Trojka ponovno jaše

Nakon višednevne psihoze koja je vladala na Cipru zbog straha da će građanima biti oduzet novac koji drže u bankama, u ponedjeljak su dogovoreni uvjeti pod kojima će Europska unija (EU), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska središnja banka (ESB) sanirati dvije najveće tamošnje banke.

Prvotna ideja “trojke” bila je da se paket financijske pomoći sastoji od deset milijardi eura kredita, dok se dodatnih šest milijardi eura trebalo namaknuti jednokratnim oporezivanjem štediša koji u bankama imaju manje od 100.000 eura porezom od 6,75 posto, a onih koji imaju više od tog iznosa porezom od 9,9 posto. No nakon odbijanja tog prijedloga odlučeno je da će porez platiti samo druga skupina štediša, i to zasad još nepoznatim iznosom.

Banka Laiki bit će likvidirana, a depoziti ispod 100.000 eura prebačeni u drugu ugroženu banku, Bank of Cyprus, dok će ostali biti zamrznuti kako bi se naknadno odlučilo koliki će njihov iznos biti oduzet za financiranje “bailouta”. Time će se znatno smanjiti prenapuhani bankarski sektor, a vlada je pristala provesti i privatizaciju i mjere štednje kako bi se pokušali smanjiti rast proračunskog deficita i javnog duga.

Ciparski ministar financija Michalis Sarris rekao je da je ovime “izbjegnut katastrofalni izlazak iz eurozone” njezine najmanje ekonomije, no nema dileme da Cipar čekaju tegobni dani recesije, nezaposlenosti i nestašice, ali i osmišljavanja novog ekonomskog modela.

Na ovom mediteranskom otoku, od 1974. godine rascijepljenom na turski sjeverni i grčki južni dio, koji se 2004. pridružio Europskoj uniji, živi 1,1 milijun stanovnika, od čega 80 posto na južnom dijelu. Iako s BDP-om od 18 milijardi eura čini tek pola postotka ukupne ekonomije eurozone, zbog netransparentnosti i najnižeg korporativnog poreza u Europi od deset posto Cipar je privlačio strane investitore, ali i ruske i ukrajinske oligarhe, zahvaljujući kojima su iznosi u bankama BDP premašili za čak osam puta. Na Cipar se slijevalo toliko ruskog novca da je on formalno postao drugi najveći izvor direktnih stranih investicija u tu zemlju, iako se zapravo radi o novcu Rusa koji kroz Cipar samo “prolazi”. Procjenjuje se da ruski državljani na Cipru imaju 19 milijardi eura ili sedam posto svih depozita u bankama, dok 40 posto depozita formalno pripada Cipranima, iako se najvećim dijelom radi o strancima s ciparskim državljanstvom.

Iako se Cipru često spočitavalo omogućavanje pranja novca, nitko protiv toga nikada nije poduzeo nikakve konkretne mjere, a Cipar je sve do početka globalne financijske krize 2008. godine vodio konzervativnu ekonomsku politiku, s malim proračunskim deficitom i malim javnim dugom. Na prve znakove problema vlada je od Ruske Federacije zatražila i dobila kredit u vrijednosti od 2,5 milijardi eura, a država je Laiki banku lani već jednom dokapitalizirala sa 1,8 milijardi eura. No prava je kriza nastala zbog otpisa dugova Grčke prošle godine, jer su dvije najveće ciparske banke u grčke obveznice uložile iznos ekvivalentan 160 posto ciparskog BDP-a.

Krajem veljače na izborima je na vlast došla vlada desnog centra Nicosa Anastasiadesa, a MMF i EU tada su procijenili da će Cipru biti potrebno 16 milijardi eura za rekapitalizaciju banaka. No procijenjeno je i da bi tako velik kredit dug države napuhao do neodrživih 145 posto BDP-a, pa je predloženo da se problem rješava djelomično kreditom, a djelomično jednokratnim porezom štediša. Ciparska je vlada bila pristala na ovakvo rješenje, no parlament ga je odbacio, pa je vlada izašla s alternativnim prijedlogom koji je “trojka” odbila i zaprijetila prekidom dotoka novca ESB-a ugroženim bankama.

Iako su neki ekonomski stručnjaci podržali ideju oporezivanja građana jer se time sprječava prelijevanje nesolventnosti banaka na državu, ona je kod većine izazvala zgražanje jer bi oporezivanje štediša dovelo do strahovitog psihološkog učinka, a zatim i mogućeg pražnjenja banaka i u drugim zemljama, što bi devastiralo ekonomiju cijele Unije. Činjenica da su ciparski političari u početku odbili njemački prijedlog, istovjetan ovome koji su sada prihvatili, objašnjava se pak njihovim pokušajem da pod svaku cijenu sačuvaju otočku reputaciju porezne oaze. Oni danima uopće nisu kontaktirali s europskim kolegama, nespremni suočiti se s činjenicom da im je, kako je rekao njemački ministar financija Wolfgang Schaüble, “model niskih poreza i minimalne kontrole – propao”. Novo rješenje pobrinut će se da se njemačke prognoze obistine, a izvjesno je i da se ruski ulagači neće tako skoro vratiti na otok.

Iako je ruska vlada na vijest da će njezini građani biti nemilosrdno operušani u početku reagirala uvrijeđeno, a čak su i liberalniji ruski analitičari govorili o “euroboljševizmu”, ruski predsjednik Vladimir Putin podupro je ponuđeno rješenje. Ciparski ministar financija prošlog je tjedna otišao u Moskvu tražiti još jedan kredit, no ona je taj zahtjev odbila, nagađa se zbog toga jer je u zamjenu za kredit bezuspješno tražila pristup nedavno otkrivenim plinskim nalazištima u ciparskim teritorijalnim vodama. Ciparska vlada još licitira s dodjelom koncesija, za koje je zainteresiran i Gazprom, a nagađa se i da je Rusija zainteresirana za luku Limassol koju bi koristila kao svoju pomorsku bazu.

Dok je ciparska vlada pregovarala s Rusijom, u europskim su se medijima počeli pojavljivati zgranuti komentari, primjerice onaj “Frankfurter Allgemeine Zeitunga”, koji je to nazvao “neviđenim okretanjem leđa europskoj solidarnosti” kojim se “ugrožava europska energetska sigurnost”. Ciparski ruski radio Wave uzvratio je pak objavom kasnije demantirane tvrdnje da je američki državni tajnik John Kerry Cipru obećao pomoć u zamjenu za koncesiju na plinska nalazišta i veći porez na depozite ruskih državljana.

Na Cipru inače živi 50.000 Rusa, a Limassol je zbog velike ruske populacije, dviju ruskih novina i jedne radiostanice nazvan Limassolgrad. Na otoku živi i oko 30.000 Britanaca, te 3.000 vojnika stacioniranih u dvije vojne baze, a britanska vlada najavila je da će kompenzirati izgubljeni novac svojih državljana.