, bivši pripadnik pobunjeničke Oslobodilačke narodne armije (ONA), koja se 2001. borila protiv makedonskih snaga sigurnosti, zauzeo je upražnjenu fotelju ministra odbrane. Za novog ministra lokalne samouprave izabran je Tahir Hani, nakon što je dosadašnji ministar Nevzat Bejta podnio ostavku zbog kandidature za gradonačelnika Gostivara, prenose agencije. Demokratska partija Albanaca (DPA) ostala je jedina oporbena stranka u Sobranju, nakon incidenta od 24. decembra prošle godine, kada je oporba, predvođena socijalistima, napustila rad parlamenta. Oni su poručili da je izbor Xhaferija sporan zbog njegove oficirske službe u bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji, dok su iz stranke branitelja iz 2001. godine Dostoinstvo pitali gdje je u biografiji Xhaferija dio da je bio komandant ONA-e. Iako koaliciju koja je trenutno na vlasti predvode makedonski nacionalisti, i to je moguće.

Isključenje

Vuk Jeremić, aktualni predsjedavajući Generalne skupštine UN-a, nije više član Demokratske stranke. Kako je javio B92, Izvršni odbor DS-a isključio je Jeremića iz stranke “zbog nepoštovanja odluke Glavnog odbora DS-a i kršenja Statuta stranke”. Naime, prema odluci Glavnog odbora stranke, Jeremić je trebao vratiti poslanički mandat DS-u, kao i svi ministri iz prethodne Vlade Srbije. Jeremić je uporno ponavljao da će mandat zadržati jer namjerava da se “po povratku iz New Yorka aktivno uključi u skupštinski život”. Prije Jeremića, iz stranke je iz istog razloga isključen bivši ministar poljoprivrede Dušan Petrović. Nakon ove odluke, Jeremić je Ustavnom sudu Srbije podnio inicijativu za utvrđivanje ustavnosti odluke o njegovom isključenju iz DS-a. Doskorašnji visoki funkcioner stranke i bivši šef srbijanske diplomatije u obraćanju novinarima nakon podnošenja inicijative rekao je da, u slučaju da odluka o njegovom isključenju ne bude zakonita, lider demokrata i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas treba da podnese ostavku na sve javne funkcije. “Žalit ću se što sam izbačen iz DS-a, jer nisam bio pozvan na sjednicu”, rekao je uvrijeđeni Jeremić za Prvu TV.