Balkan prolaz

 Gornja

Makedonija bi napokon mogla prestati biti “Bivša”, a postati “Gornja”. Tako javlja Nova TV iz Skoplja, a prenosi Tanjug: prema istom izvoru, ova historijska promjena mogla bi se dogoditi “najkasnije do sredine idućeg mjeseca”, čime bi napokon bila stavljena tačka na dugogodišnji iscrpljujući psihološki rat Grčke s Makedonijom. Novo bi ime trebalo zamijeniti naziv Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM) u narednih najmanje sedam do osam godina, koliko je predviđeno da traju pregovori Makedonije za članstvo u EU-u, kaže dalje Nova, pozivajući se na diplomatske izvore uključene u pregovore s Grčkom oko imena Makedonije. “Prijedlog je posrednika UN-a u pregovorima, veleposlanika Matthewa Nimica, da se ime Gornja Republika Makedonija koristi sve dok traju pregovori Makedonije za članstvo, po čijem bi se okončanju građani Makedonije na referendumu izjasnili po dva pitanja: da li su za članstvo u EU-u i da li su za prihvaćanje imena Gornja Republika Makedonija”, tvrdi Nova. Pozitivan odgovor na pitanje značio bi da Gornja Republika Makedonija postane i ustavno ime Makedonije nakon što zemlja postane članica EU-a. Tako će Grčka Makedoniji, valjda jedinoj zemlji na planetu koju je u ovom trenutku u stanju ucjenjivati, najzad dozvoliti da pod tim imenom postane članica NATO-a i počne pregovore za članstvo u EU-u. Naravno, nakon što dobije garancije da će Makedonija unijeti novo ime u svoj Ustav, te nakon što se makedonski jezik prestane tako zvati.

 Primjer

Lijepa vijest za sve Crnogorce: visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton izjavila je tokom svoje posjete toj zemlji kako je Crna Gora “primjer u regionu kada su u pitanju europske integracije”. “Crna Gora zaista može biti primjer ostalim državama u regionu. Crna Gora može biti ponosna zbog značajnih dostignuća”, kazala je lady Ashton u Podgorici. “Želim da progres Crne Gore u europskim integracijama bude stabilan, a na tom planu veoma je bitno da borba protiv organiziranog kriminala i korupcije i dalje budu prioriteti”, dodala je, ističući da se od zvanične Podgorice očekuje da izvrši i ustavne reforme u oblasti pravosuđa. Nakon ovih pohvalnih riječi, napustila je konferenciju za novinare, koji nisu bili u mogućnosti postavljati pitanja.

 Primjer 2

Bez obzira na to šta tvrdi Catherine Ashton, Crna Gora je u ozbiljnoj postizbornoj krizi. Podsjetimo, prema preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije, pobijedio je kandidat vladajućeg DPS-a Filip Vujanović, dok izborni štab Miodraga Lekića osporava te rezultate zbog navodnih neregularnosti. Kako prenose regionalne agencije, DIK je priopćio da je, prema preliminarnim rezultatima, Vujanović pobijedio na izborima jer je za njega glasalo 161.940 birača ili 51,21 posto, a za Lekića 154.290 ili 48,79 posto. Istodobno, Lekić tvrdi, pozivajući se na podatke iz svog izbornog štaba, kako je zapravo osvojio 50,5 posto glasova, a Vujanović 49,5. Lekić je također kazao da neće priznati pobjedu Vujanovića. K tome, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zatražila je od Elektroprivrede Crne Gore da objavi podatke o broju domaćinstava kojima su oprošteni dugovi za struju, zbog sumnji da su na taj način kupovani glasovi uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora. MANS-u se javio veći broj građana sa prijavama da je Elektroprivreda otpisivala dugove pojedinim domaćinstvima u zamjenu za podršku vladajućoj koaliciji na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i kandidatu DPS-a na nedavnim predsjedničkim izborima, saopšteno je iz te nevladine organizacije. Ista organizacija je ranije, navodi se u priopćenju, otkrila čitav niz zloupotreba državnih organa u izborne svrhe radi kupovine glasova za vladajuću partiju, počevši od isplata socijale najsiromašnijim građanima i otpremnina radnicima, preko partijskog zapošljavanja, do samih manipulacija biračkim spiskovima.

 Primjer 3 

U Crnoj Gori je, prema podacima pojedinih europskih medija, poput “Neue Zürcher Zeitunga” i Deutsche Wellea, stopa ubojstava jedna od najvećih na prostoru bivše Jugoslavije. Naime, statistika kaže da je od svih zemalja bivše Jugoslavije koeficijent stope ubojstava najniži u Sloveniji – svega 0,7 posto, dok je najviši u Crnoj Gori – 3,5 posto. Prema zbirnim pokazateljima, međutim, broj ubojstava vatrenim oružjem u državama bivše Jugoslavije nije veći nego u ostatku Europe. Jedna nedavna studija UN-a pokazala je da se po broju prijava pljački i napada može zaključiti da je taj broj mnogo manji na Balkanu nego na zapadu Evrope. Istovremeno, istraživanje je pokazalo kako je policija na Balkanu manje efikasna nego ona na Zapadu, ali je zato brojnija.

 Istraga

Prištinski dnevnik “Koha Ditore” objavio je informaciju da bi istraga o trgovini organima u slučaju “Medicus” na Kosovu mogla bi biti proširena i na Albaniju. Kako piše “Koha”, slučaj je ponovo pokrenut prije mjesec dana kada je jedan državljanin Kosova, Šećir Likaj, otišao u Grčku na pregled zbog tegoba u bubrezima, gdje su ljekari utvrdili da mu nedostaje jedan bubreg. On tvrdi, a prenosi “Koha Ditore”, da je u sali gdje je čekao operaciju bila mlada djevojka, te da sumnja da je njegov bubreg presađen njoj. Ispovijest Šećera Likaja dovodi se u direktnu vezu sa slučajem “Medicus” u kome je devet lica, sedam sa Kosova i po jedan turski i izraelski državljanin, pred Eulexovim sudskim vijećem optuženo za trgovinu organima i ilegalno obavljanje transplantacija bubrega. Na listi optuženih nalaze se hirurzi Ljutfi Derviši i Bruno Jilta, bivši sekretar kosovskog Ministarstva zdravlja Iljir Recaj, anesteziolog Sokol Hajdini, vlasnik klinike Arban Derviši, Sulejman Dula i Islam Bitići, turski hirurg Jusuf Somnez i izraelski državljanin Moše Harel, kome je presađen bubreg. U optužnici, podignutoj 2010. godine, navodi se da su u trgovinu organima bila uključena 23 donora i 23 osobe kojima su bubrezi presađeni, javljaju agencije. “Koha” dalje navodi da su u međuvremenu Bruno Jilta i Sokol Hajdini priznali na sudu kako su učestvovali u transplantaciji bubrega, ali da nisu znali da klinika Medicus nije imala dozvolu za rad. U sjedištu Eulexa u Prištini pojasnili su da istragu o trgovini organima i navodima Dicka Martyja o umiješanosti Hašima Tačija vodi specijalni tužilac Clint Williamson, te da je uloga Eulexa da pomogne, ne i da sprovodi odvojene istrage.