Kult ličnosti
Aleksandar Hemon
Sarajevski pisac, koji već dvadesetak godina živi u Americi, autor je autobiografske knjige pod naslovom “Knjiga mojih života” (“The Book of My Lives”) koja je nedavno izašla iz tiska. “Imao sam 27 godina i Sarajevo je pripadalo meni”, riječi su kojima Hemon opisuje rodni grad u memoarima u kojima rekonstruira svoju bosansku prošlost i povezuje je s američkom sadašnjošću. U prvoj polovici knjige prisjeća se djetinjstva u Sarajevu: igranja nogometa, natjecanja iz matematike, učenja šaha, ljubavi prema knjigama i svirke u nekom lošem bendu. U Ameriku je došao kada je u Sarajevu počeo rat. “Nisam mogao pisati na bosanskom, jer sam bio odsječen od svega. Hodao sam, slušao, pušio i radio poslove na kojima nisam mogao ništa osim misliti o onome što sam izgubio. Bio sam odvojen od mog jezika i prijatelja koji su se raspršili. Morao sam potpuno izmisliti svoj život”, kaže u “Knjizi mojih života”.
Srdan Golubović
Redatelj je filma “Krugovi”, koji je zbog svog antiratnog angažmana izazvao već dosta interesa domaće i međunarodne javnosti, a na premijeri u Trebinju doživio je burne prosvjede tamošnje boračke organizacije. Film je stvarna priča o Trebinjcu Srđanu Aleksiću koji je svoj život izgubio braneći sugrađanina Alena Glavovića ratne 1993. godine. Boračka organizacija pozvala je na bojkot filma, smatrajući ga “antisrpskom propagandom” u kojoj su, kako kažu, pripadnici Vojske RS-a predstavljeni kao pijanice i kriminalci. Srdan Golubović izrazio je žaljenje zbog predrasuda: “Ja vjerujem i siguran sam da ovo nije antisrpski film. Naprotiv, mislim da je priča o Srđanu Aleksiću jedna od najsrpskijih priča iz prošlog rata. Ja sam tu potpuno čistog obraza i mislim da nas ovaj film predstavlja u najboljem svjetlu. Film nije ni prosrpski ni probošnjački ni prohrvatski. On je ljudski.”
Miloš Živanović i Saša Ilić
Urednici beogradskog časopisa “Beton” predstavili su ovaj nezavisni izdavački projekt na Sajmu knjiga u Leipzigu. Tema novog broja “Betona” bile su subverzivne društveno-političke i književne prakse u zemljama bivše Jugoslavije. U okviru svog novog specijala na njemačkom jeziku, “Beton” je predstavio rad nezavisnih glasila koja su zapravo medijatori ovakvih praksi. Radi se o web-portalima Tačno.net, Peščanik, E-novine, Elektrobeton.net, kao i o štampanim medijima kao što su “Novosti” iz Zagreba i “Novi list” iz Rijeke. Posebnu pažnju privukla je tema ograničenja slobode govora u medijima, radikalizirana u vrijeme sukoba bivšeg predsjednika Borisa Tadića i tadašnjeg ministra policije Ivice Dačića s grupom intelektualaca pred majske izbore 2012., kao i značaj ulaska Hrvatske u EU za zemlje u okruženju. Ovaj projekt nije podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, koje je na svom štandu predstavilo Njegoševe prijevode na japanski jezik.
Tomaž Pandur
Glamurozni kazališni redatelj iz Maribora režirat će seriju regionalnih koncerata Severine Vučković. Radi se o “scenskoj multimedijalnoj bajci u četiri čina”, o kojoj Pandur kaže: “To treba doći vidjeti i doživjeti. Tražio sam što se krije unutar teksta tih pjesama, kakva je u njima atmosfera, situacija, koji su motivi njezine glazbe. Izazov za mene je bio i fenomen Severine, glazbenice koju obožavaju najšire narodne mase, a istovremeno intrigira i one s profinjenim ukusom. Kako je to biti ikona na nekom prostoru, što je to što je čini toliko karizmatičnom i toliko uzbudljivom svima, to je ono što me u fenomenu zvanom Severina zanimalo. Severina je heroina jednog određenog vremena i prostora i to je čini jako zanimljivom.”
Abdulah Sidran
U nedavnoj izjavi za medije kaže kako će njegov scenarij “Prvi put s ocem na izbore”, u suradnji s Ministarstvom kulture Crne Gore, biti adaptiran i iskorišten za snimanje novog filma u režiji Branka Baletića. Radnja filma dešava se poslije pada Aleksandra Rankovića, kada glavni junak, otac porodice, povjeruje da bi mu mogla biti vraćena građanska prava. “Crna Gora nisu samo sela i planine! Taj se stereotip mora odbaciti i Crnu Goru svijetu pokazati onakvom kakva jeste i kakva želi da bude – moderna i urbana država na jugu Evrope. Takav se posao najefikasnije obavlja snagom filmskoga djela i medijskom prodornošću filmske umjetnosti”, smatra Sidran.
Dimitrije Popović
Izradio je spomenik Petru II. Petroviću Njegošu koji će povodom 200. obljetnice Njegoševa rođenja u svibnju biti svečano otkriven u Cetinju. Kompozicija je izvedena u bronci i rostfraju, dovršena je u Ljevaonici umjetnina Likovne akademije u Zagrebu i radionici Koprivnjak i spremna je za zagrebačku promociju koja će se održati 4. travnja u Muzeju Mimara. Dugački zašiljeni krak skulpture usmjeren prema nebu simbolizira nedokučivost kozmičke tajne, dok drugi zašiljeni krak sugerira ograničeni domet ljudske svijesti i spoznaje. “Njegoš je rođen kao pjesnik, a stjecajem okolnosti postao je vladika. Među najljepšim erotskim pjesmama iz doba romantizma upravo su njegove pjesme kao vladike crnogorskog”, rekao je Dimitrije Popović, koji o Njegošu promišlja još od ranog djetinjstva.