Intrigator

Potpisivanje ugovora o privatizaciji

Ode Brodosplit

Dugotrajna agonija s restrukturiranjem, što se pretvorilo u privatizacijski presing, iscrpila je i sindikaliste, koji su se pomirili s očuvanjem 2.000 radnih mjesta i otpremninama za ostale

Potpisivanje ugovora o prodaji Brodosplita samoborskom DIV-u zakazano je za ovaj četvrtak, kada će “Novosti” već biti odštampane, pa bismo do sada već trebali znati jesu li vladajući išta naučili iz ranijih slučajeva privatizacije, kada su ugovori s privatnim investitorima godinama skrivani od javnosti, kao što je bilo sa Sunčanim Hvarom, Slobodnom Dalmacijom ili ugovorom s mađarskim MOL-om o upravljačkim pravima u Ini. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je nedavno mogućnost da se ugovor o prodaji Brodosplita objavi, a predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević kazao nam je kako je Vrdoljak na sastanku sa sindikatima u ponedjeljak u Splitu tu najavu pretvorio u obećanje.

“Rekao nam je da će nakon potpisivanja ugovor biti objavljen na internetskim stranicama Vlade i da se neće nastaviti praksa kakvu smo vidjeli kod ugovora s MOL-om oko Ine”, rekao nam je Matijašević. Kako dodaje, Vrdoljak i njegov tim u ponedjeljak su dali čelnicima sindikata tiskani ugovor na uvid i oni su ga na tom sastanku mogli razmotriti. I Matijašević i njegov kolega, predsjednik Saveza metalaca Hrvatske Vedran Dragičević, izrazili su nakon sastanka zadovoljstvo sadržajem ugovora.

“Manje smo važni nas dvojica, no ugovor su iščitali i predstavnici sindikata koji djeluju u Brodosplitu i nisu imali primjedbi, posebno u dijelu kojim se reguliraju obaveze prema radnicima, a ugovor u smislu broja zaposlenih, radnih sati i proizvedenih tona garantira, uz pretpostavku da bude i poštovan, nastavak brodograđevne djelatnosti u Brodosplitu”, kaže Matijašević.

Nakon što je Evropska komisija dala zeleno svjetlo, Vlada je na sjednici još prošlog četvrtka donijela “Odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama društva Brodosplit”, odnosno odluku o prihvaćanju ponude DIV-a i davanju suglasnosti na prijedlog ugovora. Iako ugovor, kako stoji u toj odluci, čini njezin sastavni dio, Vlada ga prošlog četvrtka ipak nije objavila zajedno s odlukom, koja je objavljena na njezinim internetskim stranicama, kao i sve ostale odluke s te sjednice. Taj je postupak začuđujući jer nigdje nema napomene da je ugovor o prodaji Brodosplita iz nekog razloga klasificiran.

“Novosti” su stoga odmah nakon sjednice Vlade zatražile da nam se ugovor dostavi, kao neobjavljeni dio usvojene Vladine odluke, no iz Vladine službe za odnose s javnošću oglušili su se na naš upit. Vladajući su vjerojatno htjeli najprije pričekati reakcije sindikata, pogotovo zbog dosadašnjeg buntovništva škverskog sindikalista Zvonka Šegvića, inače člana Matijaševićevog HUS-a, a budući da su one bile pozitivne, Vrdoljak neće imati razloga da nakon potpisivanja ovog četvrtka ne objavi ugovor. Dugotrajna agonija s restrukturiranjem, koje se zbog pristupanja EU-u pretvorilo u privatizacijski presing, iscrpila je očigledno i sindikaliste, koji su se pomirili s očuvanjem 2.000 radnih mjesta i otpremninama za ostale. Ode tako Brodosplit privatniku.

Nikola Bajto

Jednih previše, drugih nimalo

Zbog velikog interesa za nogometni susret Hrvatske i Srbije mnogi su ostali bez karte, a na burne reakcije navijača hrvatski izbornik Igor Štimac odgovorio je da će svakome koji vrijeđa dati ulaznicu ako uspije u bocu od jedne uliti dvije litre.

Međutim, nije objasnio zašto je, ako se pretpostavljalo da će biti čak 60.000 zainteresiranih navijača, gotovo trećina od raspoloživih 35.000 mjesta na maksimirskom stadionu podijeljena. Od oko 11.000 podijeljenih karata, 5.000 je išlo navijačkim udruženjima, a 6.000 brojnim donatorima i prijateljima HNS-a, pa će zbog toga izostati i značajna sredstva od prodaje.

