Intrigator

Romska zajednica prepoznala obilježavanje stradanja u Jasenovcu, ali uz podjele

Romi podijeljeni obilježili Porajmos

Unatoč dolasku visokih gostiju ovogodišnja komemoracija nažalost je prošla i u sjeni podjela jer je stotinjak Roma, predstavnika organizacija iz sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, dan prije održalo svoju zasebnu komemoraciju

Jasenovac je mjesto koje mora biti opomena ljudima ove zemlje, ljudima naše regije ali i ljudima cijele Europe i svijeta. Opomena da se nikada više ne dopusti genocid – sustavno i organizirano ubijanje cijelih naroda. Ubijanje koje je romski narod prozvao Porajmos – poručio je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, predstavnik dvanaest nacionalnih manjina i čelnik Romskog nacionalnog vijeća (RNV) na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta 2. kolovoza na groblju u Uštici.

“Ovdje u Uštici, u susjednoj Gradini kao i u drugim dijelovima ustaškog logora smrti Jasenovac sistematski su, na najzvjerskiji način, ubijene desetine tisuća Roma. Do sada su utvrđena imena 16.173 ubijena Roma, od toga 5688 muškaraca, 4877 žena i 5608 romske djece”, poručio je Kajtazi i dodao da desetljećima nije bilo značajnijih napora da se romska žrtva istraži i komemorira.

Prema njegovim riječima, odgovornost za to snose institucije države, ali i slabo organizirana romska zajednica, koja do prošle godine nije nalazila snagu i način da ukaže na tragediju Roma u tzv. NDH od 1941. do 1945. Upravo je prošle godine, zahvaljujući ponajviše RNV-u, obnovljeno dotad zapušteno groblje sa 21 masovnom grobnicom i održana prva komemoracija kao sjećanje na 2. kolovoz 1944. kada je 2897 Roma ubijeno u Auschwitzu. Ove je godine obilježavanje Porajmosa u Uštici, tvrdi Kajtazi, prepoznala romska zajednica u Hrvatskoj i regiji, ali i predstavnici drugih naroda jer je u Ušticu došlo gotovo tisuću Roma u 17 autobusa, izaslanici Predsjednika RH, Vlade i Sabora, pa i predstavnici diplomatskog kora – od ruskog veleposlanika, do predstavnika veleposlanstava SAD, Njemačke, Austrije, Srbije i drugih zemalja.

No, kako ističu u RNV-u, ovogodišnja komemoracija nažalost je prošla i u sjeni podjela jer je stotinjak Roma, predstavnika organizacija iz sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, dan prije održalo svoju zasebnu komemoraciju. Prema tvrdnjama iz RNV-a, to je bacilo ružnu sjenu na ovogodišnju proslavu i nastojanje da se cijela romska zajednica okupi oko glavnog cilja – gradnje memorijalnog centra za žrtve holokausta u Uštici.

„Dok god se okupljamo ovdje pored ove male spomen ploče naša misija nije gotova. Dužnost nam je da učinimo sve da se na ovom mjestu podigne dostojan spomenik. Očekujemo da će i Spomen područje Jasenovac, Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija i Općina Jasenovac taj prioritet pretočiti u svoj programsku zadaću za narednu godinu“, zaključio je Kajtazi.

Miroslav Edvin Habek

Trgovci sveučilištima

Više puta izvještavali smo na ovim stranicama o uzbudljivim događajima oko Medijskog sveučilišta u Koprivnici, a koje veselo bilježi prvu godinu rada na svojih pet studija, pa je red da prenesemo i najnovije momente u toj priči. Kao što smo već ranije tumačili pozadinu institucije – sad u kratkim crtama – riječ je o stroju tako podmazanom da svojim privatnim osnivačima, kao i potonjim javnim upraviteljima, osigura materijalnu i općestatusnu dobit.

Naime, prvo se tu namirilo privatno poduzeće Europapress holding, a zatim bi mogli i oni koji svoje položaje u tijelima lokalne vlasti i šire koriste za osobni interes. EPH je dopusnicu za osnivanje sveučilišta, dobivenu od nekadašnjeg sektorskog ministra Dragana Primorca na krajnje skandalozan način, lani jednostavno prodao za četiri milijuna kuna gradovima Koprivnici i Varaždinu, te se pri kući zadržao “samo” još u domeni političkog utjecaja. Operacija je izvedena kroz vlasništvo nad posredničkom tvrtkom-osnivačem, zapravo posjednikom dopusnice.

