Rabljena sedmica

Ekstremizam

Europska komisija zabrinuta je zbog mržnje koju desničarski ekstremisti u posljednje vrijeme sve uspješnije šire po Europskoj uniji. “Još od Drugog svjetskog rata, ekstremističke i populističke snage nisu imale ovoliki utjecaj na nacionalne parlamente kao što imaju danas. U nekim državama, neonacisti su čak izabrani”, rekla je Cecilia Malmström, europska povjerenica za unutarnje poslove, ponukana ponajprije svježom izjavom bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija koji se pohvalno izrazio o vladavini fašističkog diktatora Benita Mussolinija. Konstatira se da vrijeđanja i ponižavanje manjinskih nacionalnih skupina – poput Roma, imigranata, Židova, muslimana… – postaje uobičajena pojava u političkom životu EU-a. Tomu će zasigurno doprinijeti i ulazak Hrvatske 1. srpnja.

Judith

A da bi Hrvatska i sad išla ukorak s europskim ekstremističkim trendovima, brinu se Tomislav Karamarko i njegov HDZ, uz zdušnu asistenciju Katoličke crkve i njezinih satelita. U Zagreb su, naime, doveli američku šarlatanku Judith Reisman, s namjerom da joj upriliče predavanja na mnogim adresama, od Fakulteta političkih znanosti do Hrvatskog sabora. Do zaključenja ovog broja “Novosti” nije bilo poznato je li se borbena Amerikanka probila do Markova trga, gdje joj je i mjesto, ali je poznato da su njezine priglupe teze o pogubnosti seksualnog odgoja u školama naišle na oštar otpor među zagrebačkim studentima. To je živahnu staricu potaknulo da se osjeti uvrijeđenom, te je izjavila da nigdje u svijetu “nije doživjela takvu brutalnost kao u Hrvatskoj”. Paraznanstvenica turbokonzervativne orijentacije dosad je valjda obilazila isključivo sektaška društvanca koja su njezine propovijedi doživljavala kao proročke objave. Objašnjenje za protivljenje svojim stavovima Reisman je, naravno, pronašla u snažnoj komunističkoj indoktrinaciji kojoj su Hrvati bili izloženi, premda je među studentima koji su je slušali bio samo zanemariv promil rođenih u vrijeme dok je komunizam ovdje bio živ. Jedini pozitivan efekt ovog posjeta sastoji se u saznanju da Karamarko svoju stranku ubrzano pretvara u fanatiziranu katoličko-policijsku sljedbu, zabetoniranu na podršci 19 posto građana. Teško da će rastu HDZ-ove popularnosti pomoći činjenica da je jedan Karamarkov junior iz Vodica pripadao grupici obijesnih mladića koji su prošloga tjedna aktivirali eksplozivnu napravu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Bulat

U 93. godini umro je prvoborac Narodnooslobodilačkog rata, narodni heroj i general Rade Bulat. Kao istaknuti član Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, svojim radom doprinosio je očuvanju tekovina antifašizma. Zbog toga je, zajedno sa svojim ratnim drugom Josipom Boljkovcem, 2012. dobio nagradu “Gojko Nikoliš” koju dodjeljuje Srpsko narodno vijeće.

Bulat je rođen 28. augusta 1920. u Vrginmostu. Od 1936. član je Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Nakon aprilskog rata i okupacije, aktivno je radio na organiziranju ustanka na Kordunu. Tokom rata, kao komandant bataljona, a onda i Dvanaeste proleterske udarne brigade “Rade Končar”, borio se u Slavoniji, Dalmaciji, na Žumberku te u okolici Zagreba i Karlovca. Osnovao je Prvu zagorsku brigadu, od juna 1944. bio je komandant 32. divizije, a kraj rata dočekao je kao načelnik štaba Desetog zagrebačkog korpusa. Poslije oslobođenja završio je kurs na Vojnoj akademiji “Vorošilov” u SSSR-u, Višu vojnu akademiju JNA i Komandno-generalštabnu školu u SAD-u te je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. U JNA je bio nosilac visokih dužnosti, kao i poslanik u Saboru SR Hrvatske i član CK Saveza komunista Hrvatske.

Nakon 1990. desničari su ga optuživali za ubojstva zarobljenika na području Krašića 1943. godine te da je zajedno s Josipom Manolićem i Josipom Boljkovcem 1945. počinio ratne zločine. Značajka njegovog djelovanja u posljednjih dvadesetak godina bilo je nastojanje da se poboljšaju odnosi Srba i Hrvata te da Srbi u praksi ostvare zakonom zagarantirana prava.

N. J.

Izbjeglice

Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Davor Čordaš susreo se u Zagrebu s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem. Tema razgovora bila je razmjena informacija o stanju regionalnog procesa stambenog zbrinjavanja izbjeglica na prostoru Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Dogovorena je suradnja u realizaciji toga procesa, uz konstataciju da se proces, skoro godinu dana nakon donatorske konferencije u Sarajevu, mora ubrzati, a aktivnosti zemalja učesnica pojačati. Čordaš je dan ranije bio u Slavonskom Brodu, gdje je pozvao izbjegle hrvatske porodice da se odazovu javnom pozivu Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava BiH za uključivanje u program stambenog zbrinjavanja. U pilot-projekt, za koji se podnose zahtjevi, bit će uključeno 170 porodica koje su u najtežoj situaciji. “Pedeset porodica Hrvata koji bi se iz Hrvatske vratili u BiH, 50 porodica Bošnjaka koji žive u Federaciji BiH a koji bi se vratili u RS i 70 porodica Srba”, rekao je Čordaš i podsjetio da se u okviru višegodišnjeg programa predviđa povratak 5.400 porodica iz redova sva tri naroda u BiH, pretežno na prostor RS-a.

N. J.