Intrigator

Ministar financija u ulozi antirobin Hooda

Nepodobni slastičari

Voditeljica “Nulte točke” HTV-a postavila je Slavku Liniću pitanje zašto ne zatvara trgovačke lance, nego slastičarnice zbog deset kuna viška 

Nezatupljenom gledatelju Hrvatske televizije u ponedjeljak navečer trebala je posebna vrsta strpljivosti koja graniči s dobro uvježbanim zen stanjem da od bijesa ne baci daljinski upravljač u televizor – sve to zahvaljujući nastupu ministra financija Slavka Linića u emisiji “Nulta točka”, koju je ovog ponedjeljka vodila Sanja Mikleušević-Pavić. Bez dosadašnjeg voditelja Mislava Togonala, ali i bez gostiju u studiju koji bi se oko nekog pitanja mogli i dohvatiti s Linićem, Mikleušević-Pavić morala je odraditi sat vremena bistrenja situacije oko fiskalizacije, prvo na tržnicama pa onda i u svim ostalim dućanima i lokalima koji su obveznici u ovom postupku.

“Doajen hrvatske politike”, kako mu je komplimentirala voditeljica, nakon što je pojasnio kako je fiskalizacija uvedena da bi se kontrolirao promet gotovinom, ispalio je i kako su inspektori kod velikih trgovačkih lanaca utvrdili nepravilnosti teške od šezdeset do čak sto milijuna kuna, a ove nalaze će javnost tek imati prilike vidjeti. No kad mu je voditeljica postavila logično pitanje zašto onda ne zatvara trgovačke lance, a zatvaraju se slastičarne zbog deset kuna viška u blagajni, Linić je mrtav-hladan pojasnio kako je “riječ o razmjerima” – jer nije isto ako lokal ima dnevni promet od 130 kuna i 130 kuna viška u blagajni, pa je to različito od nepravilnosti u radu trgovačkih lanaca. No razmjere njihovih viškova nije potkrijepio primjerom koji bi gledatelja uvjerio u opravdanost argumentacije.

Dakle, jedan aršin za male, a drugi za velike, što ostavlja iznimno gorak okus u ustima. Ali nisu samo gledatelji mogli biti iritirani Linićevom argumentacijom, jer uobičajeno iritiran bio je i Linić, koji ne voli da ga se pita kad će Hrvatska izaći iz ekonomske krize, jer Vlada Zorana Milanovića, kaže njegov financministar, “čini sve kako bi restrukturirala javni sektor, a privatnom omogućila da radi bez prepreka”, pa su tako uveli i predstečajnu nagodbu, čiju se ustavnost našao propitivati već nadaleko čuveni sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Ministar je još na početku emisije sasuo paljbu po sucu, za kojeg je rekao kako može propitivati ustavnost zakona, ali ne može po njemu ne suditi. Nažalost, kako je ministra bilo teško prekinuti i postaviti mu potpitanje, voditeljica nije uspjela pitati ga kako bi sudac trebao suditi po zakonu u čiju ustavnost nije siguran. Zaista, “Nulta točka” za razum.

Josip Jagić

Ministar Bauk predložio promjenu izbornih jedinica

Bitka za Siget

Dvije i po godine prije termina za parlamentarne izbore, ministar uprave Arsen Bauk izišao je u javnost s prijedlogom reforme izbornih jedinica. Birači s prebivalištem u Hrvatskoj svoju će volju demonstrirati u jednoj od deset izbornih jedinica koje daju po 14 zastupnika. Po Baukovoj zamisli, umjesto 14, u svakoj izbornoj jedinici biralo bi se 13 zastupnika, dok bi preostalih deset dale izborne jedinice u kojima je najveća izlaznost. Prijedlog Bauk obrazlaže time da bi u cijeloj državi glas birača vrijedio podjednako jer zbog broja stanovnika, ali i izlaznosti, postoji određena disproporcija. Iako odstupanje u broju birača u svakoj izbornoj jedinici po zakonu ne bi smjelo prelaziti pet posto, razlika se kreće i do 20 posto, o čemu se još 2010. oglasio i Ustavni sud, ali ga stranke, nisu zarezivale. Istina, HDZ Jadranke Kosor pokrenuo je raspravu, pa je naredne godine pao prijedlog o korekciji izbornih jedinica po kojima bi se Lika odcijepila iz IX (dalmatinske) u VII. Kordunaško-goransku izbornu jedinicu u koju bi ušli neki kvarnerski otoci i Velika Gorica. Kako su se opozicija i javnost pobunili, jer bi se to dešavalo nekoliko mjeseci pred izbore, od toga se odustalo.