Prošli mjesec oglašeno je da će ta donedavno privatna tvrtka, Media uni, biti likvidirana kako bi se uklonila posljednja prepreka za transformaciju privatnog sveučilišta u javno. Ili, čitaj: ono koje financira država, pored studenata koji plaćaju školarinu, jasno. Koprivnica i Varaždin u međuvremenu su dotjerali vlasništvo nad tim poduzećem na ravnopravnih pola-pola, te uračunali buduće pogoleme gradske izdatke za infrastrukturu.

Nije nam poznato kako će točno privatno sveučilište na koncu dospjeti o javnu sisu, s obzirom da tako financirane institucije može osnivati samo država. Ali, ne sumnjamo da ima onih koji znaju, jer je posrijedi sve propulzivniji biznis u svijetu, pa što ne bi bio i ovdje. Pogledajmo kako je nedavno Miomir Žužul prodao većinski udio u Dubrovnik International Universityju – sve sami prosvjetitelji, dakle, i kako da tako vrijedni pregaoci usput štogod ne zarade…

Igor Lasić

Kratko & jasno

Mario Duspara, urednik Defendera.hr

Nemamo novca ni za poklonjene brodove

Procjena je da bi prijevoz vozila do Hrvatske stajao oko 50 milijuna kuna. SAD nam to ne daje zato što nas posebno voli, rješava se viška, a na isti način pomaže i druge manje članice NATO-a

SAD je ponudio svojim saveznicima donaciju rabljene vojne opreme, a Hrvatska je zatražila 150 vozila. Gdje će HV tu opremu koristiti?

Za normalno sudjelovanje u mirovnim operacijama HV treba 170 različitih oklopnih vozila za intervencije i patroliranje – upravo su to vozila s tog popisa. Uglavnom se nalaze u Kuvajtu, a korištena su u Iraku. Amerikancima nisu potrebna, preskupo im je plaćati transport i skladištenje u SAD-u, pa je jedini uvjet da vojska koja ih preuzme sama plati transport i eventualne popravke. Procjena je da bi prijevoz do Hrvatske stajao oko 50 milijuna kuna. SAD nam to ne daje zato što nas posebno voli, rješava se viška, a na isti način pomaže i druge manje članice NATO-a.

Koji su prioriteti HV-a i treba li mu uopće takva vojna oprema?

Ako šaljemo vojnike u misije – treba. Prioriteti HV-a u idućih nekoliko godina su završetak programa opremanja dviju mehaniziranih bojni za međunarodne vojne operacije, dakle oklopnih vozila Patria iz Đure Đakovića, izgradnja ophodnih brodova te remont aviona i helikoptera.

Spominje se i moguća donacija nekoliko patrolnih brodova od 40 metara koje američka obalna straža nije htjela preuzeti od General Dynamicsa. Jesu li takvi brodovi preveliki za patroliranje Jadranom?

Priča o američkim brodovima vrijednima 150 milijuna dolara jeftina je spekulacija. HRM je u takvoj besparici da čak odustaje od korištenja protubrodskih raketa na svojim topovnjačama. Mornarica i zrakoplovstvo su financijskim uvjetima svedeni na simboličnu vojnu snagu. Pa tko bi financirao održavanje takvih brodova s ovakvim proračunom i izdvajanjem za mornaricu? Ne radi se samo o troškovima održavanja već i o troškovima korištenja uopće. Osim toga, strateško je opredjeljenje države da se ophodni brodovi grade u hrvatskim brodogradilištima i da to bude hrvatski izvozni proizvod. Ako mi ne uvedemo svoje brodove, nećemo ih sigurno ni prodati u inozemstvu.

Josip Jagić

Izrazito negativni trendovi poslovanja javnog medija

Gledatelji i važni oglašivači napuštaju HRT

Nasuprot ambicioznom planu restrukturiranja HRT-a stoje zabrinjavajući podaci o padu gledanosti javne televizije na treće mjesto. S HRT-a odlaze i oglašivači među kojima je “crni” rekorder Zagrebačka pivovara s čak 86 posto manje reklama nego lani

Usvajanjem plana restrukturiranja HRT-a Vlada je ravnatelju Goranu Radmanu i njegovim ljudima prvog dana kolovoza naložila da što priju počnu s restrukturiranjem javne televizije, usputno im i podijelivši packe utvrdivši da je Radmanov plan manjkav te da u roku 45 dana dostave dokumentaciju njegove daljnje operativne provedbe. Ostavljajući po strani “najbolniji” dio programa vezan uz najavljena otpuštanja, kritičari upozoravaju da je usvojeni plan manjkav i u još najmanje dvije njegove bitne odrednice – povećanju kvalitete programa i povećanju prihoda uz istovremeno zadržavanje sadašnje cijene pretplate sve do 2017. godine.