No jagma za ulaznicama na stadion u Maksimiru bila bi još veća da je bio predviđen određen broj karata za navijače gostujuće momčadi, kojih na ovoj utakmici uopće neće biti. Naime, krajem januara hrvatski i srpski savez dogovorili su se da za međusobne utakmice, u Zagrebu 22. marta i Beogradu 6. septembra, neće organizirati dolazak gostujućih navijača i osiguravati im ulaznice te da za njih neće izdvajati poseban dio tribine.

Oba su saveza ocijenila kako je taj sporazum koristan radi izbjegavanja opasnosti od nereda, čime će se smanjiti i potrebe za jakim policijskim osiguranjem, ali i umanjiti rizik od negativnog raporta delegata FIFA-e, no time će navijačka atmosfera na tribinama biti krajnje uniformna. Iza sporazuma stale su i FIFA i UEFA, koje su takvim rješenjima za “utakmice visokog rizika” pribjegavale i ranije, a ništa protiv nije imala ni nogometna javnost, osim što su dogovor ismijali pojedini novinari.

Možda je strah od nereda opravdan, no treba podsjetiti da su upravo hrvatski i srpski izbornik sudjelovali u raspirivanju nacionalnih tenzija oko međusobnih susreta, pa je tako Štimac, zbog izostanka gostiju, na neki način zaslužan što je hrvatskim navijačima ostalo više karata. Sporazum je pokazao i da se sport, suprotno često proklamiranoj devizi da spaja ljude, može iskoristiti i kao sredstvo za još više razdvajanja.

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Antun Laslo, Zajednica udruga seljaka

Jakovina mora preuzeti odgovornost

Jesenas sam upozoravao ministra da je problem kod stočara nedostatak žitarica, posebno kukuruza. Tada mi je odgovoreno da kukuruza nema, a sada će ga navodno dati

Oštećeni proizvođači mlijeka u Slavoniji, kojima su veliki prerađivači prestali otkupljivati mlijeko zbog aflatoksina, zahtijevaju da se proglasi elementarna nepogoda i da im se stopostotno nadoknadi šteta?

Zahtijevao sam putem medija da se proglasi elementarna nepogoda, a tražit ću da to prihvate i članovi ostalih seljačkih udruga. Smatram to nužnim, jer smo se kao proizvođači našli u teškoj situaciji, nakon samovolje mljekara, najviše Dukata i Megglea, koji su bez ikakve provjere pojedincima zabranili da šalju svoje mlijeko u mljekare. Ministar Tihomir Jakovina spominjao je iznos odštete od pet miliona kuna za mlijeko koje je preuzeto od proizvođača, a koje nije za preradu. No mi tražimo da bude plaćena po tržišnoj cijeni svaka litra mlijeka, i ona koja nije preuzeta, jer proizvodnja ne može funkcionirati po sadašnjoj cijeni od 2,43 kune.

Tko je odgovoran za nastalu situaciju?

Ministarstvo poljoprivrede mora preuzeti odgovornost, jer nije preveniralo ovaj problem. U Ministarstvu postoji služba koja je trebala izaći na teren prilikom spremanja i preuzimanja hrane te ispitati i upozoriti ukoliko je nešto štetno u njoj, no tada to nitko nije napravio. Sada su svjesni aflatoksina kao uzroka poremećaja, no trebali su reagirati na vrijeme i problem bi se izbjegao. Mi se ne osjećamo krivima, jer svaki proizvođač teži tome da ima što kvalitetniju hranu.

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je djelomično obeštećenje, tako da se iz robnih rezervi da zdrav kukuruz u zamjenu za zaraženu hranu. Koliko to može pomoći? Što dalje?

Jesenas sam upozoravao ministra, prilikom prosvjeda seljaka, da je problem kod stočara nedostatak žitarica, posebno kukuruza, te da bi bilo poželjno da se pomogne s hranom iz robnih zaliha. Tada mi je odgovoreno da kukuruza nema, a sada će ga navodno dati. No ne vjerujem da imaju toliko hrane da bi zadovoljili potrebe. Nakon dogovora s kolegama iz drugih udruga, vidjet ćemo što nam je iduće za činiti. Ako treba, ići ćemo i s tužbom protiv Ministarstva poljoprivrede, ali i protiv mljekara koje su prestale uzimati mlijeko bez da su ga kod nekih ispitale.

