Kult ličnosti
Ken Loach
Slavni filmski redatelj bio je gost ovogodišnjeg Subversive Film Festivala u Zagrebu s dokumentarnim filmom “Duh četrdeset i pete” koji govori o Velikoj Britaniji nakon Drugoga svjetskog rata. O autorskim razlozima za ovaj film Loach je u Zagrebu rekao: “Htjeli smo snimiti film u kojem će se obični ljudi, a ne političari ili povjesničari, prisjetiti tog razdoblja kada je susjed pomagao susjedu, a svi su vjerovali da dolazi bolji svijet. Važno je prikazati svjedočanstva ljudi poput doktora koji je napokon dočekao besplatno zdravstvo i više nije morao odbijati siromašnu djecu čije majke nisu imale novca za liječenje. Danas je šokantno gledati kako neoliberalizam propada, a političari mu sve više vjeruju, predstavljajući ga kao prirodnu pojavu. Moramo ustati i kazati da to nije istina i da možemo napraviti pravednije društvo.”
Borut Šeparović
Vođa kazališne skupine Montažstroj priprema novi projekt pod nazivom “Budućnost je sada”. U projektu sudjeluju mlade i entuzijastične osobe, koje su analizirale više desetaka postojećih scenarija budućnosti, kako bi osmislile plan za ostvarenje pravednog društva. U prezentacijama budućnosti, koje se odvijaju 15., 16. i 17. svibnja na tajnim lokacijama, možete sudjelovati prijavom na e-mail buducnost@montazstroj.hr nakon čega ćete biti obaviješteni o točnom terminu i lokaciji prezentacije. Umjesto kupnje ulaznice, sudionici na prezentaciji mogu sudjelovati vlastitim angažmanom u obliku pisanja teksta o budućnosti te donošenjem točno određenih namirnica i pića.
Robert Perišić
Krajem travnja i početkom svibnja u Americi je predstavio englesko izdanje svog romana “Naš čovjek na terenu”. Predstavljanja su održana u New Yorku, Chicagu, Washingtonu i Los Angelesu. Kritičar “Toronto Stara” o Perišićevom romanu piše kao o “iznimno duhovitom i originalnom”, dok je za kritičara dnevnog lista “The Gazette” riječ o “izvanrednom romanu koji uspijeva na svim razinama”. Kritika “Boston Globea” počinje riječima: “Kada se uzmu u obzir milijarde riječi koje su posvetile ratu u Iraku, Amerikanci bi mogli lako pomisliti da taj rat pripada isključivo njima. Čitati roman Roberta Perišića koji ratovanje u Bagdadu analizira s udaljenih obala Hrvatske, ugodan je podsjetnik novog globalnog sela.”
Lala Raščić, Matija Debeljuh i Kristian Kožul
Hrvatski vizualni umjetnici ovih dana izlažu u galeriji “Apoteka” u istarskom Vodnjanu, koja je otvorena u prostoru napuštene ljekarnice. Prema riječima direktorice novog prostora Branke Benčić, program “Apoteke” bit će usmjeren ka istraživanju, razumijevanju i prezentaciji suvremenih umjetničkih praksi, kao generator novih sadržaja, formiran kao mozaik različitih prezentacijskih formata s fleksibilnim programskim okvirom. “Apoteka” planira učestvovati i na sajmu umjetnosti Art Exchange u Rovinju, na kojem predstavlja radove Marka Tadića.
Mato Ergović
Dramski umjetnik bogate glumačke biografije umro je u utorak, 7. svibnja u 87. godini. U matičnom kazalištu “Gavella” glumio je od prvih dana tog teatra: od legendarnih “Gavellinih” režija Krleže “U logoru” i “Golgota”, nakon čega su uslijedile predstave “O miševima i ljudima”, “Krvava svadba”, “Vještice iz Salema”, “Don Juan” i mnoge druge. Tijekom više od četiri desetljeća u tom je kazalištu odigrao skoro 70 uloga, a posljednja je ona don Florija u Marinkovićevoj “Gloriji” 1995. Zapamćen je i po ulogama u brojnim filmovima, kojih je snimio šezdesetak, a među njima su “Svoga tela gospodar”, “Družba Pere Kvržice”, “U gori raste zelen bor”, “Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj”, “Povratak”, “Sokol ga nije volio”, “Maršal”, “Tu” i “Duga mračna noć”.
Zoran Radmilović
Velikan srpskog i jugoslavenskog glumišta rođen je prije 80 godina, 11. maja 1933. godine u Zaječaru. Radmilović je bio nenadmašni majstor improvizacije koji je oduševljavao teatarsku publiku, nerijetko stvarajući utisak, kako se to često navodi, da je sam čitavo kazalište. U naslovnu ulogu u “Kralju Ibiju” na sceni Ateljea 212 uskočio je 1964. godine, pošto je odustao Ljuba Tadić, i ona se, uz “Radovana III”, ispostavila kao trijumf njegove glumačke kreacije. Oktobarskom nagradom grada Beograda nagrađen je za ulogu Molierea u komadu Mihaila Bulgakova, a njegovi bliski prijatelji sjećaju se da je povelju zaboravio u obližnjoj kavani, gdje ju je pronašao šef sale i odnio je u Atelje 212. Povelja je potom završila u Radmilovićevom stanu, u kuhinji, obješena naopačke.
Edward B. Gordon
Berlinski umjetnik svaki dan naslika jednu sliku koju potom prodaje putem interneta. Njegove online aukcije otvorene su 24 sata na dan. Većina njegovih slika govori o Berlinu i promjenama kroz koje prolazi ovaj grad; nepoznati uglovi pored kojih prolaze stanovnici grada natovareni vrećicama punim hrane, čistači koji čiste puste ulice, mlade Berlinčanke koje stoje na semaforu ili šeću gradom. Aukcija obično započinje cijenom od 150 eura, a krug njegovih kupaca i obožavatelja krajnje je raznolik. Među njima je i velik broj onih koji još nikada nisu posjetili nijednu galeriju ili muzej, ali ih umjetnost ipak zanima.