“Kao glavni ciljevi restrukturiranja moraju se odrediti emitiranje kvalitetnijeg programa od javnog interesa i povećanje vlastite proizvodnje”, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić o planu po kojem bi se do 2017. udio gledanosti i slušanosti HRT-a trebao povećati na čak 40 posto, a njegov internetski portal uvrstiti među 10 najposjećenijih.

Kako upućeni tvrde, to je gotovo nemoguća misija. Naročito na temelju najnovijih podataka o padu gledanosti HTV-a koji su više nego zabrinjavajući, i to ne samo za ekipu s Prisavlja, nego i za pretplatnike koji izdvajaju svoj novac za sve teže gledljiv program. Pritom se ističu podaci o padu javne televizije na treće mjesto.

Tako je, primjerice, prema podacima HHO-a, po gledanosti programa na prvom mjestu TV Nova sa 30 posto, a slijedi RTL sa 28 posto. “Prestižni” HTV1 daleko zaostaje sa 12 posto, HTV2 ima samo devet posto, HTV3 jedan posto, a HTV4 zanemarivi broj gledatelja. Također, prema podacima iz svibnja, gledanost TV dnevnika, najvažnije informativne emisije, na Novoj TV je 15 posto, na RTL-u 10 posto, a na HTV-u 4,6 posto. Dakle, gledanost nekad neprikosnovenog dnevnika HTV-a u godinu se dana prepolovila s 10 do 11 posto, što se već tada ocjenjivalo kao “sramotno”.

Slično govore i podaci jedne renomirane agencije prema kojoj se utjecaj, gledanost i slušanost HRT-a strmoglavo urušavaju. Primjerice, tako se u usporedbi razdoblja siječanj – svibanj 2012. i ove godine ističe da su HTV-ov najgledaniji sadržaj bili “Plodovi zemlje” sa 11,2 posto gledanosti, slijede sportski i vremenski blokovi informativnih emisija te sadržaji vezani uz nogomet, Dnevnik u 19.30 ostvaruje 5,5 posto, a pada i “Nedjeljom u dva” sa 7,1 na 6,5 posto gledanosti

No i s druge – prihodovne strane, HTV u oglašavanju i reklamnim spotovima bilježi značajan pad broja objava, od 27 posto, i ukupnog trajanja od čak 48 posto. Iako se HTV cjenikom za 2013. vratio na tzv, “cost per second” naplatu, trendovi su izrazito negativni. Dosadašnji veliki oglašivači odlaze s HTV-a, a pojavljuju se neki novi, prilično zanimljivi igrači.

Konkretno, prema podacima najveći oglašivač po zakupljenom prostoru je, vjerovali ili ne, EPH – medijsko carstvo Ninoslava Pavića, sada u predstečajnoj nagodbi, a koje je u prvih pet mjeseci ove godine broj svojih poruka povećalo s lanjskih 348 na čak 1921, a njihovo trajanje s 41 minutu na čak 10 i pol sati u prvih pet mjeseci ove godine. S druge strane, s HTV-a “bježi” Hrvatski telekom koji je smanjio broj svojih reklama za 44 posto. Medijska kuća Styria smanjila je reklamiranje za 55 posto, Sandoz za 60 posto, ali je “crni” rekorder Zagrebačka pivovara s čak 86 posto manje reklama nego lani.

No nestankom piva na HRT-u neće prestati i glavobolje. Uostalom, Radman i njegova ekipa zagovaraju “otrežnjavanje” javne televizije – zasad je nepoznato hoće li to uspjeti i provesti u restrukturiranju.

Miroslav Edvin Habek

Izgubljeni u privremenoj shemi

Reorganizacija redakcijskog poslovanja na HRT-u odvija se ubrzano posljednjih tjedana, pa su i odjeci prvih efekata toga procesa razmjerno upečatljivi. Osnovna značajka novog modela jest podjela na dvije operativne vertikale, produkcijsku i programsku, namjesto ranije organizacije po horizontalama pojedinačnih radijskih i TV-kanala. Ubuduće će svi programski urednici po kanalima imati zajedničke, centralizirane odjele za produkciju određenih dijelova programa, kao što su glazbeni, dramski ili sportski, a nadasve informativni…

No neminovno će uslijed takve korporativizacije oslabiti veze unutar samih pojedinih redakcija. One će također izgubiti na svojim posebnostima, i bit će teže razlikovati jedan program od drugog. Ali, jasno je da novo vodstvo smatra takav model efikasnijim i primjerenijim digitalnoj eri, iako nije poznato na kojim svjetskim, a superiornim uzorima, temelje svoje uvjerenje. Uređivanje programa bit će produkcijski zadano u projektnim okvirima, od emisije do emisije, što zasigurno neće uroditi epohalnim razvojem transredakcijskih veza, a pogotovo neće dovesti do željenog rasta konkurentnosti među programima.

