Poliklinika za predsjedničke operacije

Partijac koji je prvi mandat odradio još 1980-ih u Saboru SR Hrvatske, u svojim srednjim dvadesetim godinama, Nikica Gabrić u proteklih se nekoliko mjeseci prometnuo ili je, tako je možda bolje reći, ponovno postao prava zvijezda domaće političke scene, iako sam tvrdi da političkih ambicija nema.

Iznimno produktivan liječnik, stručnjak za očne bolesti i kirurgiju prednjeg dijela oka, s preko 30.000 operacija, te predavač na cijelom nizu fakulteta u regiji, osnivač Lions očne banke, Gabrić je, prema izjavama koje je dao za medije, ali i prema onome što piše na internetskim stranicama njegove udruge Nacionalni forum, osjetio poziv da okupi tim koji bi trebao “iznaći točke koje nas spajaju i dati viziju ovoj državi”.

A u timu koji je okupio najugledniji je pojedinac nitko drugi doli predsjednik Republike Ivo Josipović, najpopularniji političar u zemlji. Poput Gabrića, koji tvrdi da ga je pokojni Ivica Račan etiketirao kao radikalnog ljevičara, i Josipović je bivši član Socijaldemokratske partije, uz čiju je logističku podršku dobio predsjedničke izbore na prijelazu 2009. i 2010. godine.

Nakon nešto manje od dvije godine kohabitacije s vladom HDZ-ove premijerke Jadranke Kosor, Josipovićeva bivša stranka došla je na vlast i on se tijekom prve godine mandata Kukuriku koalicije uspio više puta sukobiti s njezinim vodećim ljudima, posebno sa šefom SDP-a i premijerom Zoranom Milanovićem. Tražio je odlazak Radimira Čačića još dok je Milanović čvrsto stajao uz njega, razišli su se i po pitanju predsjednikova ličnog obračuna s Miloradom Pupovcem, ali i povodom Vladinih različitih pokušaja uvođenja novih mjera, posljednji put oko jesenskog poskupljenja grijanja, koje se dogodilo unatoč Josipovićevom protivljenju. Jedan tren se činilo da će predsjednik okrenuti Vladi leđa i oko teme uvođenja ćirilice u Vukovaru, no ubrzo je odlučio ublažiti svoje dvosmislene izjave o tome kako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina treba mijenjati ako ga se neće provoditi.

Nasuprot tome, predsjednik se u prošlotjednom intervjuu “Jutarnjem listu” iznimno probranim riječima izražavao o vrlinama Gabrićevog Nacionalnog foruma koji, kako je rekao, “izrazito podupire”. Dodao je da je njegova kvaliteta što okuplja ljude od desnice do ljevice, što otvara raspravu različitih mislećih ljudi, obnavlja “zamrlu kulturu dijaloga” i otklanja “učmalost duha” na političkoj sceni. Na izravno pitanje je li Nacionalni forum pokušaj da se pronađe neki treći politički put, Josipović je odgovorio negativno, uz ogradu da “ako se i kada dogodi njegova transformacija u političku stranku, sukladno ustavnim obavezama, neće više sudjelovati u njegovu radu”.

No to samo znači da predsjednik po Ustavu ne smije biti član nijedne stranke, ali ne znači da mu stranke ili neki forumi ne smiju davati podršku u izbornoj kampanji, osobito novčanu, koju mu je na prošlim izborima obilno osigurao SDP. Već se neko vrijeme spekulira u javnosti da su upravo sukobi oko političkih poteza te netrpeljivost koja povremeno izbija između njega i Milanovića nagnali Josipovića da dio svojih jaja stavi u drugu košaricu. Josipović, koji želi drugi mandat, našao se u neprilici jer će se sljedeći predsjednički izbori održavati u posljednjoj godini mandata Milanovićeve vlade. Ne izađe li Hrvatska do kraja sljedeće godine iz duboke ekonomske krize u kojoj se nalazi, SDP neće biti najpopularnija stranka za davanje podrške predsjedniku u predizbornoj kampanji.

