Balkan prolaz

Donald

Zvanična Tirana donijela je, prema mišljenju mnogih analitičara, krajnje bizarnu odluku da nagradu “Nacionalna zastava” dodijeli bivšem američkom sekretaru obrane Donaldu Rumsfeldu, javio je Besar Likmeta, dopisnik Balkanske istraživačke mreže iz Albanije. “Vi ste usko povezani sa podrškom koju je SAD pružio članstvu Albanije u NATO-u”, rekao je tokom ceremonije dodjele nagrade predsjednik Albanije Bujar Nišani. Podsjetimo, Albanija je 2009., kada i Hrvatska, postala članicom NATO-a, uz jaku podršku administracije Georgea W. Busha, a sam Rumsfeld je funkciju sekretara obrane obnašao u periodu od 2001. do 2006. Za svojeg mandata, Rumsfeld je žestoko kritiziran zbog uloge u invaziji na Afganistan 2001. i rata u Iraku 2003.

 Donald 2 

Laureat Rumsfeld u Tiranu je stigao prošloga ponedjeljka, a na poziv lidera Republikanske partije Albanije Fatmira Mediua, koalicijskog partnera albanskog premijera Salija Beriše. Kao i Rumsfeld, Mediu također nosi breme, blago rečeno, teških kontroverzi u Albaniji, prvenstveno zbog optužbi za zlouporabu položaja u vrijeme dok je bio ministar obrane te zemlje, te zbog eksplozije u skladištu za uništavanje municije koja je 2008. u selu Gerdecu ubila 26, a ranila više od 300 ljudi. No zbog spomenute katastrofe Mediu nikada nije bio procesuiran, jer se pozvao na imunitet. Po dolasku u Tiranu, Rumsfeld je na konferenciji imao samo riječi hvale za svoje kolege Berišu i Mediua. “Premijer Beriša je dragocjeni saveznik, a Mediu još uvijek izgleda kao mladić”, prokomentirao je slavljenik Rumsfeld. Članovi albanske opozicije optužili su Berišinu vladu desnog centra da zloupotrebljava Rumsfelda u kampanji za izbore koji će se u Albaniji održati 23. lipnja.

 Džoni 

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Nedžada Hodžića zvanog Džoni, Džon Vejn i Nećko, rođenog 1969. u Novom Pazaru, i Dževada Salčina zvanog Struja, rođenog 1956. u Gacku, a obojica se terete da su u svojstvu pripadnika Specijalnog odreda za posebne namjene Štaba Vrhovne komande Armije BiH, pod nazivom “Zulfikar”, počinili ratne zločine nad žrtvama srpske i hrvatske nacionalnosti na području Igmana, na lokalitetu Hotela “Mrazište” i drugim lokacijama, tokom prve polovice 1993. Kako je navedeno u optužnici, optuženi su osobno sudjelovali u mučenjima, zlostavljanjima i premlaćivanjima žrtava, mučenjima na izrazito ponižavajuće načine, seksualnim zlostavljanima, odsijecanjima dijelova tijela, zastrašivanjima i drugim nečovječnim djelima. Jedan zarobljenik je podlegao posljedicama premlaćivanja i zlostavljanja. Žrtve nad kojima su zločini počinjeni osobe su srpske nacionalnosti koje su bile dovedene iz logora Silos i Krupa u Tarčinu, te žrtve hrvatske nacionalnosti dovedene iz logora Musala u Konjicu. Odbrana je za Hodžića tražila ukidanje pritvora zbog teške bolesti od koje je u međuvremenu obolio, a također je negirala da su mu nadimci Džon Vejn, Džoni i Nećko. Na potezu je Sud BiH koji će naknadno donijeti odluku o eventualnom produženju pritvora optuženima. Hodžiću se u odvojenom predmetu, započetom 2010., sa još petoricom pripadnika Armije BiH sudi za zločine u selu Trusini kod Konjica, javio je Justice Report.

 Berina

Smrt tromjesečne bebe Berine Hamidović potresla je Bosnu i Hercegovinu, u kojoj djevojčica zbog političke trakavice nije mogla dobiti jedinstveni matični broj, zbog čega je jedva stigla u Beograd na liječenje, gdje je i umrla od sepse. Stotine Sarajlija okupilo se u prošlu nedjelju ispred zgrade Parlamenta BiH kako bi odali počast preminuloj bebi. Vijest o smrti male Berine prenijeli su mnogobrojni bh. i svjetski mediji, navodeći kako je ona “žrtva političkog nerada i nemara u BiH”, ali i “neljudskog ponašanja i pomanjkanja savjesti” u glavama odgovornih u Kantonu Sarajevo.

Nakon neuspjele operacije u Sarajevu, Berina Hamidović upućena je na liječenje u Beograd kamo je, kao hitan slučaj, stigla nakon dužeg zadržavanja i komplikacija na granici, jer nije imala ni putovnicu ni zdravstvenu knjižicu. Berinin otac Edin rekao je da je njegovo dijete “žrtva političkih nadmudrivanja i prepucavanja oko donošenja zakona o JMBG-u”, ali i “nesavjesnog i nehumanog ponašanja odgovornih u Kantonu Sarajevo koji nisu željeli uplatiti novac za Berinino liječenje u Beogradu”.

 Sporazum

Bosna i Hercegovina je takoreći u posljednji čas potpisala sporazum o granicama s Hrvatskom, unatoč prethodnoj blokadi i protivljenju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojše Radmanovića. Zato granica ipak neće biti zatvorena od 1. srpnja, nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo odluku o graničnim prijelazima i Sporazum o pograničnom saobraćaju BiH i Hrvatske. Ranije je Peter Sorensen, šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, poslao nedvosmislenu poruku da EU očekuje da se ugovor potpiše i da alternative nema, prenosi Al Jazeera. “Neću spekulirati o eventualnim posljedicama, jer nitko ne želi posljedice ovoga, a najmanje bh. političari ili građani BiH. Zato nema potrebe da se o tome spekulira. Ovi dokumenti s Hrvatskom, i stoga i EU, moraju biti potpisani i o tome nema rasprave”, rekao je Sorensen, nakon čega je Radmanović naprasno promijenio mišljenje i prihvatio rečeni sporazum. Predsjedništvo BiH, inače, ne može donijeti niti jednu odluku bez konsenzusa sva tri njegova člana.

“Ovo je i svojevrsni signal dobre volje koji EU danas šalje BiH u očekivanju da uskoro bude potpisana i Interpretativna izjava kojom se, na osnovu navedenih odluka, za Hrvatsku/EU omogućava nesmetan prolaz kroz Neum, a sve u duhu bilateralnog sporazuma iz 1998. godine, te još dva sporazuma o graničnim prijelazima i pograničnom prometu, da bi na najmanju mjeru bile svedene negativne implikacije skorog punopravnog članstva Hrvatske u EU-u”, kazao je za balkansku ispostavu katarske televizije Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne poslove.