Dobar primjer za neizvjesnu pripremu takvog radnog okruženja jest Treći program Hrvatskog radija, kanala koji već dugi niz godina trpi zacijelo najveći pritisak s vrha poduzeća, s obzirom na svoju nekomercijalnost. Prema glasovima koji nam dopiru iz pogona, tamo se očekuje novi val gašenja emisija i, zapravo, brisanje dijelova kulturnog i znanstvenog sadržaja. Na udaru su, recimo, domaća i svjetska književnost te kazališna kritika. A pokazatelj zabrinjavajuće klime jesu već sada brojne reprize Prvog programa koje se jutrom emitiraju na Trećem, kao i nedjeljni program za – djecu.

Buduća programska shema, međutim, još nije gotova niti na jednom od kanala, pa je nemoguće podvlačiti crtu prije negoli vidimo tko će od pojedinih urednika najbolje amortizirati zadana ograničenja. Nije dogotovljen niti interni rebalans sredstava koja im ostaju na raspolaganju u drugom dijelu godine, ali je zanimljivo da se po prvi put na HRT-u očekuje shema kojom će se pokriti tek idućih nekoliko mjeseci, a ne čitava sezona do narednog ljeta, kao što je bilo dosad. Bit će da ni odgovorni za sve te korjenite promjene ipak nisu pretjerano optimistični.

Igor Lasić

Katran & perje

Krah visokoobrazovne karijere Miomira Žužula

Studij glume

Problemi za njegovu ustanovu, reklamiranu kao “elitnu”, u kojoj su trebali gostovati još elitniji svjetski profesori, evidentno su započeli kad je otkriveno plaćanje predavača na crnjaka

Negdašnjeg ministra vanjskih poslova, ambasadora u SAD-u i Ujedinjenim narodima, kratkotrajnog glazbenog kritičara Globusa, istaknutog lobista koji ordinira pri opernim kućama, mirovnog pregovarača u krizi između Gruzije i Rusije, stručnjaka za čarape, imostrojarstvo i cestogradnju Miomira Žužula, zadesila je još jedna poslovna nesreća.

Svjetsko i domaće tržište visokog obrazovanja nije imalo sluha za vrhunske usluge što ih je nudilo Žužulovo Dubrovačko međunarodno sveučilište, osnovano prije pet godina, pa ga je vlasnik odlučio prodati podjednako renomiranoj Visokoj poslovnoj školi Libertas, koja pak nije iz Dubrovnika kao što joj sugerira ime, nego iz Zagreba. Žužul je u čarapi zadržao tridesetak posto vlasništva za svaki slučaj.

Problemi za njegovu ustanovu, reklamiranu kao “elitnu”, u kojoj su trebali gostovati još elitniji svjetski profesori, evidentno su započeli kad je otkriveno plaćanje predavača na crnjaka, zbog čega su oko škole počele njuškati inspekcije i Državno odvjetništvo. Još prije godinu dana, predavač Ivo Capruso podnio je Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku kaznenu prijavu, optuživši Žužulove radnike u administraciji da su njega i osmero predavača plaćali na crno.

Prijava nikad nije donijela rezultate, a lokalno Odvjetništvo već godinu dana provodi opsežnu istragu čiji rezultati se očekuju za nekoliko desetljeća. Da je Žužulov projekt propao jer nije naišao na razumijevanje nedorasle domaće intelektualne javnosti, ali je u isto vrijeme bio iznimno kvalitetan, kazuje i podatak da je od HBOR-a dobio 3,5 milijuna kuna kredita za pokretanje ove ustanove.

Smatra se da bi nedavno imenovanje još uglednijeg ginekologa Asima Kurjaka za rektora moglo doprinijeti oživljavanju posrnule ustanove. Dodatni adut jest da će bivši vlasnik Miomir Žužul osobno navraćati kako bi održavao predavanja. Naravno, to će se događati ukoliko mu dopuste naporan lobistički posao i poprilično surov radoholičarski život na relaciji Sjedinjene države – Hrvatska. S obzirom na umjetničko-opsjenarske sklonosti bivšeg ambasadora, nagađa se da bi svojim enormnim znanjem mogao pripomoći na Studiju glume koji će uskoro biti pokrenut.

Petar Glodić