Balkan prolaz

Vehabije

Unatoč protivljenju brojnih građana Tuzle, u najvećem gradskom hotelu održana je javna antidemokratska tribina, pod intuitivnim nazivom “Savršenstvo šerijata – pogubnost demokracije”. Predavači, koji su okupili petstotinjak Tuzlaka, dobro su poznati bosanskohercegovačkim organima gonjenja, budući da su već nekoliko puta bili privođeni i saslušavani u Tužiteljstvu BiH zbog sumnji u terorističko djelovanje, a još su poznatiji takozvanoj vehabijskoj zajednici, čiji su istaknuti članovi. Nusret Imamović i Bilal Bosnić govorili su o demokraciji kao pogubnosti današnjeg društva, tvrdeći da je demokracija “ljudima donijela poniženost, potlačenost, nemoral i sveopću krizu”. U isto vrijeme, nedaleko od hotela u kojem je održano predavanje, grupa od pedesetak građana Tuzle protestirala je zbog ovakve tribine, uzvikujući: “Mi nismo vaši taoci, ovo je naša država!” Ista neformalna grupa građana oglasila se i saopćenjem u kojem su naveli da je “sloboda vjeroispovijesti zagarantirana Ustavom Bosne i Hercegovine, i na tu slobodu svako ima pravo, dok god ona ne otuđuje druga ljudska prava i slobode, a naročito ustavni poredak Bosne i Hercegovine”. Organizatori predavanja, sa svoje strane, nekoliko dana prije samog događaja podsjetili su da okupljanjem i organizacijom ovakvih događaja ne krše nijedan zakon i da na to imaju puno pravo u svom gradu. Imamović je bosanskohercegovačkoj javnosti poznat i kao neformalni vođa vehabijske zajednice u selu Gornjoj Maoči, u kojoj je nekoliko puta izvršena policijska premetačina i iz koje se, u listopadu 2011, sada već osuđeni terorist iz Srbije Mevlid Jašarević, zaputio u Sarajevo sa automatskom puškom pod šinjelom i idejom da napadne američku ambasadu. Tom je prilikom policajca Mirsada Velića ranio u obije noge.

Nervoza

Nervoza obespravljenih i prevarenih u Bosni i Hercegovini sve je veća, pokazali su to prosvjedi nekoliko stotina demobiliziranih boraca, bivših pripadnika Oružanih snaga BiH, koji su se oteli kontroli i završili nasiljem na sarajevskim ulicama. U jednom trenutku su prosvjednici pokušali provaliti u zgradu Vlade Federacije BiH, ali ih je u tome spriječila policija. Bivši profesionalni vojnici ogorčeni su jer se njihovi zahtjevi – a samim time ni rješenja sporne isplate vojničkih mirovina – nisu našli na dnevnom redu federalne vlade. Iako demobilizirani vojnici nastavljaju proteste, male su šanse da će se njihov komplicirani položaj uskoro popraviti. Naime, bivši vojnici od Vlade FBiH potražuju novac, a Vlada ovog bh. entiteta im taj novac ne smije isplatiti zbog ultimatuma Međunarodnog monetarnog fonda, tj. sve do usvajanja zakona iz ove oblasti. Za oko 1.500 umirovljenih vojnika, demobiliziranih još prije dvije godine, redovna isplata mirovina još nije počela. Demonstranti su novinarima objašnjavali kako su im “sve političke opcije u Parlamentu FBiH obećale da će podržati izmjene zakona”. Zakon bi, dakako, osigurao mirovine bivšim vojnicima, ali su spomenuta obećanja dana prije izbora.

Nervoza 2

U međuvremenu, u Republici Srpskoj, “boljem dijelu BiH”, kako to katkad zna reći Milorad Dodik, pala je Vlada. Aleksandar Džombić, kojeg su analitičari još od njegovog postavljanja na čelo Vlade RS-a prepoznali kao žrtvenog jarca, više nije premijer, a nakon sastanka sa njim Dodik je najavio da će u narednih nekoliko dana saopćiti ime novog mandatara. Sarajevski tjednik “Slobodna Bosna”, pozivajući se na izvore bliske Vladi RS-a, piše kako će u narednih mjesec dana Dodik naložiti hapšenje nekoliko njegovih bliskih saradnika, ali i visokopozicioniranih funkcionera partnerskog SPS-a.

