Balkan prolaz

Zeleno

Posljednju odluku šefova diplomacija Europske unije da se pokrenu pregovori o članstvu sa Srbijom i o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom zvanični je Beograd primio sa rezervom, budući da je tačan datum početka pregovora ostao nepoznanica. U najkraćem, Njemačka je ostala jedina članica EU-a koja je još uvijek skeptična glede spremnosti Srbije da napokon započne integracijske pregovore, iako nema ništa protiv da pregovori u jednom trenutku napokon i počnu. Za razliku od ostalih zemalja-članica koje se zalažu da Srbija počne pregovore već u desetom mjesecu ili najkasnije u prosincu, Njemačka insistira na rigoroznijim uvjetima i siječnju 2014. kao mjesecu u kojem bi pregovori za Srbiju trebali početi, a sve to nakon pažljivog monitoringa implementacije Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, prenosi Radio Slobodna Evropa, izjavio je nakon prvog dijela sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu da pozdravlja uspjeh obje strane, i Srbije i Kosova, u naporima da normaliziraju međusobne odnose. “Potpuno uvažavam napore Beograda i znam da to nije bila laka domaća tema, ali mislim da je sporazum sa Prištinom od 19. travnja zaista bio povijesni sporazum. Mi to pozdravljamo i očekujemo da će uslijediti implementacija tog sporazuma”, rekao je Westerwelle.

Izbori

Izbori u Albaniji su završeni, ali pobjednik neće lako biti odlučen. Nakon izbornoga dana u kojem je ubijen jedan oporbeni aktivist i ranjen poslanički kandidat, obojica ljutih rivala – socijalist Edi Rama i aktualni premijer i lider Demokratske partije Sali Beriša – proglasila su pobjedu. Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije, objavljenim pred zatvaranje ovog broja “Novosti”, oporba koju predvodi Rama u blagoj je prednosti, i to u ključnim regijama, uključujući i Tiranu. Nekoliko minuta po zatvaranju birališta, Rama je proglasio pobjedu i pozvao Berišu da se povuče i da prizna poraz. U Albaniji je registrirano 3,3 miliona glasača koji biraju 140 zastupnika u državnom parlamentu, a prema posljednjim procjenama oporbe, njima bi trebala pripasti čak 84 mjesta. Međutim, isto to tvrdi i Berišin blok, mada se sam Beriša nije oglašavao, što je podiglo obrve mnogih albanskih analitičara, koji mahom sumnjaju da bi Beriša, koji se borio za treći uzastopni mandat i koji je ključna politička figura Albanije u posljednjih 20 godina, tako olako priznao poraz.

Nesreća 

Osamnaest osoba je poginulo u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnog Gori, kada se na putu između Kolašina i Podgorice rumunski autobus pun turista survao u provaliju kanjona Morače. U autobusu je bilo 46 putnika, a potvrđeno je da su svi stradali i povrijeđeni rumunski državljani i uglavnom starije osobe, navode crnogorski mediji. Do sada nije utvrđeno šta je izazvalo nesreću, a u javnosti se spekuliralo da su nesreću uzrokovali ili kišno vrijeme ili vozač koji je “malo brže vozio”. “Ovo je velika tragedija za nas”, kazao je ambasador Rumunije u Crnoj gori Mihail Florovič, koji je zahvalio svima koji su pomogli u spašavanju unesrećenih i građanima koji su došli da daju krv.

Ubojica

Nakon presude Velikog vijeća višeg suda u Šapcu, sveštenik Branislav Peranović osuđen je na 20 godina zatvora i oglašen ubojicom zbog ubistva štićenika centra za odvikavanje od droga Nebojše Zarupca. Kako javljaju agencije, vijeće je odlučilo da je Peranović ubojstvo počinio sa eventualnim umišljajem, a zločinac je na sudu detaljno ispričao kako je tačno usmrtio nesretnog Zarupca. Prema Peranovićevim riječima, tukao je Zarupca drvenim štapom, pesnicama i nogama, prekidajući povremeno batinanje kako bi se žrtvi ukazala pomoć, a samo da bi ga nastavio tući. Sve to zato što je Zarubac pokušao napustiti centar. Vještaci su na sudu utvrdili da je Zarubac podlegao uslijed povreda zadobivenih tokom Peranovićevog “iscjeliteljskog” batinanja. “Sud je sudio da zadovolji javnost koja je formirana medijima, presuda će sigurno biti ukinuta, a i sama formulacija ‘eventualni umišljaj’ govori da nije htio da ubije štićenika”, rekao je Peranovićev odvjetnik.

Žarišta 

Ako se izuzmu Srbija i Hrvatska, u svim zemljama uže i šire regije zabilježeni su masovni prosvjedi nezadovoljnih, uključujući čak i Bosnu i Hercegovinu. No glavna žarišta prosvjeda pomjerena su ovoga puta istočno od “dežurnih krivaca”, bivših jugoslavenskih republika. Ugledni analitičar Janusz Bugajski tvrdi da bi unutarnji sukobi i izraženo nezadovoljstvo građana u tri članice NATO-a iz šire regije mogli da se preliju i van granica tih zemalja, te da bi mogli biti generator ozbiljnih, destabilizirajućih kriza. “Dok su sukobi u Bugarskoj i Grčkoj uzrokovani ekonomskim problemima i korupcijom na državnom nivou, u Turskoj je sukob povezan sa nesigurnim položajem države u širem evropskom kontekstu”, ističe Bugajski, posebno naglašavajući grčki primjer kao savršen spoj loše reakcije na krizu, što u konačnici dovodi do ubrzanog jačanja ekstremne desnice i političkih organizacija kao što je neofašistički pokret Zlatna zora. “Baš kao što je i drevna Grčka oscilirala između oligarhije i demokratije, i moderna Grčka bi mogla slijediti isti primjer”, piše Bugajski. Pored toga, analitičar podsjeća da je turski premijer Recep Tayyip Erdogan u vrijeme posjete Njemačkoj 2012. izjavio da Turska očekuje da bude primljena u Evropsku uniju do 2023. godine, kada se obilježava stota godišnjica Turske Republike, što bi se moglo protumačiti kao jasna poruka da će, ne dođe li do pozitivnih pomaka u turskim nastojanjima da se integrira u EU, cjelokupan proces priključenja biti okončan. “Isključivanje Turske, uzrokovano domaćim ili vanjskim faktorima, neće donijeti stabilnost na Balkan i istočni Mediteran”, zaključuje Bugajski.