Kult ličnosti
Vladimir Dodig Trokut
Alternativni umjetnik iz Zagreba, vlasnik je zbirke mnogobrojnih predmeta, među inima i umjetničke vrijednosti, koje je skupljao punih 45 godina. Dodig već duže vrijeme svoj “Antimuzej” želi smjestiti pod neki pristojan krov, kako bi se zbirka, koja je sada razasuta na različitim lokacijama, sačuvala. Svi dosadašnji ministri kulture bili su upoznati s problemom “Antimuzeja”, ali rješenje nije pronađeno. Tihomir Milovac, voditelj Eksperimentalno-istraživačkog odjela u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, smatra da je “Antimuzej” važan i kao kulturni fenomen i kao zbirka umjetničkih predmeta i da bi se u nekom od mnogobrojnih praznih gradskih prostora moralo za njega naći mjesto. Živi bili pa vidjeli.
Bora Ćosić
Književnik koji već dvadesetak godina živi u Berlinu, autor je knjige “Vražji nakot: ishodišta iz književno-filosofskog dela Radomira Konstantinovića”, koja je nedavno izašla iz tiska. Pišući o svom bliskom prijatelju bez imalo sentimentalnosti, Bora Ćosić je pomoću “Vražjeg nakota” približio djelo Radomira Konstantinovića njegovim ljubiteljima. Otkrivajući neke biografske činjenice o poznatom književniku i filozofu i njegovu sukobu s ocem, Ćosić je bacio novo svjetlo na Konstantinovićevo djelo. Spominjući slične sudbine drugih pisaca, došao je i do specifičnog pogleda na srednju i jugoistočnu Europu, otkrivajući u sinovima pobunjenim protiv očeva pokretačku energiju jedne superiorne intelektualne kulture.
Selma Spahić
Sarajevska kazališna redateljica nedavno je obavijestila direkciju Sterijinog pozorja da s ovogodišnjeg festivala povlači svoju predstavu “Grebanje ili kako se ubila moja baka”, jer je najavljeno da će Pozorje otvoriti redatelj Emir Kusturica, čime je, kako je ocijenila, direkcija festivala dala “legitimitet nacionalističkoj retorici”. “Izborom Emira Kusturice za osobu koja će svečano otvoriti ovogodišnji festival jasno ste nam dali do znanja koji je vaš stav. Festival koji ukaže takvu čast Emiru Kusturici ideološki se jasno opredjeljuje, pristaje na nacionalističku retoriku i daje joj legitimitet. Na takvom festivalu ne želim da učestvujem”, poručila je Selma Spahić.
Risima Risimkin
Jedna od vodećih makedonskih koreografkinja, osnivačica je Skopskog festivala plesa, koji je ovih dana po deveti put održan u glavnom gradu Makedonije. Među gostima festivala bile su plesne kompanije “Battery” iz New Yorka, Nacionalni balet Antalije, predstava “Hot” Skopskog plesnog teatra te Balet Kosova, a ekskluzivni gost bio je Vladimir Vasiljev, ovogodišnji dobitnik nacionalne nagrade Menada. Cilj Skopskog festivala plesa je da predstavi suvremene plesne produkcije nacionalnih baleta i drugih prestižnih kompanija iz regije, Evrope i svijeta.
Alban Muja
Vizualni umjetnik s Kosova, predstavit će svoje radove u Galeriji suvremene umjetnosti “Java” u Sarajevu. Izložba pod nazivom “Imenovanje” bavi se različitim aspektima politike imenovanja u kosovskom tranzicijskom društvu, kao što je nazivanje djece imenima albanskih gradova ili određenih ličnosti koje se smatraju značajnima u novijoj historiji Kosova. Fenomen nazivanja djece po gradovima u Albaniji došao je do izražaja pod utjecajem politike nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca, pa su mnogi mladi ljudi na Kosovu dobili imena Berat, Milot, Saranda, Đirokastra, Škodran, Butrint, Vljora… Na izložbi su zastupljena i djeca koja su dobila ime Toni, po bivšem britanskom premijeru Tonyju Blaireu, koji se na Kosovu smatra herojem zbog pomoći u procesu proglašenja nezavisnosti.
Margaret Thatcher
Bivša britanska premijerka, koja je preminula 8. travnja u 88. godini, bila je inspiracija mnogim muzičarima i likovnim umjetnicima, pretežno u negativnom kontekstu, a nije bila omiljena ni među akademskim svijetom i muzejskim radnicima. Margaret Thatcher stekla je malo prijatelja među umjetnicima prije svega zbog drastičnog smanjenja državnog novca za umjetnost. Ipak, kako primjećuju pojedini analitičari, time je primorala ustanove kulture, posebno muzejsku zajednicu, da se suoče s izazovima tržišta i dobrim djelom uspiju u stvaranju vlastitih prihoda za opstanak. Među muzičarima koje je inspirirala na ljutite pjesme bili su, primjerice, Elvis Costello (“Tramp the Dirt Down”), Morrissey (“Margaret on the Guillotine”), Pink Floyd (“The Fletcher Memorial Home”) i mnogi drugi.
Christelle Guyader
Predstavnica sindikata uposlenika Muzeja Louvre u Parizu pozvala je ovih dana na štrajk djelatnike Muzeja zbog sve većeg broja džepara koji svakodnevno i sve agresivnije u njemu operiraju. Pisma gradskoj upravi i traženje dodatnog policijskog pojačanja nisu pomogli: Christelle Guyader kaže da je zaposlenicima zaista svega dosta. “Djelatnici Muzeja dolaze na posao u strahu jer su suočeni s organiziranim grupama džepara koji su sve agresivniji i među kojima su i maloljetnici koji ulaze u Muzej besplatno; čak i kada ih policija uhapsi, vraćaju se nekoliko dana kasnije.” Muzej Louvre, koji je trenutno u štrajku, godišnje obiđe oko deset milijuna posjetilaca.