Kult ličnosti

 Krzysztof Penderecki

Jedan od najuglednijih skladatelja i dirigenata današnjice, dolazi 3. kolovoza u Ohrid, gdje će u okviru 53. Ohridskog ljeta dirigirati Makedonskom filharmonijom. Izvodit će se neka od maestrovih poznatih djela, iako je cjelovit program ovog koncerta još uvijek tajna. Penderecki, klasični avangardist, koji je pisao djela pristupačna i za širu publiku, kao i za filmove Davida Lyncha, Stanley Kubricka i Martina Scorsesea, za svoju glazbu kaže: “Desetljećima sam bio posvećen istraživanju i otkrivanju novih zvukova. U isto vrijeme sam analizirao oblike, stilove, sklad i jezik prošlih stoljeća. Moja glazba je sinteza ovih dvaju principa.”

 Biljana Srbljanović

Najznačajnija suvremena dramska spisateljica s ovih prostora, izjavila je u povodu 17. svibnja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije: “Nažalost, mislim da je LGBT populacija među najugroženijim manjinama u Srbiji, izložena svakodnevnoj diskriminaciji i neretkom nasilju. Ne radi se samo o tome da je Parada ponosa do sada više puta bila onemogućena. Potpuno je normalno da se izraz “peder” koristi kao uvreda za osobu lošeg karaktera, “pederčina” još češće. Vicevi se zasnivaju na moronskim stereotipima koji gej muškarce slikaju kao predatore koji samo vrebaju kad će nekog seksualno napasti. Razni seksolozi i para-psihijatri arbitriraju šta je ‘normalnost’, a posebno veliko fizičko nasilje i zastrašivanje trans-osoba govori da je položaj LGBT manjine jako, jako loš.”

 Vasko Lipovac 

Djela velikog slikara ovih su dana izložena na velikoj retrospektivnoj izložbi u Palači Grgurina u rodnom Kotoru. Vizije Vaska Lipovca (1931 – 2006.) mogu se iščitati u nostalgičnom repertoaru; likovima kapetana, veslača, svećenika, svetaca, mornara i erotiziranih dama, prizorima jedrenjaka i rodne Boke. Likovi su protkani humorom, ironijom, nostalgijom, obilježeni Lipovčevom morskom, plavom bojom.

– Sve što je radio imalo je pečat njegovog djetinjstva i njegovog Kotora. Prostor koji je Vasko stvarao i opisivao kroz svoja umjetnička djela, prostor je koji je zajednički, a ne prostor različitosti, kazao je na otvorenju umjetnikov sin Mario Lipovac.

 Nataša Kandić

Renomirana aktivistkinja za ljudska prava dobitnica je nagrade sedmog po redu festivala “Dani Sarajeva” koji se ovih dana održava u Beogradu.

– Bez obzira na prijetnje, pritiske i čestu ugroženost, ona nikada nije posustala. U prethodnih dvadesetak godina, od početka stradanja Sarajeva, gotovo je svakodnevno radila na ostvarenju istine i pravde za žrtve masovnih kršenja ljudskih prava. Pred sudovima, u procesima za ratne zločine, lično je zastupala žrtve. Pored toga, svojim javnim djelovanjem poticala je suradnju i pomirenje u regiji, saopćili su organizatori festivala. Prethodne nagrade festivala bile su dodijeljene direktorici Centra za kulturnu dekontaminaciju Borki Pavičević, glumcu Branku Cvejiću, Jugoslovenskom dramskom pozorištu i glumici Mirjani Karanović.

 Žolt Kovač

Samostalna izložba slika ovog umjetnika pod nazivom “Sjajne slike”, otvara se 30. svibnja u galeriji Kulturnog centra Beograda. Radovi svojim sjajem bacaju svjetlo na loše strane naših mentaliteta, ali istovremeno nude dozu sjajnog optimizma. Posle “Glupih slika” i “Slika suvišnih informacija”, stižu iz ateljea Žolta Kovača i ove “Sjajne slike” pravljene autolakirerskom tehnikom i metalik farbama za automobile na aluminiju.

Završna obrada slika je istovjetna onoj na karoserijama novih automobila, polirane su do visokog sjaja, dok im kristali u boji daju prepoznatljivo “skupi” izgled. Ove slike bave se kritikom kulturološkog koda: promjena koja nam je potrebna ne leži u areni političkog, već na polju široko shvaćene kulture.

 Mads Brügger 

Danski istraživački novinar i redatelj, jedan od najkontroverznijih dokumentarista današnjice, održao je ovih dana predavanja u Beogradu i Zagrebu. Bila su posvećena njegovim filmovima “Danes for Bush” i “Crvena kapela”, u kojima je ismijavao Amerikance, odnosno Sjevernu Koreju u koju je ušao s lažnom umjetničkom trupom, te naročito filmu “Ambasador” koji govori o Liberiji, jednoj od najkorumpiranijih zemalja na svijetu, u kojoj stvarni i nazovi strani diplomati često mešetare lokalnim dobrima, ponajviše znamenitim krvavim dijamantima, i u koju se Brügger uputio s lažnim diplomatskim pasošem. Brüggera nazivaju i “dokumentaristom čeličnih muda”, a on svoj profesionalni stil zove “performativnim novinarstvom”.

 Stefan Schaller 

Filmski redatelj, autor je filma “Pet godina života”, koji se bavi slučajem njemačkog Turčina Murata Kurnaza koji je pet godina proveo u američkom logoru u Guantanamu. On je kratko nakon terorističkog napada 11. rujna 2001., uhićen u Pakistanu i odveden u zloglasni logor Guantanamo gdje je odsjedio pet godina. Kurnaz pritom nikada nije bio terorist – to je bilo jasno već vrlo kratko nakon njegovog uhićenja. S atentatima u New Yorku nije imao nikakve veze, baš kao ni s talibanima. Redatelj Stefan Schaller se, kaže, vodio pitanjima: što bih ja napravio da me drže u zatvoru skoro pet godina? Kako bih uspio preživjeti da mi netko jednostavno oduzme sva prava, zrak koji udišem, moju privatnu sferu, važne godine mog života?