Cunami nezaposlenosti

Prema najavama ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, do sredine iduće godine iz javnih će poduzeća biti otpušteno čak deset tisuća radnika. Otpuštanja su posljedica restrukturiranja većine od 25 javnih poduzeća, od kojih je njih devet u prvih devet mjeseci prošle godine, prema izvještaju magazina “Banka”, generiralo gotovo 800 milijuna kuna gubitaka. Prema službenim informacijama kojima raspolažemo, stvarni gubici svih javnih poduzeća još su nepoznati jer većina njih revidira financijske izvještaje za prošlu godinu, dok je broj otkaza u pojedinim poduzećima već dostigao polovicu najavljenih.

Najveći gubitaš, sa 552 milijuna kuna, nacionalna je aviokompanija Kroacija erlajns. U tvrtki sa 1.070 zaposlenih predviđeno je otpuštanje 220 ljudi; da bi nastavila funkcionirati, u restrukturiranje treba uložiti 400 milijuna kuna. Tomislav Rajković, predsjednik Samostalnoga hrvatskog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu, za “Novosti” kaže da stvarni dug tvrtke za prošlu godinu iznosi 60 milijuna kuna, a da je ostatak posljedica smanjivanja vrijednosti zrakoplova, odnosno usklađivanja sa stvarnom vrijednošću.

– Određeni broj zrakoplova ići će u prodaju kako bi se dobio živi novac za daljnje funkcioniranje, odnosno restrukturiranje kompanije. Također, ići će se na unajmljivanje zrakoplova. Taj će proces, prema informacijama iz Uprave, trajati idućih pet godina – dodaje Rajković.

Program restrukturiranja tvrtke Sindikat nije vidio jer im ga Uprava, osim usmenog priopćenja, nikada nije predočila, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još ga nije odobrila. Rajković tvrdi da je svako otpuštanje više od deset posto radnika kontraproduktivno, jer nije napravljeno restrukturiranje unutar tvrtke.

– Ne postoje tehnološke inovacije koje bi zamijenile radnike u prodaji karata, kontroli obračuna prometa ili u kontrolnom centru. Ako će otpuštati radnike u tim sektorima, tko će prodavati karte za aviokompaniju? – pita Rajković.

Najavljuje i mogućnost štrajka ako Uprava ne podnese izvještaje o troškovima poreza, prireza i doprinosa na otpremnine radnika, od kojih je najviša određena na 120.000 kuna.

– Tražimo i da u kolektivnom ugovoru stoji odredba da se plaće radnika ne mogu smanjivati, na što Uprava ne pristaje. Zahtijevamo i dogovor oko otpuštanja radnika jer kompaniju neće spasiti otkazi onima s najnižima primanjima (od 3.000 do 4.500 kuna), dok je s druge strane plaća pilota 23.000 kuna. Uprava nam je do sada dala do znanja da će razina smanjivanja naših materijalnih prava ovisiti o broju radnika koje će otpustiti. Kada smo pristali na smanjenje plaća i godišnjih odmora, a smanjene su nam i naknade za bolovanje, povukli su taj plan, pa se osjećamo dvostruko prevarenima – zaključuje Rajković.

Financijski podaci revidiraju se i u Hrvatskoj pošti, gdje se sprema otkaz za 1.200 od 10.500 zaposlenih. Otpremnine još nisu utvrđene, a mogućnost privatizacije, o kojoj se stalno šuška, dosad nije razmatrana, rečeno nam je iz Ureda korporativnih komunikacija HP-a.

Predsjednik sindikata Feniks Milan Nekić za “Novosti” ocjenjuje da je HP doslovno na koljenima.

– Kumulirani gubitak nastao u razdoblju restrukturiranja od 2008. do 2012. iznosi više od 420 milijuna kuna i za taj je iznos umanjena neto knjigovodstvena vrijednost društva. Gubitak je nastao izdavanjem obveznica kojima su reprogramirane obveze do svibnja 2015. i osigurana sredstva za ulaganja u opremu. Osim 400 milijuna dugoročnih obveza, polugodišnje kamate po stopi od 7,75 posto kratkoročno godišnje opterećuju poslovanje za dodatnih 31 milijun kuna, tako da je upitna mogućnost podmirenja dugoročnih obveza po njihovom dospijeću – tvrdi Nekić.