Međutim, sugovornici “Novosti” iz redova SDP-a nisu pretjerano skloni govoriti o krizi u odnosima između Pantovčaka i Banskih dvora, iako ne misle da je Josipović zasad odlučio iskoristiti Gabrića kao logističku jedinicu u slučaju zaoštravanja sukoba s vodstvom SDP-a. Doduše, u središnjici SDP-a pažljivo se prati svaka Josipovićeva izjava, tako da ni najnovija otvorena podrška Gabriću nije ostala nezapažena. Sukobi na stranu, za sada još uvijek očekuju da će se Josipović ponovno obratiti SDP-u za podršku oko sljedećeg mandata.

Sam Nikica Gabrić tvrdi kako mu cilj nije politički angažman, nego okupljanje ljudi koji bi trebali ponuditi ideje za reformu zemlje. No o tome tko bi te ideje trebao provoditi još se nije izjasnio, već bi te ideje i projekte, koje tek ima formulirati njegov Forum, netko trebao preuzeti, jer njemu samom do političkog angažmana, kako ga on (ne)shvaća, nije stalo. Gabrić uvjerava da se on ustvari ne želi baviti politikom, no pitanje je koliko to stoji ako se njegov glavni i najmoćniji pokrovitelj Josipović politikom svakako želi baviti.

O tome što bi Nacionalni forum trebao biti govorio je Vladimir Ferdelji, kandidat koalicije HSLS-a i HSS-a za gradonačelnika Zagreba, koji kaže kako nije poznavao Gabrića prije nego što ga je ovaj pozvao da govori na Forumovom skupu o gospodarstvu. Ferdelji nam kaže kako ga je ustvari prvi put gledao u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” i da mu se učinilo da imaju slične svjetonazore jer je govorio o nekom “trećem putu”, za koji Ferdelji pretpostavlja da bi mu Nacionalni forum trebao biti okosnica.

O trećeputaškim temama gospodarstva i demografije Gabrić je u protekla dva mjeseca organizirao dva javna skupa, na kojima su govorili ekonomisti, povjesničari, menadžeri i novinari. Tako su za Gabrićeve uzvanike govorili Vladimir Ferdelji, povjesničar Tvrtko Jakovina, bivši ministar zdravstva i predsjednički kandidat kojemu je Gabrić vodio kampanju Dragan Primorac, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, marketinški stručnjak Edvin Jurin, stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko, bivši direktor medijske grupacije EPH Stipe Orešković i stručnjak za turizam Srećko Favro. U publici su viđeni i šef HSLS-a Darinko Kosor, ali i HDZ-ovac Domagoj Ivan Milošević, te mnogi drugi od utjecaja i na funkcijama u politici, gospodarstvu i medijima.

Za glavnog suradnika Gabrić je odabrao Darija Lovrića, u čijoj biografiji na stranicama Foruma piše kako je stručnjak u informatizaciji i zdravstvenom osiguranju, koji je surađivao s USAID-om na projektu modernizacije bugarskog zdravstva, a od 2006. godine ima konzultantsku tvrtku. No ne piše kako je Lovriću potkraj 2005. godine tadašnji regulator tržišta osiguranja oduzeo licencu. Naime, Lovrić je tada bio direktor Addenda privatnog zdravstvenog osiguranja, a licenca nužna za obavljanje tog posla oduzeta mu je zbog gubitaka i dubioza u toj kući, koje su bile posljedica rastrošnosti uprave.

O imidžu Hrvatske za Gabrića je govorio predavač na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko, čija je PR agencija Millenium promocija nedavno preuzela krizno komuniciranje baš za predsjednika Josipovića, i to nakon što je u medije procurila informacija o tome da je Ured predsjednika naručio anketu u kojoj se propituje treba li predsjednik imati veće ovlasti. Iako o tome nije bilo govora u javnosti, ista agencija na svojim stranicama prati rad Nacionalnog foruma, iako Gabrić nije na listi njihovih klijenata.