Mandatarka

Raspala se slovenačka vladajuća koalicija. Posljednjega dana prošle sedmice, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) istupila je iz većine koju je predvodio premijer Janez Janša. Ministri iz DESUS-a – vanjskih poslova Karl Erjavec i zdravstva Tomaž Gantar – napisali su zvanične izjave, nakon čega predstoji formalno upoznavanje parlamenta o ostavkama. Pošto je vladajuću koaliciju već ranije napustila Građanska lista, broj Janšinih pristaša u devedeseteročlanom parlamentu sveo se na 36, a izlazak iz vlasti izvjestan je i za Slovensku pučku stranku, čiji su članovi također najavili povlačenje. Sada se vode pregovori o formiranju prelazne vlade, a realne šanse za mjesto novog mandatara ima Alenka Bratušek, koja trenutno vodi Pozitivnu Sloveniju, budući da je predsjednik te stranke Zoran Janković zamrznuo svoje partijske funkcije do razrješenja korupcijske afere u čijem se središtu našao početkom godine. Zastupnici DESUS-a već su potvrdili da će podržati Alenku Bratušek. Mediji u Sloveniji se mahom slažu da je njezina kandidatura plod “nastojanja stranaka nove većine da postignu odlazak sadašnje Vlade Janeza Janše”, iako pojedini zastupaju ideju da bi se sadašnja kriza u Sloveniji jedino mogla riješiti padom Vlade i prijevremenim izborima. Većina slovenskih medija ocjenjuje da je sadašnji razvoj događaja zapravo početak kraja krize u Sloveniji. Dogodi li se da Alenka Bratušek dobije natpolovičnu većinu u parlamentu, Janšina Vlada će preći u tehnički mandat, dok će nova mandatarka dobiti rok od dvije sedmice da sastavi novu.

Straža

Pred pravoslavnom crkvom u Prištini postavljena je policijska straža, nakon niza napada na pravoslavna groblja i eksplozija u Mitrovici u posljednja dva mjeseca. Glasnogovornik prištinske policije Agron Borovci izjavio je da su policijske jedinice stacionirane u blizini crkve u cilju sprječavanja eventualnih napada. Crkva, koja je u prošlosti predstavljala simbol Miloševićevog režima, u posljednje je vrijeme nekoliko puta bila meta napada, a ranije su je čuvali vojnici KFOR-a. Nekoliko političkih partija na Kosovu zalaže se za rušenje ove crkve, dok Ahtisaarijev plan predviđa da vjerske ustanove na Kosovu moraju biti zaštićene.

Prisluškivanje

Nekoliko službenika crnogorskog MUP-a došlo je u žižu javnosti nakon što ih je unutrašnja kontrola osumnjičila da su tokom protekle godine zloupotrebljavali službene uređaje za prisluškivanje. Saslušani su bivši šef Odsjeka za posebne provjere Dejan Bašanović, novi rukovodilac tog sektora Nikola Rogošić i nekoliko službenika istog odsjeka. Svi su oni tokom saslušanja tvrdili da su “mjere tajnog nadzora provođene isključivo po nalozima tužilaca i istražnih sudija”. Prisluškivačke afere obznanjene su nešto ranije, kada su se počele pojavljivati informacije o prisluškivanju urednika i novinara lista “Dan”, te o bilježenju njihovih kontakata sa liderima oporbe, predstavnicima nevladinog sektora i drugih nezavisnih medija. Zastupnici oporbenog Demokratskog fronta najavili su da će tražiti da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu obavi kontrolno saslušanje ministra Raška Konjevića i rukovodioca Unutrašnje kontrole MUP-a Veselina Šaranovića, povodom istrage o mogućim zloupotrebama mjera tajnog nadzora.