Bankari dolaze po svoje

Ostajem u EPH-u. Velika mi je želja da EPH socijaliziram i da EPH izađe na burzu. Nemojte me tjerati da govorim o brojkama. Ukratko, u dogovoru s bankama, EPH je sposoban servisirati svoje dugove. Mi polako izlazimo iz krize – poručio je Ninoslav Pavić, suvlasnik Europapress holdinga u jednom od svojih posljednjih intervjua prije prošlotjednog sudara s realnošću – blokadom svih računa i najavom predstečajne nagodbe za niz njegovih poduzeća: EPH, Gloria-grupu, 4 Mediju, EPH Mediju, Mediju Nexus i EPH Magazine.

Najavivši predstečajnu nagodbu kao “restrukturiranje i poboljšanje financijskog poslovanja u dogovoru s bankama”, vodeći je hrvatski izdavač objavom u svom “Jutarnjem listu” početkom ovog tjedna priznao da je EPH u golemim problemima, najvećim od osnivanja. Posljedica je to nagomilanih poteškoća u poslovanju, koje su eksplodirale u gotovo isto vrijeme i koje su EPH bacile u izrazito neprijateljsko poslovno okruženje. Ponajprije, to su najavljeni odlazak dosadašnjeg strateškog partnera i 50-postotnog suvlasnika, njemačkog WAZ-a, potom nedefinirana sudbina Vjesnika d.d., državne tiskare u kojoj se tiskaju gotovo sva Pavićeva izdanja i ono najvažnije – vraćanje kredita prezaduženog EPH-a.

Bankari su, lovački rečeno, nanjušili krv i počeli se brinuti za naplatu svojih kredita koje su dosad rado davali EPH-u. U posljednjih desetak godina, EPH su kreditirale gotovo sve ovdašnje vodeće banke: Hypo-Leasing Kroatien, Hypo Alpe-Adria-Bank, Raiffeisen Bank, UniCredit Bank Austria, Zagrebačka banka, HPB, Hrvatska banka za obnovu i razvoj… Pritom su se osiguravale založnim pravima – od 2005. do 2009. uglavnom hipotekama na zgradu zagrebačkog sjedišta EPH-a u Koranskoj ulici. Nad tom je zgradom od 16.000 kvadrata bilo upisano čak šest hipoteka, ukupne vrijednosti 208 milijuna kuna i 15,5 milijuna eura, zajedno oko 320 milijuna kuna. Dio tih kredita je otplaćen, no to ne umanjuje procjene upućenih koji tvrde da, zbroje li se svi krediti, EPH ima od 550 do 600 milijuna kuna kreditnih zaduženja.

Ocjene inače diskretnih bankara o kreditnoj sposobnosti i mogućnosti vraćanja kredita počele su se mijenjati tek potkraj 2011., kada su bankari istaknuli da Pavićev EPH ima “nezadovoljavajuću financijsku konstrukciju, lošu profitabilnost i znatnu kreditnu zaduženost, uz snažnu konkurenciju na zasićenom tržištu”. No neke od banaka krenule su i u konkretnije mjere, zatraživši od Pavića program restrukturiranja. Druge su pak “vruć” kredit koji su dale Paviću prebacile svojim bankama-kćerima, ne bi li u bilancama izbjegle manjak prihoda i odgovornost za rizičnu investiciju. Pritom ispadaju mnogi kosturi iz ormara.