Bauk je najavio da to neće biti službeni prijedlog ako se ne postigne suglasnost. S obzirom da se ministar nije ustezao praviti reda u dugogodišnjem kaosu koji je zatekao, od upotrebe jezika i pisma manjina do reguliranja biračkih spiskova, možda bi to trebao učiniti i sada, pa “složiti” realne granice, prije svega u Zagrebu čiji su stanovnici rascjepkani u četiri izborne jedinice. Dok je centar grada u Prvoj, istočni dijelovi grada biraju zastupnike s Bjelovarčanima i Koprivničanima u Drugoj izbornoj jedinici. Stanovnici zapadnih predgrađa i Novog Zagreba – Zapad biraju zastupnike sa stanovnicima Karlovca, Ogulina Delnica i Viškova kod Rijeke, ali je Siget iz nekih razloga priključen istočnim naseljima Novog Zagreba i Peščenici, pa svoje zastupnike bira sa stanovnicima Siska, Gline i Dvora.

Zbog toga bi trebalo uložiti truda i znanja, a Bauk ima jednog i drugog, da Zagreb bude u najviše dvije izborne jedinice.

Nenad Jovanović

Kratko i jasno

Petar Baranović, saborski zastupnik HNS-a

Bezglavo ribarenje

Odgovorni ribolov sada omogućit će i budućim generacijama da se bave ribolovstvom

Zašto je HNS prema Saboru i EU pokrenuo Inicijativu za primjenu gospodarskog pojasa na moru u punom obujmu?

To smo učinili zbog spoznaje da odgovorna država treba voditi računa o bitnim resursima poput mora. Temeljem pravnih činjenica, počevši od toga da smo proglasili ZERP, kao i temeljem znanstvenih spoznaja, znamo da je velik dio bioloških bogatstava preeksploatiran. Zbog toga se mora uvesti odgovorno ribarstvo u interesu svih članica EU koje gravitiraju Jadranu, prvenstveno Hrvatske, Italije i Slovenije. I sama EU je shvatila da joj politika ribarstva nije dala dobre rezultate te je pristupila reformi. Između ostalog, naručila je studije kako bi dobila smjernice što bi joj donijelo proširenje pojaseva na Mediteranu.

Čemu će pomoći primjena gospodarskog pojasa na moru u punom obimu?

Hrvatska će time zaštititi nacionalni interes, jer će se uvesti red u ribarenje. Stvorit će se pravna pretpostavka da se i u tom dijelu ribolovnog mora provode propisi kojima je cilj očuvanje bogatstva Jadrana. Odgovorni ribolov sada omogućit će budućim generacijama da se bave ribolovstvom.

Kako se dosad u Hrvatskoj gospodarilo Jadranskim morem?

Našim teritorijalnim vodama smo dobro gospodarili, jer su biološka svojstva Jadrana u boljem stanju nego u Italiji. Međutim, trebala bi biti i bolja. Smatram da nam je pogrešna procjena kapaciteta ribolovne flote, koja je prevelika. Vjerujem da ćemo je u budućnosti morati smanjiti. Sada je otprilike 500 kočara koji se bave ulovom bijele ribe i oko 300 ribarica koje love plavu ribu.

ZERP je proglašen 2003. godine, u praksi nije zaživio zbog pritisaka susjednih zemalja?

Činjenica je da je EU sada svjesna svoje loše ribarske politike i svega što je iz nje proizašlo. Ribarstvo na Jadranu neće očuvati neprihvatljiva činjenica da se ono provodi bez pravnog okvira za učinkovit i kvalitetan nadzor. Naša inicijativa je tek početak. Želimo da se naši stručnjaci nađu s onima iz ribarskog sektora susjednih zemalja kako bi se dogovorili koraci jedne i druge zemlje, ali i pojedinačno, oko prostora naših gospodarskih pojaseva te da bi započela suradnja s ciljem održivog ribarstva.

Mirna Jasić

Rezanje troškova i ljudi u državnoj agenciji

Otkazi u Hini, najava za HRT

Hinu su u ponor odveli projekt Media monitoringa i digitalizacija Vjesnikove arhive preuzete još 2007. godine 

Davanjem dvadesetak otkaza u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (Hina), ali i prebacivanjem nekoliko zaposlenih na nova radna mjesta u Hrvatskom državnom arhivu, posljednjeg dana srpnja počelo je “ozbiljnije” restrukturiranje državnog novinsko-agencijskog servisa – kroničnog višegodišnjeg gubitaša s nagomilanih 9,31 milijuna kuna gubitka na kraju prošle godine.