Mirna Jasić

Ministar Branko Grčić plaši javnost tužbama investitora zbog golfa na Srđu

Izjave sa 18 rupa

Na koju se to pravnu osnovu Grčić poziva dok straši narod groznim posljedicama? Dan nakon istupa u Splitu, ministar je povodom tog pitanja neuvjerljivo poručio kako nije govorio o konkretnom projektu

Ako nekome nije bilo sasvim jasno što petorica hrvatskih ministara rade na reklamnoj turneji po zemlji, koju već amerikanizirano nazivaju road show, enigma je razriješena u ponedjeljak, na predstavljanju najširoj javnosti u Splitu… Prvenstveno nastupom Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, koji je s građanima porazgovarao o efektima sada već nadaleko čuvenoga otpora dubrovačke lokalne zajednice projektu apartmanizacije Srđa pod krinkom razvoja golfa kao nove turističke ponude.

“Ako je usvojen prostorni plan, ako su u demokratskoj proceduri usvojeni i niži urbanistički planovi i ako je investitor mukotrpno kupovao parcelu po parcelu i tako potrošio 40 milijuna eura, čime je usput i obogatio neke ljude”, citiraju Grčića na T-portalu, “pa tko to ima pravo zaustaviti?! Alternativa projektu jest da će investitori tužiti Grad Dubrovnik ili Republiku Hrvatsku i zasigurno će dobiti masnu odštetu! Takvih međunarodnih sporova u ovom trenutku imamo nekoliko stotina, a vrijedni su nekoliko milijardi eura.”

Teško je reći je li dotični ministar više ignorantski neobaviješten ili sračunato dezinformativan, jer njegova izjava vrvi netočnostima, uz pokoju zlonamjernu prognozu i stilsku gadost. Planovi koji bi investitoru jamčili gradnju uopće nisu doneseni, a ono iz te domene što već jest, najmanje se može dičiti poštivanjem demokratske procedure. Krajnje proizvoljnim se čini i neprovjerljiv podatak da nam nad glavom visi skora odšteta u iznosu od nekoliko milijardi eura zbog nezakonitog ometanja stranih ulagača.

Konačno, na koju se to pravnu osnovu Grčić poziva dok straši narod groznim posljedicama u konkretnom slučaju? Nema te ni takve osnove, kao što nema ni planova koji se Branku Grčiću očito priviđaju u njegovu developersko-političkom zanosu i progonu tzv. antipoduzetničke klime. “Antipoduzetnička klima” sve više zvuči poput eufemizma za očajničku borbu protiv histeričnog razbojništva, u kojem određenim sumnjivim investitorima čitavo vrijeme, i zapravo sve otvorenije, sekundiraju dični narodni poslanici.

A zatim smo, 24 sata nakon Grčićeva istupa, dobili odgovor iz glasnogovorništva njegova ministarstva na pitanje kakvu je pravnu osnovu imao na umu kada je spominjao garantiranu odštetu za ulagače. Kažu da ministar uopće nije govorio o konkretnom projektu, nego “o stvaranju stabilnog pravnog okvira i uvjeta za potpunu sigurnost investitora”. Pa, možda zaista vjeruju da je takvo objašnjenje probavljivo, bez obzira na to što se Dubrovčani masovno protive samo jednom projektu u kojem se otkupljuje zemljište za desetke milijuna eura.

Igor Lasić

Privatizacija Ekonomskog instituta

Nezadovoljni dugotrajnom krizom i izostankom ključnih reformi, vodeći ljudi hrvatskog biznisa Ivica Todorić iz Agrokora, Emil Tedeschi iz Atlantica, Božo Prka iz PBZ-a i Tihomir Orešković iz Plive, poslali su svoje predstavnike ili osobno došli početkom ovog tjedna na prvi sastanak Kluba Ekonomskog instituta, “ekskluzivno” je u srijedu objavio “Jutarnji list”, navodeći da će krema hrvatskog biznisa sa znanstvenicima Instituta stvoriti svojevrsni pakt za izlazak Hrvatske iz krize.

U nastavku teksta doznajemo da je nezadovoljstvo poslodavaca smjerom u kojem se kreće zemlja veliko, posebno što “ni jedna garnitura u Banskim dvorima dosad nije smogla snage za pokretanje ključnih reformi koje bi utrle put dugoročno održiva oporavka”. Odmah stiže i pojašnjenje na koje se to reforme misli: “To se, prema mišljenju poslodavaca, ponajprije odnosi na reforme na tržištu rada, bez kojih će zemlja teško naći izlaz iz slijepe ulice, ali i na loše uvjete poslovanja, sporu i neučinkovitu javnu upravu te na jačanje porezne presije.”

