Kult ličnosti
Ivo Malec
Hrvatski skladatelj koji više od 50 godina živi u Parizu, jedan od ovogodišnjih laureata Vladimira Nazora za životno djelo, odbio je primiti ovu uglednu nagradu. U skladateljevom opsežnom obrazloženju, između ostalog, piše: “Moram li podsjetiti da danas, u svojoj osamdeset i osmoj godini, ne mogu naći ni najmanji trag nekog priznanja, nagrade ili počasti, ni uspomenu na bilo koju riječ pažnje ili eventualnog stiska ruke koji bi mi bili dokazom da je u mojoj domovini Vlast, vidljiva ili nevidljiva, opazila da postojim? Moje je iznenađenje i čuđenje više nego razumljivo: ne tražeći ništa, našao sam se u rubrici gdje mi nije mjesto.”
Anamari Repić
Zamjenica generalnog direktora Radio-televizije Kosova, urednica je Drugog programa RTK-a koji je ovih dana započeo s radom i koji se emitira na srpskom jeziku i na jezicima drugih narodnih zajednica na Kosovu. Na Drugom programu RTK-a, osim programa na srpskom jeziku, 15 posto medijskog prostora bit će dodijeljeno programima na bosanskom, turskom i romskom jeziku. Među Srbima na Kosovu prevladava mišljenje da će srpski program biti “razglasna stanica vlasti kosovskih Albanaca”, dok Albanci vjeruju kako se radi o “demonstraciji stečenih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti države Kosova”.
Vladimir Arsenijević
Pisac i novinar, osnivač je književnog festivala Krokodil koji je nedavno po peti put održan u Beogradu. Ovogodišnji Krokodil (Književno regionalno okupljanje koje otklanja dosadu i letargiju) okupio je brojne književnike i simpatizere, a među sudionicima zapaženi su Abdulah Sidran, Želimir Žilnik, Muharem Bazdulj, Ante Tomić, Teofil Pančić i drugi. O tome kako je nastao festival Arsenijević kaže: “Ovo što mi radimo počelo je oko 2000. godine, kada smo ovdje u Beogradu osnovali izdavačku kuću Rende, dok je u Zagrebu pokrenut festival FAK koji je promovirao regionalnu književnost. Krokodil je nastavak te ideje regionalnog okupljanja, od prvog trenutka kada su se za to stekli politički uvjeti.”
Meša Selimović
U slavu velikog pisca u Tuzli se svake godine dodjeljuju književne nagrade koje nose njegovo ime. Ovogodišnji kandidati za nagradu iz Hrvatske su Daša Drndić (“Belladonna”), Tatjana Gromača (“Božanska dječica”), Josip Mlakić (“Planet Friedman”) i Igor Rajki (“Detektor istine”). Bosanski kandidat je Dževad Karahasan s romanom “Sjeme smrti”, a iz Srbije su nominirani Svetislav Basara (“Dugovječnost”), Ivančica Đerić (“Nesreća i stvarne potrebe”) i Mira Otašević (“Zoja”). Iz Crne Gore nominirano je čak pet romana: “Karnera” Milorada Popovića, “Odlaganje. Parezija” Andreja Nikolaidisa, “Atelanska igra” Dragane Kršenković Brković, “Life Lift” Slavice Petrović i “Uspavanka za Vuka Ničijeg” Ksenije Popović. O nagradama će u rujnu odlučivati žiri u sastavu: Hadžem Hajdarević, Jagna Pogačnik, Vladimir Arsenić, Pavle Goranović i Faruk Šehić.
Oliver Frljić
Provokativni kazališni redatelj uprizorit će iduće sezone u Zagrebačkom kazalištu mladih Shakespeareova “Hamleta”, prvi put na daskama ovog teatra. Premijera se očekuje u ožujku 2014., a o konceptu predstave Frljić kaže: “Hamlet se nalazi između dva svijeta, srednjovjekovnog i novovjekovnog. Što će i tko Hamlet biti danas, znači odrediti mjesto gdje se vrijednosti starog i novog nepomirljivo sudaraju. Je li Hamlet i dalje pojedinac ili je s vremenom postao kolektiv?” Odnosno, kako dodaje ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč, “nije toliko važno tko je Hamlet, nego u kojoj Danskoj danas živimo”.
Marie-Janine Calic
Ugledna njemačka povjesničarka, autorica je knjige “Istorija Jugoslavije u 20. veku”, koju je u srpskom prijevodu objavila nakladna kuća Clio iz Beograda. Autorica tematizira jugoslavensku povijest iz perspektive velikih društvenih, ekonomskih i intelektualnih promjena koje su na pragu 20. stoljeća zahvatile cijelu Evropu i obilježile prelazak u moderno industrijsko i masovno društvo. “Nijedna evropska zemlja nije bila toliko živopisna, raznolika i komplicirana kao što je to bila Jugoslavija. Zbog svoje turbulentne povijesti, na nju se gledalo kao utjelovljenje balkanske konfuzije i međusobne sukobljenosti, za simbol zaostalog, barbarskog, odbojnog i drugačijeg, na našem tobože tako civiliziranom kontinentu”, navodi autorica.
James Gandolfini
Američki glumac, najpoznatiji po glavnoj ulozi u TV seriji “Obitelj Soprano”, koju je američko Udruženje filmskih i televizijskih scenarista (WAG) proglasilo najboljom TV serijom svih vremena. Priča o šefu talijansko-američke mafijaške porodice Tonyju Sopranu, koja je emitirana od 1999. do 2007. na kanalu HBO te je osvojila 21 nagradu Emmy i pet Zlatnih globusa, našla se tako na samom vrhu deset najboljih TV serija u povijesti. Drugo mjesto zauzela je popularna humoristična serija “Seinfeld”, a treće “Zona sumraka”, spoj naučne fantastike i horora, omiljena serija iz 1950-ih. Urnebesni “Simpsoni” dospjeli su na 11., a “South Park” na 63. mjesto.