Tako se otkriva i razlog za blokadu računa, ali i okolnosti zbog kojih Pavić sada ide u predstečajnu nagodbu. Posljedica je to, prema svemu sudeći, kredita od 16 milijuna eura koji je Zagrebačka banka 28. prosinca 2011. dala Paviću uz založno pravo na zgrade i tiskaru Slobodne Dalmacije i uz otplatu u 26 kvartalnih rata po 375.961 eura, počevši od 30. lipnja 2012. do zaključno 30. rujna 2018. A nakon toga u još 19 rata do zaključno rujna 2023; to je, jednostavno, bio ponovljeni kredit koji je Pavić već dobio od UniCredit Bank Austria. Taj je kredit bio sklopljen još u studenome 2007., u iznosu 16,3 milijuna eura, koji su u cijelosti trebali biti vraćeni do rujna 2022. Doduše, nakon tog ugovora uslijedili su i aneksi, a u svibnju 2009. i ugovor kojim se uknjižuje založno pravo na imovinu i tiskaru Slobodne Dalmacije. Kod kredita UniCredita iz 2007. dužnik je bio EPH, a založni dužnik Slobodna Dalmacija, no, tvrde upućeni, ta odluka nikada nije došla na skupštinu Slobodne Dalmacije te se zbog toga austrijska banka odlučila izvući iz priče. Kredit je prebačen Zagrebačkoj banci, ali pod strožim uvjetima: s EPH-om kao dužnikom i cijelom grupacijom – EPH Medijom, Media Nexusom, EPH Magazinima, Gloria-grupom i 4 Medijom – kao sudužnicima.

To su upravo i tvrtke za koje sada Pavić traži predstečajnu nagodbu jer, prema svim pokazateljima, ne može uredno vraćati kredit. No otežavajuće je za EPH što će u dogovoru sa Zagrebačkom bankom morati predati i financijska i revizorska izvješća neovisnog stručnjaka, kompletna potraživanja i dugovanja, ali i program preustroja i rezanja troškova. Pritom, optimistična su očekivanja da u procesu predstečajne nagodbe “neće biti promjena u redovitom izlaženju izdanja ni u statusu zaposlenika”, kako je Uprava EPH-a istaknula u “Jutarnjem listu”. To je, tvrde upućeni, samo želja Uprave, jer u predstečajnoj nagodbi odluke o tome donose vjerovnici. U ovom slučaju, bankari će donijeti odluku o sudbini “Jutarnjeg lista”, “Glorije”, “Globusa” i ostalih izdanja, ali i o isplati, rezanju plaća te otpuštanju novinara. To je višemjesečni proces u kojem je ključna stvar deblokada računa EPH-a do koje, u trenutku zaključenja ovog broja “Novosti”, nije došlo. Osim toga, predstečajna bi nagodba mogla rezultirati prodajom imovine i promjenom vlasničke strukture u korist vjerovnika, pa je pitanje kakvi će vlasnički udjeli nakon nje ostati u rukama Pavića i WAZ-a, koji trenutačno drže po 50 posto kompanije.

S druge strane, u krizi EPH-a značajnu odluku ima i država, u čijoj je režiji i moguća predstečajna nagodba i koja je prošlog tjedna spasila Pavićevu drugu frontu – tiskaru Vjesnik d.d., gdje se tiska većina EPH-ovih izdanja. Naime, prihvaćen je najnoviji program restrukturiranja Vjesnika, tvrtke kojoj oko 60 posto prihoda osigurava upravo EPH Ninoslava Pavića. Spoji li se to s nedavnom odlukom o smanjivanju PDV-a na dnevne novine s deset na pet posto, stječe se dojam da je i država donijela odluke koje bi mogle EPH izvući iz gliba. No odluka o PDV-u primjenjivat će se tek od 1. srpnja, a račune za tiskanje svojih izdanja EPH bi mogao plaćati državnoj tiskari, ali tek nakon deblokade računa.

Na naše upite o situaciji u EPH-u, unatoč dobroj volji Svena Semenčića, direktora korporativnih komunikacija, odgovore nismo dobili, kao ni odgovore o stanju na trećoj EPH-ovoj “bojišnici”, otvorenoj odlaskom WAZ-a. Stoga odgovor o sudbini EPH-a prepuštamo Ninoslavu Paviću čija je vizija, izrečena prije suočavanja s realnošću, predstavljena na početku ovog teksta.