Balkan prolaz

Ludilo

Nogometno ludilo oko kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nije promašilo ni balkanske državice, a svoj je vrhunac doživjelo povodom utakmice Hrvatska – Srbija, ali ne ni u Hrvatskoj ni u Srbiji već u – Bosni i Hercegovini. Tačnije u Banjoj Luci, gdje se na Trgu Krajine okupilo više hiljada vatrenih navijača Srbije – a sudeći po istaknutim obilježjima reklo bi se i Grčke, čija se reprezentacija te noći susretala sa Bosnom i Hercegovinom – kako bi bodrili “svoje” favorite koji su gostovali u Hrvatskoj. Navijači su u (nesumnjivo) sportom inspiriranoj atmosferi isticali crne četničke zastave i ostala nacionalistička obilježja, uzvikivali šovinističke poruke, te spalili zastavu Hrvatske. A onda su se, da ludilo bude kompletno, međusobno potukli. Srećom po banjalučku infrastrukturu u centru grada, utakmica je završena porazom Srbije, pa se razularena gomila vrlo brzo razišla u tišini, ostavljajući iza sebe hrpe otpadaka i slike kakve obično dolaze iz pojedinih totalitarnih režima tzv. trećeg svijeta. Banjalučka policija je tri dana nakon incidenta na Trgu Krajine saopćila da je uhapsila jednu (još jednom: jednu) osobu zbog paljenja hrvatske zastave tokom prijenosa fudbalske utakmice između Hrvatske i Srbije, protiv koje će biti podnesena prijava za izvršenje kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Groblje

Pet osoba je povrijeđeno u sukobima u selu Dinoši kod Podgorice nastalim zbog spora Albanaca muslimana i katolika zbog prava na korišćenje seoskog groblja, javlja agencija Beta. Radio Crne Gore javio je da su među povrijeđenima bila i dva policajca iz grupe za intervenciju u, kako je navedeno, “veoma konfliktnoj situaciji koja je trajala do kasno u noć”. Naime, izvještaji se slažu da mještani Dinoše, inače muslimani Albanci, nisu dozvoljavali katoličkoj (također Albanskoj) porodici da u kapeli na seoskom groblju izloži kovčeg sa tijelom svoje pokojnice, koja je umrla u SAD-u. Nastao je incident, zbog kojeg je morao intervenirati odred crnogorske policije, nakon čega je kovčeg ipak smješten u kapeli. Crnogorski portal Analitika piše kako su prethodno o tome među predstavnicima mještana vođeni pregovori, u kojima su učestvovali i ministar policije Raško Konjević, predstavnici glavnog grada, predsjednik Gradske opštine Tuzi, kao i bivši ministar za ljudska i manjinska prava Hamdi Hasani. Na pregovorima je postignut dogovor između dviju strana, a do incidenta je došlo kada su predstavnici pregovaračkih timova krenuli okupljenima saopćiti što je dogovoreno. Tada je došlo do svađe i tuče, a policajci su kamenovani. Dinošani su također buldožerom prekopali prilazne puteve seoskom groblju, kako bi spriječili svoje susjede da obavljaju pogrebne ceremonije. Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša izjavio je da je ponašanje Dinošana “neshvatljivo” jer se, kako je rekao, “radi o porodicama bliskim po krvi”.

