Urediti spomen-obilježje

Licitiranje brojem žrtava logora Jadovno i drugih stratišta u drugi plan stavlja monstruozni karakter genocida i zločina u NDH, rečeno je 29. juna na komemoraciji žrtvama stradalim u kompleksu ustaških logora smrti sa sjedištem u Gospiću, a koji je obuhvaćao i logore u uvali Slana i Metajni na Pagu.

Na komemoraciji, koju već petu godinu organizira SNV u suradnji s Koordinacijom židovskih općina u Hrvatskoj, Savezom antifašističkih boraca i antifašista i Udruženjem potomaka žrtava “Jadovno 1941” iz Banjaluke, skupilo se nekoliko stotina ljudi iz Hrvatske, Srbije i Republike Srpske. Njihov broj bio bi i veći da nekoliko autobusa iz Beograda i Novog sada nije zadržano na granici Hrvatske i BiH zbog kontrole, pa su zakasnili na pomen.

Pred Šaranovom jamom služen je parastos za 73 ubijena pravoslavna sveštenika, među kojima su mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić i vladika gornjokarlovački Sava Trlajić, kao i za sve žrtve bačene u tu i još trideset kraških jama na Velebitu. Nakon parastosa, glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević čitao je molitvu za mrtve.

Kod spomenika obnovljenog prije dvije godine vijence su položili strane državne delegacije, srpski predstavnici i nevladine organizacije. Bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik SABA Stjepan Mesić rekao je da se istog dana u Saboru slavio ulazak u EU, ali da su se žrtava Jadovnog prisjetili samo neki, dodavši da je tužno da u Hrvatskoj postoje oni koji fašizam žele uljepšati, a antifašizam proglasiti zločinom.

– NDH u čije su ime u Jadovnom, koji nije bio logor nego stratište, počinjeni strašni zločini, nije imala legitimitet jer nije stvorena ni na izborima ni referendumom građana, nego na zločinu i bajunetama talijanskog i njemačkog fašizma – rekao je Mesić te se založio za nastavak istraživanja o zločinima ustaša.

– Jadovno je matično mjesto zločina u 20. vijeku na području Jugoslavije. Svaka od brojki do kojih se došlo u istraživanjima strašna je sama po sebi. Ne pristajemo na to da se njima licitira, već želimo da se to istraži i provjeri – rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

– Nadamo se da će Evropa u koju ulazi Hrvatska biti Evropa koja će suzbiti one koji obnavljaju nacizam, fašizam i ustaštvo i reći “ne” onima koji uništavaju spomenike stradalima i veličaju stradanje onih koji su napravili stratišta. S ovog mjesta upućujemo poruku vjere u antifašističku Evropu i Evropu kao zajednicu jednakosti i tolerancije, a ne u Evropu u kojoj može biti odabranih ili onih koji su višak i trebaju biti eliminirani – dodao je Pupovac.

Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske, podsjetio je na više slučajeva govora mržnje na koje se nije reagiralo jer nema prave volje vlasti, policije i pravosudnih organa da to spriječe. Od hrvatskih vlasti zatražio je da se uredi spomen-obilježje Jadovno i da se do samog mjesta logora probije preostalih nekoliko stotina metara puta.

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”, izrazio je zadovoljstvo što je na komemoraciji bilo više ljudi nego ranijih godina.

– Licitiranje brojem žrtava stavlja u drugi plan karakter i monstruoznost počinjenih zločina. Ako netko kaže da u Jadovnom nije ubijeno 40.000 ljudi, kako navodi Đuro Zatezalo, već 24.000, što kaže Slavko Goldstein, ja mogu pitali da li je i to malo – rekao je Bastašić.

Nakon toga, dio učesnika otišao je do uvale Slana, pri čemu su na pola puta između obale i Paga u more bacili ruže, u spomen na žrtve logora. Pred spomen-pločom, uz ikonu mučenika Vukašina koji simbolizira sve nevine žrtve zločina, pomen je služio paroh korenički Nikola Malobabić. Prisutnima se zatim obratio Dušan Bastašić, koji je govorio o strahotama u logoru, ali i ukazao na ulogu partizana i pjesnika Ante Zemljara koji je prvi, vijencem od trnja, nekoliko mjeseci nakon zatvaranja tih logora odao počast stradalima.

– Iako neki talijanski obavještajci navode da je u Slanoj i Metajni bilo 16.000 žrtava, to je ipak pretjerano – rekao je Bastašić i dodao da je, prema podacima Đure Zatezala, broj žrtava u ta dva logora bio 8.020.

– Nekoliko stotina preživjelih iz Slane, Metajne i Jadovna bili su prvi logoraši Jasenovca. Prenaglašavanje zločina u Jasenovcu amnestira sistem zločina u NDH – rekao je viši kustos JUSP-a Jasenovac Đorđe Mihovilović i ukazao na nužnost istraživanja žrtava Jadovnog i svih drugih mjesta stradanja.

U uvali Slana postavljena je nova spomen-ploča, treća po redu na tom mjestu, jer je ona postavljena 1975. srušena 1990., dok je ona iz 2010. bila uklonjena praktično istog dana.

  •  

Ne smiju se zaboraviti ni sabirni centri

Pored gospićke kaznionice, logora Jadovno na Velebitu, logora Slana i Metajna na Pagu, kompleks logora smrti Gospić-Jadovno-Pag činio je i niz drugih stratišta koja ne smiju ostati u drugom planu ako želimo uspostaviti adekvatnu kulturu sjećanja na žrtve – rekao je sekretar Udruženja “Jadovno 1941” Predrag Lozo i podsjetio na sabirališta na željezničkoj stanici u Gospiću, sabirni centar Ovčara, Maksimovića štale kod Gospića, sabirni logor na željezničkoj stanici kod Ličkog Lešća i sabirni logor kod Alanaka više Divosela.

– Ne postoji nijedno naučno djelo koje bi oborilo zaključke Đure Zatezala izvedene nakon dugogodišnjeg rada, a koji broj žrtava zaključuje na 40.123 – rekao je Lozo.