Kult ličnosti

James Gandolfini

Američki glumac, poznat po ulozi mafijaškog bosa Tonyja Soprana u seriji “Obitelj Soprano” o kojoj smo pisali u prošlom broju, iznenada je preminuo od infarkta u 51. godini. Osim glavne uloge u toj seriji koja je bila vrhunac njegove karijere, Gandolfini je igrao u brojnim značajnim filmovima, kao što su “Prava romansa”, “Dvanaest gnjevnih ljudi”, “Ponoć u vrtu dobra i zla” i drugima. Scenarist serije o obitelji Soprano, David Chase, rekao je o Jamesu Gandolfiniju: “On je bio genije, da se razumijemo. Jedan je od najboljih glumaca koji su ikada postojali, ali kao da toga nije bio svjestan. Često sam mu, kada bih vidio te njegove čuvene tužne oči, govorio: ‘Čovječe, ti ne shvaćaš. Ti si poput Mozarta…'” Smrt Jamesa Gandolfinija tužna je vijest, a ljubitelji filmske umjetnosti ostali su bez jednog od svojih omiljenih glumaca.

Tatjana Gromača 

Književnica i novinarka iz Pule, sa svojim romanom “Božanska dječica” jedna je od petoro kandidata koji su ušli u uži izbor nagrade “Jutarnjeg lista” za najbolje prozno djelo 2012. godine. Žiri u sastavu Gordana Crnković, Jagna Pogačnik (predsjednica žirija), Dario Grgić, Ivan Lovrenović i Teofil Pančić u uži je izbor izabrao i zbirku priča Damira Karakaša “Pukovnik Beethoven”, roman Josipa Mlakića “Planet Friedman”, zbirku priča Romana Simića Bodrožića “Nahrani me” i roman Milorada Popovića “Karnera”. Žiri je iskazao i žaljenje što su neka sjajna djela, poput “Beladonne” Daše Drndić i autobiografskih zapisa Semezdina Mehmedinovića “Autoportret s torbom”, u konačnom zbrajanju glasova za dlaku ostala ispod crte.

Vitomira Lončar

Producentica i osnivačica kazališta Mala scena u Zagrebu ovih je dana najavila da to kazalište od 1. srpnja prestaje s radom. “Kazalište Mala scena dobilo je odbijenice na sve žalbe koje je uputilo Uredu za kulturu, a on nije isplatio sredstva za izvršeni program za 2012. godinu i nije odgovorio na desetke dopisa koje je Mala scena pisala i tražila komunikaciju. Svi zaposlenici kazališta od 1. srpnja dobivaju otkaz, a i 38 autora također više nemaju mogućnost rada u našem kazalištu. O ovoj odmazdi i uništavanju najstarijeg poduzetničkog projekta za mladu publiku u Hrvatskoj obavijestit ćemo i međunarodnu javnost”, kazala je Vitomira Lončar.

Svetlana Ceca Bojković

Poznata kazališna glumica jedan je od organizatora protesta protiv lošeg stanja u kulturi koji je održan 22. lipnja na Trgu republike u Beogradu i u drugim gradovima Srbije. Redateljica Milica Kralj tom je prilikom poručila javnosti: “Pozivam vas da provedemo 60 minuta između jednog izbljuvanog i išaranog spomenika, jednog muzeja koji ne radi, dva kazališta u lošem stanju i kulturnog centra na koji nitko ne misli. Osmislite način na koji hoćete da protestirate u sklopu osnovnog zahtjeva – Stop uništavanju kulture!”

Vladimir Miladinović

Mladi vizualni umjetnik iz Beograda, dobitnik nagrade Oktobarskog salona 2012. godine, kandidat je za pobjednika ovogodišnjeg konkursa za Henkel Art.Award. Ova nagrada, koja uključuje honorar od sedam tisuća eura i samostalnu izložbu u Muzeju moderne umjetnosti u Beču, namijenjena je izvanrednim i inovativnim radovima umjetnika iz oblasti slikarstva, crtanja, fotografije, video-umjetnosti i instalacija. Miladinović je dobio nagradu 53. Oktobarskog salona u Beogradu 2012. za politički angažirane crteže tušem na papiru kojima je kopirao naslovne i druge stranice režimskih novina u Srbiji s početka ratnih 1990-ih.

Saša Ilić

Beogradski književnik i novinar, član je redakcije časopisa “Beton” koji je ovih dana obilježio sedam godina postojanja. “Svi misle da nas neko podržava, pa da zato opstajemo toliko dugo. Istina je da su svi ljudi koji su okupljeni oko ‘Betona’ volonteri i da sve ovo rade iz entuzijazma”, kaže Ilić. Časopis koji se bavi dekonstrukcijom nacionalističke ideologije i kulture od 1980-ih do danas objavio je sijaset kritičkih tekstova o stanju duhova u Srbiji i regiji, nekoliko knjiga, poput “Srbija kao sprava”, “Antimemorandum-dum” i “Vreme smrti i razonode”, izdanja “Iz Prištine s ljubavlju” posvećeno albanskoj sceni i “Iz Beogradu s ljubavlju” o mlađoj generaciji domaćih pripovjedača, temate o alternativnoj književnoj sceni u Makedoniji, suvremenoj grčkoj literaturi…

Svetlana Aleksijevič

Bjeloruska novinarka i književnica, dobitnica je ovogodišnje Mirovne nagrade Njemačkih knjižara, koja će joj biti dodijeljena u listopadu na Sajmu knjiga u Frankfurtu. “U svojim radovima Svetlana Aleksijevič dokumentira i opisuje život ljudi u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini, izražavajući u njima njihovu patnju, velikodušnost, poniznost i strast. Samosvojnom literarnom formom pisanja, ona govori o egzistencijalnim razočaranjima i neispunjenim nadama o životu u slobodnoj zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza, o katastrofi u Černobilu i ratu bivšeg SSSR-a u Afganistanu”, piše u obrazloženju žirija Njemačkih knjižara. Dosadašnji dobitnici ove nagrade su Astrid Lindgren, Hermann Hesse, Mario Vargas Llosa, Orhan Pamuk i drugi.