Rabljena sedmica

Istra

Na početku priče, početkom prošloga tjedna, procurilo je da su se istražna tijela zainteresirala za kupoprodaju zemljišta u istarskim Balama, to jest za operaciju u koju je bio uključen i ministar turizma, IDS-ovac Veljko Ostojić. Njegova je supruga, zajedno sa svojom sestrom, 2004. bila kupila poljoprivrednu parcelu u rečenom mjestu, pa je to zemljište – u vrijeme dok je Ostojić bio član poglavarstva Istarske županije – promijenilo namjenu: zemljište je postalo pogodno za turističku izgradnju, jer su Ostojićevi bližnji na zemljištu, kupljenom za manje od milijun kuna, kanili podignuti manji obiteljski hotel. No od te su nakane, nakon nekog vremena, odustali, te su odlučili prodati prenamijenjenu parcelu. I uspjeli su 2007. godine, a na toj su transakciji postali bogatiji za 24 milijuna kuna.

Premijer Zoran Milanović prvih dana nije pokazivao ozbiljniju namjeru da smijeni ministra turizma, a šef IDS-a Ivan Jakovčić odlučno je stao u obranu svog stranačkog druga. A u onda se u subotu ujutro sve promijenilo. Pronijela se vijest da je IDS sazvao hitnu sjednicu Predsjedništva i da će rezultat sjednice biti odluka o izlasku te stranke iz Kukuriku koalicije, pa je premijer Milanović brzo zatražio od ministra Ostojića da podnese ostavku, što je ovaj i učinio. IDS je potom odlučio da ostaje u vladajućoj koaliciji, da će uskoro predložiti novog ministra turizma, ali da zahtijeva širu i ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. Milanović je, međutim, opet prvi potegnuo: ponudio je Jakovčiću upražnjeno ministarsko mjesto. Predsjednik IDS-a i istarski župan odbio je ponudu, poručujući da je na tom mjestu potreban stručnjak o čijem će se imenu provesti dvotjedne konzultacije. Premijer je u sljedećem potezu matirao Jakovčića: mimo dogovora s koalicijskim partnerom, na ministarsko mjesto imenovao je IDS-ovca Darka Lorencina. Grogiranom Jakovčiću nije preostalo ništa drugo nego da se složi s ishodom unutarstranačkog kadroviranja koje je poduzeo predsjednik druge stranke.

Tako je, ukratko, izgledala ova epizoda u političkom životu Hrvatske, epizoda u čijoj suštini nema gotovo ničeg, osim saznanja da je Zoran Milanović sazrio u taktičkim političkim manevrima. Naravno, pod uvjetom da izgubljenog Ivana Jakovčića – kojemu treba pola sata televizijske emisije da (ne) bi kazao koliko mu iznosi mjesečna kreditna rata – uopće možemo smatrati doraslim suparnikom.

Konklava

Kardinali Katoličke crkve mlađi od 85 godina, njih stotinu i petnaest, u utorak poslijepodne prvi put su ušli u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali novog rimskog biskupa, nasljednika Benedikta XVI koji je dobrovoljno odstupio s dužnosti katoličkog poglavara i povukao se u mirovinu. U prvom pokušaju nisu uspjeli, pa se biranje nastavilo u srijedu, a do zaključenja ovoga broja “Novosti” još uvijek nije bilo poznato tko je novi upravitelj najmoćnije i najdugovječnije nevladine organizacije na svijetu. S obzirom na to da bi ime novoga pape moglo biti poznato do časa kad budete držali ove novine, nema naročite koristi od nabrajanja onih koji su se spominjali kao najizgledniji kandidati, osim da se potvrdi ili demantira najomiljenija vatikanska rečenica hrvatskih izvjestilaca: “Tko u konklavu uđe kao papa, izlazi kao kardinal.” Dakle, Angelo Scola, Odilo Scherer, Peter Turkson, Christoph Schönborn, Timothy Dolan

Euroizbori

Domaće stranke i stranačke koalicije počele su sastavljati i objavljivati liste kandidata za izbore za Europski parlament, koji će se održati 14. travnja. Prvi na listi koalicije SDP, HNS i HSU bit će Tonino Picula, za njim slijedi Biljana Borzan i troje gotovo nepoznatih SDP-ovaca (Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović-Jakovina). Na šestom mjestu bit će HNS-ovac Jozo Radoš. Na vrhu HDZ-ove euroliste nalazi se Dubravka Šuica, tu je zatim Andrej Plenković, pa Davor Stier, Ivana Maletić, Zdravka Bušić, dok je na šestom mjestu pravašica Ruža Tomašić koja je svojedobno bila žestoka protivnica ulaska Hrvatske u EU. Tomašić valjda kani Uniju rušiti iznutra, za nekoliko tisuća eura mjesečne plaće.

Ministri

Prijedlog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina bio je jedna od glavnih tema razgovora ministara pravosuđa Srbije i Hrvatske Nikole Selakovića i Orsata Miljenića, održanog 12. marta u Zagrebu, prvog susreta dvojice ministara nakon promjene vlasti u Srbiji. Dogovoreno je da se ministri sastaju dva puta godišnje, a da se ekspertni timovi susretnu u narednih mjesec dana u Beogradu. Oni bi trebali razmisliti kako premostiti prepreke oko sporazuma zbog srpskih zakona, po kojima je Posebno odelenje Višeg suda u Beogradu, koje procesuira ratne zločine, nadležno za područje cijele nekadašnje Jugoslavije. Miljenić je ocijenio da je predloženi međunarodni sporazum, koji je iznad nacionalnog zakona, dobra osnova za rješenje tog pitanja. Što se tiče listi optuženih za ratne zločine, zbog čega strepe mnoge srpske izbjeglice i povratnici, one bi se rješavale ili spomenutim sporazumom ili razmjenom lista, što je praksa uvedena 2010. godine. Teme razgovora bile su i međudržavni ugovor o izvršenju kazni, sukcesija, pitanja vlasništva i prijenos hrvatskih iskustava iz pregovora s EU-om.

N. J.