Osim Bože Skoke, Gabrića s Josipovićem veže i bliskost s vlasnikom EPH-a Ninoslavom Pavićem, koji je bio poslovni partner Josipovićeva prijatelja Marka Vojkovića u turističkoj agenciji Adriatica.net. Gabrić je zajedno s Pavićem i još jednim svojim uzvanikom i govornikom, bivšim direktorom EPH-a Stipom Oreškovićem, ušao u 23 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje poslovnog tornja na Zagrebačkoj aveniji, na mjestu nikada dovršene zgrade Cimosa. Naime, tvrtka Vrbani Centar, investitor tog projekta, u vlasništvu je tvrtke Gabrić d.o.o. i tvrtke Allegheny Financial, čiji su osnivači Pavić, Orešković i Damir Farkaš, inače njezin direktor još od vremena kada se zvala Hypo Consultants.

Uspješan u liječenju kratkovidnosti i upravljanju nekretninama, Gabrić je vlasnik Specijalne bolnice “Svjetlost” za očne bolesti, koja je u 2011. godini ostvarila prihode od preko 32 milijuna kuna i neto dobit od 1,9 milijuna kuna. Još je bolju maržu u 2011. zabilježila spomenuta tvrtka Gabrić d.o.o., koja se bavi iznajmljivanjem i upravljanjem nekretninama, jer je uz 12,8 milijuna kuna prihoda ostvarena dobit iznosila 1,5 milijuna kuna.

Prema sjećanju bivše ministrice zaštite okoliša i prostornog uređenja Mirele Holy, Gabrić je konfliktna osoba, ali ne skriva da je s njim dobro surađivala. Cijeni ga kao uspješnog poduzetnika, a cijeni ga i velik broj ljudi u SDP-u, kaže nam ona, i prisjeća se kako je u vrijeme prve SDP-ove vlade (od 2000. do 2003.) Gabrić odstupio s mjesta savjetnika za zdravstvo tadašnje potpredsjednice Vlade Željke Antunović zbog sukoba s frakcijom Milana Bandića oko rješavanja problema u Bolnici “Sveti Duh”.

Gabrićevo nuđenje gotovih rješenja uz paralelno odbijanje bavljenja politikom i Josipovićev patronat komentirao je za “Novosti” dr. Domagoj Vujeva s Fakulteta političkih znanosti, koji podsjeća da u doba ekonomske krize na površinu uvijek izranjaju oni koji nude jednostavna rješenja. Gabriću toliko mila sintagma prosvijećenog apsolutizma i njegovo stalno zazivanje vladavine stručnjaka za Vujevu su još problematičniji.

– Vladavina stručnjaka nije problem ako ima parlamentarnu potporu, ali u svakoj drugoj situaciji postavlja se pitanje tko te stručnjake izabire i kome su oni uopće odgovorni – upozorava Vujeva i dodaje da Gabrić govori o eliti profesionalaca koja bi trebala zamijeniti nesposobne političare.

– Riječ je o opasnoj demagogiji koja je privlačna u kriznim vremenima, koja zagovara poduzetničko mecenatstvo i u politiku gura gotova, parlamentarno neraspravljena rješenja. Opasno je kada netko nudi gotovo znanje u politici, jer ga mi onda valjda moramo slušati i šutjeti – dodaje Vujeva.

Gabrić na političkom tržištu nudi i nešto više od klasičnog tehnokrata kakav je talijanski premijer Mario Monti, primjećuje politolog, zato što je u sebi spojio tehnokrata i populista, koji tvrdi da spaja različite svjetonazore, a izbjegava istaknuti koje konkretno vrijednosti zastupa i za što bi mogao biti odgovoran.

– Pod devizom brige za opće dobro poduzetničke liste gotovo uvijek žele državu iskoristiti za svoje privatne interese, pa ni u Gabrićevom slučaju nije neopravdano strahovati od takvog načina iskorištavanja političke moći – zaključuje Vujeva.

A o tome koliko Gabrić zaista razumije osnove politike govori i njegovo obrazloženje tema kojima se misli baviti. “Zato su teme koje smo uzeli za početak svjetonazorske, a ne lijeve ili desne”, rekao je, ne shvaćajući valjda, ili se praveći da ne shvaća, kako je upravo pitanje svjetonazora ono po čemu se netko određuje je li lijevo ili desno.