Rabljena sedmica
Sirija
Nakon što su izraelski borbeni avioni krajem prošloga tjedna napali režimske vojne objekte u blizini Damaska, ratna situacija u Siriji i oko nje ponovno je u centru pažnje međunarodne politike, što hoće reći da su prilike opet uzavrele. Još uvijek, međutim, nije jasno zašto je Izrael bombardirao vojne ciljeve u Siriji: je li posrijedi uvertira u ozbiljniju ofenzivu NATO-a protiv vladinih trupa i otvoreno svrstavanje tog saveza na stranu šarolike pobunjene opozicije, ili se radi o operaciji čiji je smisao bio u osujećivanju Asadovih snaga da – uz pomoć iz Irana – proizvedu kemijsko oružje, što je rabota koju dosad nije potvrdio nitko relevantan? Kako bilo, sirijske vlasti doživjele su izraelski napad kao objavu rata, na što su reagirale ovako: “Osvetit ćemo se i Izrael će patiti.” Izrael se zasad suzdržava od službenih komentara svoje ratne operacije, ali u optjecaj se puštaju informacije da su razlog putevi oružja između vojske Bašara al-Asada i iranskih vlasti. Ahmadinedžadov Iran osudio je izraelsku agresiju na Siriju i ponudio pomoć u pružanju vojne obuke, s tim da Izrael i njegovi NATO-saveznici itekako sumnjaju da Iran već dosta dugo sudjeluje u sirijskom građanskom ratu tako što opskrbljuje vladinu stranu mnogo konkretnije od javno ponuđenog obučavanja. Turska, važna članica NATO-a, također je osudila aktivnosti izraelskog ratnog zrakoplovstva, a isto su učinile i antirežimske snage u Siriji, nedvosmisleno se ogradivši od zračnog napada na vojna postrojenja. Washington se još uvijek drži suzdržano, a procjenjuje se da bi razlog tome mogla biti neodlučnost u davanju jasne i neskrivene podrške sirijskoj oporbi, neodlučnost izazvana činjenicama koje kažu da ozbiljnu moć u antiasadovskoj vojsci imaju radikalni islamisti bliski Al-Kaidi. O toj se mogućnosti u Bijeloj kući očito nije puno razmišljalo prije nego što je pokrenuta sirijska operacija u kojoj se već dvije godine ubija i gine zbog nečijeg eksperimenta.
Karamarko
Osokoljen pobjedom na izborima za Europski parlament, pobjedom koja je najviše iznenadila njega samog, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nastavlja udarati po Vladi Zorana Milanovića. Najprije je Vladu nazvao autističnom, pa se morao ispričati, a zatim gluhom i slijepom, da bi u idućem nastavku najavio da će nakon lokalnih izbora i ulaska Hrvatske u EU zatražiti raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Svoj zahtjev potkrepljuje mišljenjem da je Vlada u svađi s Crkvom, poslodavcima i sindikatima, te da “agonija cijelog društva treba prestati a ne trajati do kraja mandata”. Na stranu sad to što Vlada ima stabilnu parlamentarnu većinu i naročito na stranu to što HDZ nema nikakav program izlaska iz krize za koju je, inače, najodgovorniji: pravi razlozi Karamarkova pozivanja na prijevremene izbore, naime, nemaju veze s brigom za društvo i državu. Riječ je o njegovom manevru čiji je osnovni smisao da se u HDZ-u, ali i u javnosti, najmanje do kraja ove godine ne spominju HDZ-ovi unutarstranački izbori po principu “jedan član – jedan glas”, što je bilo jedno od Karamarkovih obećanja kad se kandidirao za šefa HDZ-a. Glavni čovjek najjače oporbene stranke ne računa ozbiljno na mogućnost izvanrednih parlamentarnih izbora, nego mu je ta retorika potrebna da bi utišao unutrašnju opoziciju i sve one koji se sjećaju njegovih obećanja o stranačkom izbornom modelu koji SDP već prakticira. Dok se ja borim za svrgavanje vlasti, vi se bavite tehničkim nebitnostima – tako bi mogla glasiti Karamarkova mantra namijenjena partijskim nezadovoljnicima koji su se ionako utišali poslije euroizbora.
Banke
Ministar financija Slavko Linić ne odustaje od odašiljanja javnih prijetnji u smjeru banaka, ali zasad je sve ostajalo na prijetnjama i cikličkom pokazivanju zubi bankarskom sektoru. Vidjet ćemo hoće li tako ostati i sad, jer Linićevim namjerama – osim, očekivano, bankara – otpor dijelom pružaju krugovi u Vladi i vladajućoj koaliciji, te neslužbeno i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. U svakom slučaju, ministar financija kani zakonski limitirati kamate na stambene kredite, namjerava obuzdati bankarsko divljanje vezano s kreditima u švicarskim francima, a ne odustaje ni od ograničavanja minusa na tekućim računima na visinu jedne plaće, uz paralelno propisivanje najviše dopuštene kamatne stope na tu vrstu kredita. Linić će, također, predložiti da banke s klijentima ubuduće sklapaju ugovore o korištenju minusa na tekućem računu kako bi se izbjeglo da se građanima preko noći ukidaju ili smanjuju dopuštena prekoračenja. Vidjet ćemo, rekosmo, što će ovoga puta biti s najavom zakonskog ublažavanja bankarske pohlepe i samovolje, ali činjenica jest da u proteklih godinu i pol dana banke ni na koji način nisu okrznute mjerama aktualne Vlade.
Rogošić
Ogranak Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji oglasio se u povodu novih otkrića o neistinama koje je Željko Rogošić, kum glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana i novopostavljeni glavni urednik HTV-a 1, napisao u svojoj biografiji poslanoj na HTV-ov urednički natječaj. Ogranak HND-a traži poništenje natječaja na kojem je izabran Rogošić, a svoj zahtjev argumentiraju ovako: “Potpuno je jasno zašto je Željko Rogošić, kako sam kaže, ‘nejasno’ napisao podatke u svom životopisu. Naime, puna istina ne udovoljava jednom od osnovnih uvjeta Natječaja za glavne urednike programa – treba imati pet godina uredničkog iskustva, a zgrožava činjenica koliko je tu podataka koji u potpunosti ne odgovaraju istini. I koliko i kako svi krše glavne kriterije koje je baš glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman odredio – etičnost, lojalnost i kompetentnost. Nije valjda da oni vrijede za sve, osim za Željka Rogošića?!”