U sjeni programa restrukturiranja HRT-a i otezanja donošenja plana otpuštanja gotovo 700 ljudi s javne televizije, nova uprava Hine je bez pratećih skandala i u gotovo potpunoj medijskoj tišini, iznimno brzo provela nepopularni program zbrinjavanja viška radnika u kojem se, slično kao i na HRT-u, planira otpuštanje gotovo 20 posto zaposlenih. Naime, u Hini je od 153 radnika utvrđeno da je njih 28 višak, a kao glavni razlog za val otkaza navedeni su kontinuirani gubici u poslovanju nastali zbog, kako je navedeno, globalne ekonomske krize koja je pogodila medije, ali i zbog loših poslovnih odluka bivše uprave koja je „od početka generirala velike gubitke“. Konkretno, prema programu otpuštanja kojeg potpisuje ravnateljica Branka Gabriela Valentić, Hinu su u ponor odveli projekt Media monitoringa i digitalizacija Vjesnikove arhive preuzete još 2007. godine.

Za projekt digitalizacije Vjesnikove arhive odobren je novac iz državnog proračuna, no umjesto kontinuiranog financiranja projekta državnim novcem, sve je već 2009. palo na nejaka pleća Hine koja je počela gomilati milijunske gubitke. Iste godine pokrenut je i projekt Media monitoringa (press clippinga) u sklopu Hinine informacijske baze (HIB-a) s katastrofalnim poslovnim rezultatima. Primjerice, u najboljim danima od te se djelatnosti zarađivalo 40.000 kuna mjesečno, a samo za plaće zaposlenih izdvajalo se 140.000 kuna. Čisti je gubitak i u “najboljim” mjesecima bio 100.000 kuna, a godišnji je iznosio i do rekordnih 2,8 milijuna kuna. Kako u Hini ističu, u iznosu ukupnih gubitaka, projekt Media monitoringa sudjelovao je s više od 90 posto.

Ukidanjem Media monitoringa, nova je uprava Hine ove godine stvorila i “prostor za uštedu” na zaposlenicima tako da je od 28 ljudi viška – upravo njih 14 iz HIB-a. U suradnji s nadležnim Ministarstvom kulture, dio ljudi iz HIB-a prebačen je u Hrvatski državni arhiv gdje je završila i Vjesnikova arhiva, no za njih najmanje šest nema rješenja. S druge pak strane u Hini su višak i četvero zaposlenih u marketingu i informatici, a u uredništvima i redakcijama u program zbrinjavanja uvršteno je i deset novinara, urednika i daktilografa. U nekim slučajevima – od otkaza se odustalo nakon prihvaćanja ponuđenih novih ranih mjesta s i bitno smanjenim ugovorima, a za neke su se tražila spasonosna rješenja u starosnoj ili prijevremenoj mirovini. Radničko vijeće odbilo je dati suglasnost za otpuštanje dviju novinarki prije starosne mirovine, a neki od sada već bivših zaposlenika Hine najavljuju i tužbe, smatrajući da njihovo otpuštanje nije zakonski utemeljeno.

No s druge strane, taj pokušaj restrukturiranja Hine rezanjem troškova i ljudi mnogi smatraju samo privremenom mjerom nakon koje će se morati raditi dodatni bolni rezovi. I to već u idućoj godini. Naime, otkazima se planira uštedjeti oko 2,5 milijuna kuna, ili oko deset posto godišnjeg prihoda Hine, javnog agencijskog servisa koji preživljava na temelju ugovora s državom od koje dobiva 65 posto prihoda. Istovremeno, za plaće zaposlenika izdvaja se čak 76 posto zarađenog što je, kako mnogi tvrde, potpuno neodrživo.

Miroslav Edvin Habek

Traktorska blokada

Zbog sve progresivnijeg propadanja domaće poljoprivrede, Hrvatske seljačke udruge i mali poljoprivredni proizvođači zadnjih godina umjesto na poljima i oranicama svoje traktore voze cestama koje vode prema Zagrebu. Blokade prometnica, prosvjedi, sukobi s policijom i na koncu iscrpljujući pregovori s resornim ministarstvom nisu ni približno riješili krizu u poljoprivredi. Iako su nerijetko politički razjedinjeni, dio seljaka ponovno obećava još jedan vrući završetak ljetne sezone. Nezadovoljni su isplatama poljoprivrednih potpora koje su prema riječima Mate Brlošića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, za 95 tisuća korisnika umanjene u prosjeku za oko 35 posto i otkupnom cijenom pšenice od 1,05 kuna po kilogramu, pa je 18 seljačkih udruga iz deset županija kontinentalne Hrvatske najavilo traktorsku blokadu cesta.