Uprava je u proteklih nekoliko mjeseci ukinula mnoge radničke stečevine, poput božićnice, regresa i jubilarnih nagrada, što je proizašlo iz aneksa novom kolektivnom ugovoru.

– Od pukog otpuštanja radnika, posebno poštara koji će uglavnom pasti na teret države, dugoročno neće biti koristi ako se ne otklone uzroci propasti: nekonkurentne cijene i izostanak popusta velikim kupcima, koje je jednostrano ukinuo bivši predsjednik Uprave Robert Jukić, prevelik broj nepotrebnih “menadžera”, ogromne plaće novozaposlenih bez natječaja (koje su nesrazmjerne rezultatima poslovanja) te izostanak kvalitetnih usluga, s cijenama nižim od konkurencije – predviđa Nekić.

Bolni su rezovi već učinjeni, a novi tek slijede u Hrvatskim željeznicama, odnosno podružnici HŽ Infrastruktura d.o.o. koja je, procjenjuje se, u gubicima od 265 milijuna kuna. Od početka 2012., kada je ondje bilo 6.829 zaposlenih, do 31. marta ove godine, kada ih je 6.317, viškom je proglašeno 512 radnika. To nije kraj: do kraja ove godine predviđena se otpuštanje još 1.200 radnika. Od toga će broja 300 radnika otići uz otpremnine, a njih 800 iz organizacije Poslovni centar održavanja i građenja pruga trebalo bi do 1. maja biti izdvojeno u tvrtku-kći Pružne građevine d.o.o. Hoće li nakon tog datuma doista biti posla za sve njih, tek će se vidjeti. Ništa bolje nije ni u podružnici HŽ Kargo d.o.o. za prijevoz tereta, gdje trenutačno radi 2.889 radnika. Programom restrukturiranja od 2012. do 2016. lani je bio planiran odlazak 878 radnika, od kojih je sporazumni prestanak ugovora o radu (uz otpremnine osigurane kreditom za koji je jamstvo izdala Vlada) potpisalo njih 448. Ugovor o radu otkazan je i za ukupno 282 radnika iz ovisnih društava HŽ-a iz Čakovca, Bjelovara i Slavonskog Broda.

Da na Hrvatskim željeznicama vlada maksima spašavaj se tko može proizlazi iz dopisa HŽ Karga: “Budući da je preostao određeni iznos financijskih sredstava uz isplatu otpremnine, zahtjev za sporazumnim prestankom ugovora o radu podnijelo je dodatnih stotinjak radnika, a planira se i zbrinjavanje dodatnih sto radnika ovisnih društava iz Slavonskog Broda.” Osim otpremnine koja bi, doznajemo, trebala iznositi najviše 200.000 kuna, višak radnika bio bi zbrinut putem Željezničkog fonda: radniku se u tom slučaju ne otkazuje ugovor o radu, no u Fondu može biti najdulje tri godine. Radnici koji budu raspoređeni u Fond mogu biti pozvani na posao po potrebi, odnosno ovisno o potrebnim kvalifikacijama. Da u Fondu leži zamka kaže nam i Marija Stefanov, predsjednica Samostalnog sindikata HŽ Kargo.

– Radnici koji se odluče za Fond dobivat će plaću od 4.000 kuna bruto, a na posao ne moraju dolaziti, osim ako ih se ne zove po potrebi. No nakon isteka tri godine, nemaju više nikakvih potraživanja od tvrtke – govori Marija Stefanov.

Ona smatra da su tolika otpuštanja radnika u Kargu nepotrebna jer mnogi operativci na terenu zbog obima posla ne mogu ni na godišnji odmor. Bez obzira na to, uglavnom se otpuštaju oni, a ne zaposleni u uredima.

– Nema vizije i kriterija po kojima su neki ljudi višak, sve se radi paušalno. Istina je da posla nema dovoljno, ali se menadžment nije ni potrudio. Iznenađuje me da država ne pokazuje interes za nas kao nacionalnog operatera koji je kičma svake zemlje. Odreći se Karga lud je potez. Jer, što će raditi Infrastruktura ako nema prijevoza tereta? – pita sindikalna predsjednica.

U Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pristiglo je sedam javnih ponuda za kupnju HŽ Karga. Pisma namjere, čiji je rok za podnošenje istekao u siječnju ove godine, od velikih su korporacija poslali Rail Cargo Austria AG i Deutsche Bahn International, ali i domaći Đuro Đaković Holding. Sada Vlada treba donijeti odluku o daljnjoj sudbini Karga.

Usred ljeta prošle godine ministar Hajdaš Dončić predstavio je program restrukturiranja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb do 2015., kojim su planirane uštede od 300 milijuna kuna, smanjenje broja zaposlenih za 500, a do 1. siječnja ove godine bilo je predviđeno i osnivanje nove tvrtke za naplatu i održavanje HAC-a. Što je u međuvremenu ostvareno? HAC se prošle godine zadužio za 3,2 milijarde kuna, što je 75 milijuna više od predviđenog. Iz Uprave poručuju da se broj zaposlenih postupno smanjuje. Sa zadnjim danom 2012. bilo je zaposleno 2.780 radnika, što je 47 radnika manje nego na početku iste godine. Prema programu zbrinjavanja radnika u ovoj godini, višak su 273 radnika, kojima će biti isplaćena otpremnina u iznosima od 80.000 do 160.000 kuna. “Iznos otpremnina određen je na način da omogućuje radnicima da minimalno godinu dana ostvare prihod koji bi ostvarivali kroz redovna primanja u HAC-u te njima i njihovima obiteljima pruži financijsku sigurnost do pronalaska novog zaposlenja”, poručili su iz tog državnog poduzeća. Kako je HAC u svrhu pripreme za postupak monetizacije javnog duga radi odvajanja postojećih Sektora za održavanje i Sektora za naplatu cestarine osnovao novo društvo za obavljanje tih djelatnosti, nazvano Hrvatske autoceste Održavanje i naplata cestarine d.o.o. (HAC ONC), predviđeno je daljnje smanjenje radnika do 2015., no nije precizirano u kolikom obimu.

Autocesta Rijeka-Zagreb priznaje lanjski gubitak od 216 milijuna kuna koji, prema njima, ne predstavlja stvarni novčani odljev. “Riječ je o gubitku nastalom zbog amortizacije nematerijalne imovine, odnosno koncesijskog prava, što je knjižna kategorija”, piše u njihovom dopisu. Iako je prihod od naplate cestarine lani iznosio 479 milijuna kuna, iz ARZ-a je otpušteno 95 radnika, a do kraja ove godine bit će još 27, pa bi od nekadašnjih 806 u konačnici ondje trebala ostati 684 radnika. Otpuštene namjeravaju zamijeniti modernizacijom poslovnih procesa i automatskom naplatom.

Prema izvještaju “Banke”, u gubicima je otprije i Hrvatska televizija, dok se Hrvatske vode kao novi gubitaš za potrebe ove teme nisu očitovale o budućoj poslovnoj politici.

Santini: Imamo li program da amortiziramo nezaposlenost?

Država restrukturiranjem želi udio zaposlenih u javnim poduzećima, koji u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj doseže gotovo 12,5 posto, smanjiti na europski prosjek od 6,2 posto. Ekonomist Guste Santini kaže da bi se restrukturiranjem morala povećati učinkovitost javnih tvrtki što, nažalost, nije moguće bez otkaza.

– Ako je dosad javni sektor godinama služio za umjetno održavanje zaposlenosti, sada će generirati otvorenu nezaposlenost. Pitanje je imamo li program da amortiziramo tu nezaposlenost. I kako je moglo doći do toga da je 10.000 ljudi viška, da se toliko njih zaposli bez potrebe? – pita Santini.

– Kroacija erlajns: 1.070 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 220

– Hrvatska pošta: 10.500 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 1.200

– Hrvatske željeznice, podružnica HŽ Infrastruktura: 6.317 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 1.200

– Hrvatske željeznice, podružnica HŽ Kargo: 2.889 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 878

– Hrvatske autoceste: 2.780 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 273 u ovoj godini

– Autocesta Rijeka-Zagreb: 806 zaposlenih, predviđeno otpuštanje njih 122.