Poslodavci se, dodaje list, u politiku ne žele miješati, ali žele ponuditi recepte za izlazak iz krize, pa se još jednom naglašava u čemu je ključni problem: “To se, potvrdilo nam je nekoliko sugovornika, posebno odnosi na reforme na tržištu rada, koje će se, po svemu sudeći, naći i među prioritetima lijekova koje će ponuditi Ekonomski institut i poslovnjaci.”

Pri kraju teksta ravnateljica Instituta Sandra Švaljek navodi da će se suradnja realizirati kroz istraživanja koja će Institut provesti, a “koja bi poslovna zajednica financirala članarinom u Klubu”, pa će se rezultati predstaviti Vladi i široj javnosti. Znajući što zastupaju poslodavci i što su kao savjetnici bivše premijerke zastupali Sandra Švaljek i njezin znanstvenik Željko Lovrinčević, nekako nam se čini da rezultate tog istraživanja unaprijed znamo, zajedno sa svim “fleksibilnim” lijekovima koje će ono ponuditi. Možemo ipak zaključiti da nema tih para kojima se znanstveni ugled Ekonomskog instituta može kupiti, ali ne zato što “krema hrvatskog biznisa” neće narudžbu masno platiti, već zato što se nema bog zna što za prodati.

Nikola Bajto

Katran & perje

Invazija inspektora na konjetinu

Boženina konjica

Da bi napad na trgovine bio uspješan na svim frontovima, pobrinula se i služba kontrašpijunaže Državnog inspektorata: operacija je započela u potpunoj tajnosti

Prva žena na čelu Državnog inspektorata Hrvatske Božena Vrbanić objavila je “totalni rat protiv otrovne uvozne hrane”, javljaju mediji. U trgovine je poslala militantne inspektore da hitno uzmu uzorke mesnih jela od junetine, kako bi DNK analizom eventualno bila otkrivena nazočnost konjetine. Kako ekskluzivno doznajemo, inspektori su maskirani u zamrznute lazanje, vreće krumpira i svinjske polovice te se neometano približavaju neprijateljskim položajima.

Da bi napad na trgovine bio uspješan na svim frontovima, pobrinula se i služba kontrašpijunaže Državnog inspektorata: operacija je započela u potpunoj tajnosti. Tri dana prije inspektorsko-redarstvene akcije, otpilili su novinare HRT-a jer “pojedinačnim pitanjima ometaju rad Inspektorata”. Da će napad na trgovine još jednom biti uspješan, govori i grandiozna brojka od nevjerojatna 54 uzorka hrane uzeta u kontrolama prošle, 2012. godine.

Međutim, komplicirana operacija nezasluženo je ostala u sjeni izjave gospođe glavne inspektorice, koja se novinarima u povjerenju izjadala: “Ja ne bih ušla u neke trgovačke lance, no to je tek moja subjektivna procjena na koju imam pravo. Ti lanci su ipak puni kupaca.” Naravno, autori intervjua ovu su izjavu malčice nabrijali, kako se to stručno radi u bulevarskim redakcijama, pa se digla graja. Pisalo se da inspektorica i uža rodbina imaju povlaštene informacije pa svoju listu za šoping sastavljaju bez plastičnih naranči iz Interspara i sve u tom smislu, dok je uvijek budni Ilija Rkman Potrošač izjavu nazvao “šokantnom”.

Buku je odlučila prekinuti sama glavna insp. intervjuom za Dnevnik HRT-a u trajanju od jedne minute i 49 sekundi, u kojem je, imitirajući Ingrid Antičević Marinović na hrvatskom, rekla doslovce: “Izjava izvučena iz konteksta mi nismo nadležni kroz nadzor kvalitete u maloprodaji mi najprije kontroliramo ispravnost deklaracije (rez u montaži). Ovo je bilo retoričko pitanje znači u smislu ovog što sam sada rekla da je na svakom potrošaču odluka što će kupiti uz uvjet da na proizvodu ima sve propisane podatke (rez). Pa u neke lance jednostavno ne bih ušla jer nema robe koju ja tražim u godinama koje ja imam već neke ustaljene standarde (rez).”

Tako je glavna inspektorica objasnila kako je zapravo u spornoj izjavi mislila reći da ne kupuje odjeću na odjelu za šiparice H&M-a, već u dućanima za pristale gospođe.

Petar Glodić