– Komora je kroz odbor za udruge zadnjih dana organizirala sastanke sa seljačkim udrugama nakon čega smo uputili otvoreno pismo i zahtjev prema ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini kojemu smo dali rok do 2. kolovoza da se očituje o sastanku s udrugama u vezi ove problematike – kaže za Novosti Mato Brlošić.

Novčani poticaji koji su poljoprivrednicima od države obećani, a nisu isplaćeni iznose blizu 400 milijuna kuna. Konkretno, isplaćeno je 2,4 od obećanog iznosa od 2,8 milijardi kuna. No ministar Jakovina u lipnju je kazao da je za poljoprivrednike predviđeno 2,46 milijardi kuna poticaja pa je jasno da dvije strane imaju različite računice.

– Ministar financija Slavko Linić nam je dao čvrsto obećanje da potpore neće umanjiti zbog lanjske suše. Također nam je dano do znanja da će se prilikom pisanja proračuna osigurati taj novac. Želimo razgovarati o načinu da se ostatak poticaja isplati jesenskim rebalansom proračuna – kaže Brlošić. Osobno nije za prosvjede, no mnoge udruge su na “iglama” i teško će ih biti nagovoriti da, ukoliko se do zadanog roka ne izjasni, produže rok za očitovanje ministra o sastanku s poljoprivrednicima. Brlošić dodaje da poljoprivrednici nisu nikad manje novca dobili, jer je lanjskih godina znalo biti isplaćeno i do 3 milijarde kuna poticaja.

– Važno je pitanje što je sa sljedećim proračunom za poljoprivredu, koliko će iznositi naredni poticaji. Stanje u poljoprivredi je nikad teže – zaključuje Brlošić.

Dragan Grozdanić

Katran i perje

Diplomatske delicije Hide Biščevića

Al’ se nekad dobro jelo

Sudionici diplomatske utakmice RH – SRJ, odigrane 1997, nakon masovnog klanja, okrijepili su se oblapornim janjećim pečenjem 

Što je to u novinarskom biću što ga vodi prema diplomatskoj karijeri, glasi društveno pitanje što ga analitičari razmatraju desetljećima. Nakon što novinarski vijek uglavnom provode lašteći glansove kako bi zaradili diplomatsku stolicu, karakteristično je da novinari-diplomati potom profesionalno ne pobolijevaju od herpesa već od tripolarnog poremećaja. Njima je naime pritajena čežnja da postanu – pisci.

Bivši novinar-veleposlanik Hrvatske u Japanu Drago Buvač i bivši novinar-ambasador Srbije u Zagrebu Radivoj Cvetićanin proteklih su godina uveseljavali malograđansku javnost hercih- pikanterijama iz svijeta diplomacije, štoviše uknjiženima u tvrde uveze. U ovom licitarskom žanru pridružuje im se Hido Biščević, bivši ambasador u nekoliko stotina država, ex-urednik “Vjesnika”, publicist, autor ulja na platnima i trenutni generalni sekretar Regionalnog vijeća za suradnju. Biščević, međutim, nudi značajnu inovaciju, jer se njegov feljton u Jutarnjem listu, opisan kao “senzacionalan”, nudi kao “gastro dnevnik”. Uz svaku diplomatsku anegdotu iz buduće knjige “Diplomacija za stolom”, ponuđen je prigodan kulinarski recept – shodno svežderskoj reputaciji zagrebačkog dnevnika u predstečajnoj nagodbi.

Već u prvom nastavku autor je čitatelje počastio najatraktivnijim vrstama iz diplomatskog ZOO-a: tj. primjercima Miloševićeve diplomacije iz pregovora vođenih 1997. Tadašnji ministar vanjskih poslova jedne od Slobinih mini-Jugoslavija Milan Milutinović dovukao je kamionom na pregovore petnaestak debelih i visokih delija, ne bi li ustrašio skromno hrvatsko izaslanstvo predvođeno skrušenim Matom Granićem Očenašekom. Također im je dao podrezati stolice da izgledaju još manji, no perolaka Hrvatska svejedno je izvojevala diplomatsku pobjedu. Sudionici naporne utakmice, odigrane nedugo nakon uzajamnog masovnog klanja dvaju naroda, okrijepili su se oblapornim janjećim pečenjem. Pritom su Srbi mnogo psovali, raspravljalo se o Zvezdi i Dinamu, a Hido Biščević maznuo je meni, maštajući kako će jednog dana objaviti knjigu koja će biti toliko duhovita da će izazivati kolektivne zapletaje crijeva. Ili će to biti slučaj s priloženim jelovnicima.

Petar Glodić