Kult ličnosti

Boris Bućan

Predstavio je novi ciklus slika nastalih prošle i ove godine, na izložbi pod nazivom “Stakleni ljudi”, nedavno otvorenoj u Gliptoteci HAZU-a. Riječ je o 130 umjetnikovih slika, novih i do sada neizlaganih, po izboru Vere Horvat Pintarić, koja je i autorica likovnog postava. Boris Bućan izlagao je na više od 70 samostalnih izložaba (Ljubljana, Edinburgh, Venecija, Sarajevo, Šangaj, Ankara, Zagreb, Melbourne, New Jersey, Kopenhagen, Adelaide, Jeruzalem, Berlin), te sudjelovao na više od 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Izuzetno je cijenjen zbog osebujnoga pristupa oblikovanju plakata, a njegova su djela u uglednim svjetskim muzejima i galerijama New Yorka, Münchena, Essena i Melbournea.

Klaus-Michael Bogdal

Njemački profesor književnosti, autor je knjige “Evropa otkriva Cigane” koja je na uglednom književnom sajmu u Lepzigu odlikovana nagradom za evropsko sporazumijevanje. Knjiga predstavlja analizu doživljavanja Sinta i Roma u evropskoj literaturi i umjetnosti kroz protekla stoljeća: od ranih kronika preko idealiziranja u doba romantizma u 19. stoljeću, pa sve do literature nakon Drugog svjetskog rata i prisjećanja Sinta i Roma na strahote holokausta. Bogdal u uvodu svoga djela piše: “Ova knjiga omogućava pogled u ogledalo, pa čak i ako govori o otkrivanju jednog sustanara evropskih naroda.” Ona otkriva puno toga o načinu razmišljanja i osjećajima evropskog većinskog društva, o fantazijama o svemoći i civilizacijskoj oholosti; nažalost, duga povijest etničke diskriminacije još nije završena.

Ermis Lafazanovski, Jovica Ivanovski i Kim Mehmeti

Makedonski su književnici koji sudjeluju na Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu, kamo stižu u okviru suradnje evropske literarne mreže Traduki i skopske izdavačke kuće Goten. Presudan faktor pri njihovom odabiru bila je činjenica da su u ozbiljnim pregovorima za objavljivanje svojih djela na njemačkom jeziku. Fantastične priče Kima Mehmetija već su objavljivane na njemačkom, engleskom, francuskom, turskom, hrvatskom i drugim jezicima. Makedonski autori bit će predstavljeni na nekoliko književnih razgovora i čitanja u sklopu programa “Književnosti jugoistočne Evrope” i “Balkanska noć”. Također, sudjelovat će i u regionalnom projektu predstavljanja subverzivnih kreativnih praksi, u suradnji s beogradskim časopisom “Beton”.

Luka Jelušić

Mladi je umjetnik koji je bio jedan od izlagača na izložbi pod nazivom “Drveno tradicijsko graditeljstvo – suvremeni prijepori i izazovi”, održanoj na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Jelušić preko oglasnika kupuje dijelove starih drvenih posavskih kuća, od čega dizajnira i izrađuje originalan namještaj. Njegova prošlogodišnja izložba “Treći život drveta” prezentirala je osnovnu umjetnikovu ideju da se očuvanje tradicijske baštine može desiti samo putem stvaranja novog interesa za stare vrijednosti. Uz kustosicu Zvjezdanu Antoš i povjesničara Trpimira Vedriša, na izložbi je govorio i Radivoje Jovičić, etnolog i pokretač etno eko-sela Kravaščice u široj okolici Zagreba, na temu narodnog graditeljstva od drveta na području Turopolja.

Yoani Sanchez

Međunarodno najpoznatija kubanska disidentkinja i autorica poznatog bloga Generacija Y, čiji je sadržaj veoma kritičan prema vladi u Havani, iskoristila je, poput brojnih drugih intelektualaca, nedavno ukidanje ograničenja za putovanje u inozemstvo i otputovala u Njemačku. I Berta Soler, glasnogovornica kubanskog pokreta za građanska prava Žene u bijelom, planira iskoristiti novi kubanski zakon o slobodi putovanja, pa će tako sudjelovati na regionalnoj konferenciji o ljudskim pravima u travnju u Panami. Angel Santiesteban, kubanski književnik koji je nedavno u Havani osuđen na zatvorsku kaznu, ima drugačije mišljenje: “Vjerujem da je u ovom trenutku represija na Kubi veća nego ikada ranije. Svaki se dan napada oporba, svakoga su dana na dnevnom redu uhićenja. Ne znam kako je kubanskoj vladi pošlo za rukom da izmanipulira Evropljane da joj vjeruju kako se stvari poboljšavaju. Upravo je suprotno.”

Mihail Bulgakov

Pisac slavnog romana “Majstor i Margarita” našao se na listi nepoželjnih autora za školsku lektiru, prema mišljenju Komisije za očuvanje historijskog i kulturnog nasljeđa u Rusiji, koja je predložila da se njegov roman ukloni s popisa školske literature. “Djeca ne razumiju u potpunosti bit same priče i kreativne zahtjeve tog djela”, tvrdi Komisija, koja je na inicijativu ministra kulture Vladimira Medinskog osnovala grupu za izradu novog vodiča kroz rusku literaturu i školsku lektiru. Autori novog koncepta navodno žele, kako se navodi u saopćenju, “usmjeriti poučavanje na način da učitelji postanu vodiči djeci kroz literarne slike ponosa za njihovu multietničku zemlju te da potaknu dubok i iskren patriotizam, ali i poštovanje prema različitim kulturnim vrijednostima, kako bi u učenjima mogli promovirati snažne tradicionalne vrijednosti”.