Dogovor

Niko više ne zna šta je suština dogovora između lidera političkih partija u Bosni i Hercegovini, kojim bi se napokon imalo riješiti pitanje implementacije presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci, a što podrazumijeva i promjenu neodrživog ustavnog uređenja BiH (odnosno izbornog sistema, kako bi se omogućila izborna ravnopravnost Jevreja i Roma). Akteri pregovora, koji su za ovu priliku vođeni u Bruxellesu, vratili su se kući sa potpuno oprečnim informacijama o samom sadržaju dogovora, baš kao da su bili na različitim sastancima. Iz SDP-a tvrde da je laž da će biti više izbornih jedinica nego što ih je do sada bilo. Isto tvrdi i Milorad Dodik. Ali ne i lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Iz SDA-a poručuju: Dogovor vodi u treći entitet. Iako kompletni pregovarački rezultati nisu poznati jer se akteri čvrsto drže već izrečenih verzija događaja, sudeći po reakcijama samih pokretača tužbe protiv BiH za diskriminaciju – napose Jakoba Fincija – može se zaključiti da ni Sejdić ni Finci nikada neće ući u Predsjedništvo, ali da će se zato hrvatski članovi Predsjedništva zauvijek birati iz redova HDZ-a BiH. Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić bio je zadovoljan nakon sastanka, a pojasnio je da su se lideri stranaka opredijelili za izravan izbor članova Predsjedništva BiH, jednoga iz RS-a, dva iz Federacije BiH, i to prvenstveno slijedeći ustavnu strukturu dvaju entiteta. U svakom slučaju, s dogovorenim se slažu lideri šest stranka: HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SNSD-a, SDP-a BiH, SBB-a BiH i SDS-a, dok se s prijedlogom ne slažu u SDA-u. “Umjesto da se ovom presudom ojača građanski segment vlasti, sporazum ojačava etnički koncept i uvodi novu diskriminaciju na štetu bošnjačkog naroda i predstavlja gore rješenje od rješenja utvrđenog Dejtonskim sporazumom”, piše u saopćenju SDA-a, koja se od svojeg osnutka zdušno zalagala za poništavanje građanskog i uvođenje etničkog koncepta u BiH. Lider socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija branio je tekovine novostečenih političkih prijateljstava sa nacionalistima. “Ovo je na neki način pokušaj pomirenja nacionalnog i građanskog, a ne zaboravljajući da u BiH žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ali i oni koji se jednostavno izjašnjavaju kao građani BiH”, prokomentirao je nakon briselskog sastanka.

Izbori

Nakon izbacivanja oporbe iz parlamentarnih klupa i nakon nekoliko mjeseci protesta desetina tisuća Makedonaca, oporba nije uspjela odnijeti prevagu na netom održanim lokalnim izborima. Kako su u ponedjeljak saopćili članovi Državne izborne komisije Makedonije, izbori su protekli “bez većih incidenata”, ali uz “velik broj prigovora na regularnost izbornog procesa”. Vladajuća koalicija je odmah potom proglasila izbornu pobjedu, pa su tako VMRO-DPMNE i njihovi koalicioni partneri osvojili 25 načelničkih pozicija u prvom krugu, a u 32 opštine u drugom krugu njihovi će kandidati ući kao favoriti. Socijaldemokratski savez Makedonije saopćio je da će njihovi kandidati u devet općina ući u drugi krug izbora, dok očekuju da su u prvom krugu pobijedili u opštinama Strumica, Centar i Rankovci. Također, iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije poručili su da su izbori bili sve samo ne fer i demokratski. “Sve dok se ne raščiste sve prijetnje, ucjene, pritisci i neregularnosti, sve su karte otvorene, pa i bojkot drugog kruga izbora”, izjavio je lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije Branko Crvenkovski.

Sijekovac

Navršila se 21 godina od zločina u Sijekovcu, gdje je na samom početku zadnjeg rata ubijeno 46 civila srpske nacionalnosti. Najmlađa žrtva imala je 17, a najstarija 72 godine, a za taj zločin niko nije odgovarao, niti je do kraja rasvijetljen. Švedska je 2011. izručila Bosni i Hercegovini Zemira Kovačevića, osumnjičenog za ratne zločine nad civilima u Sijekovcu i Bosanskom Brodu 1992, koji se nalazi u pritvoru Suda BiH. Osumnjičen je da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u ubistvima, mučenjima, nezakonitom zatvaranju, prisiljavanju na prinudni rad i pljačkanju imovine civila srpske nacionalnosti, prenosi agencija Onasa.