Kult ličnosti

 Anica Tomić i Jelena Kovačić

Autorice provokativne predstave “Leda”, nastale u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Festivala Kotor Art i Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” Cetinje, dobile su većinu nagrada na ovogodišnjim Marulićevim danima u Splitu. Dodijeljena im je nagrada za najbolju predstavu u cjelini, Anica Tomić dobila je nagradu za režiju, a Jeleni Kovačić dodijeljena je nagrada za dramaturgiju. Nataša Dorčić nagrađena je za ulogu Melite, dok je nagrada za scenografiju, kostimografiju, dizajn svjetla i originalnu glazbu dodijeljena Frani Đuroviću, Anici Tomić i Jeleni Kovačić. Bravo, majstorice!

 Ivan Kožarić

Retrospektiva našega istaknutog kipara priređuje se u muzeju Haus der Kunst u Münchenu – bit će to najveća izložba Kožarićevih radova dosad. Retrospektivu, koja će pod naslovom “Sloboda je rijetka ptica” biti otvorena 21. lipnja, naručio je sam ravnatelj tog muzeja Okwui Enwezor, poznati kustos nigerijskog porijekla kojeg je časopis “Art Review” 2011. rangirao na 52. mjesto najmoćnijih ljudi u umjetničkom svijetu. Radovi za izložbu doći će sa svih strana, pa će na minhenskoj retrospektivi biti izložena kapitalna umjetnikova djela: skulpture iz pedesetih, “Čovjek koji sjedi”, “Torzo”, “Unutarnje oči”, radovi iz razdoblja Gorgone, “Oblici prostora” iz šezdesetih, autoportreti iz devedesetih i drugi.

 Goran Bjelanović

Crnogorski filmski redatelj, autor je kratkometražnog filma “Ruže” koji je ušao u selekciju ovogodišnjeg festivala u Cannesu u kategoriji Short Film Corner. “To je tako velika čast da sam se, priznajem, i sam uplašio”, rekao je Bjelanović. “To što se film ‘Ruže’ našao u društvu najprestižnijih djela svjetske kinematografije potvrda je da umjetnost nije ništa drugo do potpuna vjera u čudo. Samo čudom mogu objasniti to što smo (moja ekipa i ja) sa onoliko para koliko filmski timovi potroše na piće prije doručka, ostvarili djelo koje je pronašlo svoje mjesto na festivalu u Cannesu, koji je bio, jeste i bit će kruna planetarne kinematografije”, dodao je redatelj.

 Cvetka Požar i Barbara Predan

Dizajnerice iz Muzeja za arhitekturu i dizajn iz Ljubljane autorice su izložbe “Iskra – nesvrstani dizajn 1946 – 1990”, koja je predstavljena u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu u sklopu serije izložbi pod nazivom “Dobar dizajn”. Ova retrospektiva želi skrenuti  pažnju na važne pojave i autore u oblasti dizajna na nekadašnjem jugoslavenskom prostoru, kao i na potrebu da se nastave istraživanja historije dizajna i vizualnih komunikacija. Uz autorice iz Ljubljane, projekt predstavljaju i izložbe “Porculanski sjaj socijalizma, dizajn porculana: Jugokeramika/Inker, 1953 – 1991” Ivana Manojlovića iz beogradskog Dizajn centra i izložba iz Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba “Skriveni dizajn – Odjeljenje dizajna Rade Končar 1971 – 1990” Koraljke Vlajo.

 Feri Lainšček 

Uz Dragu Jančara najprevođeniji slovenski književnik, autor je novog romana “Nedodirljivi” koji je nedavno predstavljen u Zagrebu. Radi se o obiteljskoj i povijesnoj sagi koja govori o četiri generacije Roma u selima oko rijeke Mure. O svom romanu Lainšček kaže: “Nisam borac za prava Roma, iako se s njima dobro razumijem. Lijepo mi je s njima jer su jedini koji se opiru onome što nam je palo na glavu. Normiranju, evidentiranju, sankcioniranju, zatiranju svega što želi biti slobodno. Romi ne donose poniznost i pokornost: kada se ujutro probude, ne prestaju biti slobodni, a kada se mi ujutro probudimo, ne razmišljamo o slobodi. Mi razmišljamo kako autom nekoga prestići, a oni imaju slobodu u sebi. Već je to vrijedno književnosti.”

 Radoslav Petković

Književnik iz Beograda, autor je romana “Put u Dvigrad”, objavljenog 1979., koji je nedavno u Pazinu doživio ponovljeno izdanje. “Put u Dvigrad” neobičan je roman o istarskom gradu Dvigradu u kojem se Petković bavi izmišljanjem i dopisivanjem povijesti. Iz stvarnog Dvigrada zadnji stanovnici su se iselili još početkom osamnaestog stoljeća, no Petković izmišlja otvaranje rudnika 1924. (“najveća dvigradska obmana”), kasniji sumanuti razvoj turizma i čitavu dvigradsku mitologiju sastavljenu od istinitog, lažnog i slabo provjerljivog. Ovog pomalo zaboravljenog pisca krasi izvanserijski talent, kojemu je bliži fragment od cjeline, koji tvrdi da je “sjećanje kič” i kojeg fascinira sudbina gradova kao “začaranih mjesta” koja traju u vremenu i propadaju naglo.

 Amira Medunjanin

Bosanskohercegovačka pjevačica sevdalinki pozvana je da nastupi na Avantgarde Jazz festivalu, koji se početkom svibnja održava u Rovinju. O svom odnosu prema sevdahu kaže: “Bosanskohercegovačka sevdalinka je poetska glazbena forma koja je nastala u urbanim sredinama srednjovjekovne Bosne. Sam naziv potječe od riječi sevda, što na turskom jeziku znači ljubavna čežnja. To je pjesma koja uglavnom priča o ljubavi – sretnoj i nesretnoj. No za mene sevdalinka predstavlja puno više od pjesme: upotpunjava me kao osobu i daje mi neophodnu snagu da prebrodim sve nedaće sa kojima se suočavam. Osjećam se u potpunosti slobodna kada sam u tom svijetu i to ništa ne može promijeniti.”