Kult ličnosti

Biljana Srbljanović

Poznata beogradska dramska spisateljica, još jedan je od autora koji se u svojoj novoj drami bavi Gavrilom Principom i Mladom Bosnom. O drami pod nazivom „Mali mi je ovaj grob“, koju je napisala za bečki teatar Schauspielhaus, Biljana Srbljanović kaže: „Ti mladići su me prije svega zanimali kao ljudi, kao mlada, nježna ljudska bića; hrabri ili manje hrabri, promišljeni ili ludi; kao odvažni momci koje žulja njihova zemlja, koji imaju paničnu hrabrost i kojima se ruka trese pri pomisli na ubistvo a koji su ipak spremni na smrt. Zanimali su me ti mladi momci – i poneka djevojka – u kojima sam vidjela sebe… U Mladoj Bosni sam prepoznala i svoju sumanutu potrebu da mijenjam svijet i ličnu zapitanost: mislim li dobro ili se strahovito varam… U njima sam prepoznala i svoje političke ideje, prije svega onu o kulturnom ujedinjenju Jugoslavena koje je, po mom mišljenju, i dalje nesumnjivo najsvjetlija točka naše suvremene historije.“

Dragan Babić

Renomirani novinar, prevodilac i pisac, preminuo je u 77. godini. Babić je bio autor i voditelj brojnih televizijskih emisija, kao što su „Dvogled“, jedne od prvih emisija uživo posvećenih filmu, „Kino-oko“, „Umeće življenja“ i mnogih drugih. Babić se pojavio u književnoj javnosti pričama u NIN-u, a potom je pisao u književnom časopisu Delo. U njegov literarni opus spadaju i knjige „Putovanje na kraj jezika“, „Ti možda misliš drugačije“ i dokumentarni roman „Kao mehur od sapunice“. Radni vijek Babić je proveo na Televiziji Beograd, bio je autor intervjua s mnogim velikanima iz svijeta filma, a onda je  tokom bombardiranja Srbije 1999. godine prvo otišao na prinudni odmor, da bi potom dobio i otkaz.

Marija Mojca Pungerčar

Likovna umjetnica iz Ljubljane, započela je novu fazu svog dugogodišnjeg projekta pod nazivom „Društvene odjeće“, koji se bavi protestnim sloganima i izrazima nezadovoljstva ljudi postojećim sistemom. Nova kolekcija posvećena je motivima nedavnih protesta u Sloveniji koji su doprinijeli padu Vlade Janeza Janše. Umjetnica tako poziva zainteresirane da pomognu kreiranju nove kolekcije „Snaga ljudi“ koju će obilježiti izvezeni slogani, poput „Dolje lopovi!“, „Još nije kraj?“, „Jesmo li se zato žrtvovali?“, „Gotov je!“, „Vrijeme je!“, „Do kraja“, „Kultura mora biti oslonac politike, a ne obrnuto“, “Moć narodu, ne strankama“, „Revolucija“, „Znanje je moć“, „Smrt kapitalizmu, sloboda narodu!“, „Umrla je država“… Radovi će biti predstavljeni od 6. do 14. listopada u galeriji Alkatraz u Ljubljani.

Aleksa Đilas

Sociolog iz Beograda i sin puno poznatijeg Milovana Đilasa, autor je knjige „Ruševine i zidovi“, koja je nedavno objavljena u Beogradu. Radi se o esejima i polemikama u kojima se Đilas bavi temom odnosa Srbije prema Evropi i obratno, te evropskom vizijom pokojnog francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea, koja je, po Đilasovu mišljenju, bila potpuno različita od pragmatičkih interesa današnjih evropskih političara. O ključnim pitanjima svoje knjige Đilas kaže: „Učimo od Evrope, ali ne samo od ove sadašnje, koja je djelimice upala u zamku deregulacije i globalizacije. To je kapitalizam koji ponavlja greške iz godina prije Drugog svjetskog rata i velikih kriza. Slažem se da ne smijemo biti nadmene bundžije i netrpeljive svađalice, ali mnogo veću opasnost vidim u današnjem poslušničkom odnosu prema velikim silama.“

Jürgen Habermas

i više od 2000 vodećih filozofa svijeta, dolaze u kolovozu u Atenu, proslaviti 2400. obljetnicu osnivanja Platonove Akademije. Brdo Pnika usred Atene, gdje su građani još 507. godine prije naše ere počeli održavati sjednice svoje narodne skupštine, Aristotelov Licej i crkva Aja Fotini na rijeci Ilisos – mjesto gdje se odvija dijalog Platonove „Fedre“ – ugostit će neke od vodećih svjetskih filozofa koji se okupljaju diskutirati na temu „Filozofija kao istraživanje i način života“. Cilj skupa je da ponovo analizira klasične korijene filozofije i da protumači probleme ljudi 21. vijeka, te da prenese poruke o vrijednostima, stavu i intelektualnoj orijentaciji suvremenih filozofa.