Kult ličnosti
Igor Kordej
Renomirani strip crtač iz Zagreba, koji već duži niz godina živi u inozemstvu, primio je nedavno najviše francusko odlikovanje za kulturu – Orden viteza reda umjetnosti i književnosti za ukupan doprinos umjetnosti i širenju kulture u Francuskoj i svijetu. Kordejev strip „Jesen“, koji je nastao u suradnji s Nenadom Mikalačkim Đangom, uvršten je u popis kulturnih dobara Francuske još krajem osamdesetih, dok je njegov strip-serijal „Tajne povijesti“, koji Kordej radi za francusku izdavačku kuću Delcourt, do sada prodan u gotovo milijun primjeraka. Igora Kordeja poznajemo još iz 80-ih, muzičkog novog vala, Poleta i suradnje s Mirkom Ilićem u stvaranju Novog kvadrata, ali domaći i međunarodni uspjesi, poput „Texas Kida“, nisu Kordeju donijeli nikakvo službeno priznanje u vlastitoj zemlji. Ozbiljni kritičari, inače, Kordeja nazivaju najboljim strip crtačem na svijetu.
Jovan Kolundžija
Proslavljeni violinist iz Beograda gostovao je krajem srpnja na 61. Ljubljanskom festivalu, a početkom kolovoza nastupio je i u čuvenom zdanju samostana Pompoza u Ferari, u okviru najvećeg ljetnog muzičkog festivala u Italiji. Kolundžija je na Ljubljanskom festivalu nastupio na Križankama s čuvenom ukrajinskom pijanisticom Jevgenijom Basalajevom, s kojom je izvodio djela Mozarta, Brahmsa, Saint-Saënsa i Sarasatea. U Ferari je, pak, Kolundžija izvodio djela Jochana Sebastiana Bacha za solo violinu, kompozicije čija su izvođenja uvijek predstavljala pravi pokazatelj vrhunske virtuoznosti umjetnika.
Ivo Štivičić
Ugledni pisac, dramaturg i scenarist, autor je komada „Shakespeare u Kremlju“, koji je ovih dana, u režiji Lenke Udovički, premijerno izveden na Malom Brijunu, u produkciji kazališta Ulysses. Kroz povijesnu priču o odnosima u Kremlju za vrijeme Staljinove vladavine, predstava funkcionira kao suvremena drama o ljudima koji pristaju da se za trenutak moći i vladanja odreknu sebe. Nova predstava Ulyssesa nastala je u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem iz Novog Sada čime je nastavljena suradnja koja je započela prošle godine produkcijom predstave „Odisej“. Novi brijunski projekt okupio je zanimljivu glumačku ekipu s prostora bivše Jugoslavije u kojoj nastupaju Ozren Grabarić, Boris Isaković, Dragan Mićanović, Jasna Đuričić, Jadranka Đokić, Katarina Bistrović Darvaš, Filip Nola i drugi.
Mark Thompson
Jedan od najtalentiranijih brojnih mladih stranaca koji su za vrijeme rata došli kao novinari u bivšu Jugoslaviju, nedavno je objavio knjigu pod naslovom „Potvrda o rođenju – Priča o Danilu Kišu“. Da bi napisao knjigu, Thompson je 20 godina razgovarao o Kišu s njegovim prijateljima, čitateljima, poznanicima, bivšom suprugom, u svemu posebnom beogradskom intelektualkom Mirjanom Miočinović, te s kasnijom partnericom i prevoditeljicom Pascale Delpeche. Preko biografije Danila Kiša, knjiga predstavlja kompleksnu sliku Srednje Evrope i Jugoslavije prošlog stoljeća, od holokausta u kojem je ubijen Kišov otac, do raka od kojeg je Danilo Kiš prerano umro. Thompson piše: „Kiš je razotkrio srpski nacionalizam još u povojima. To mu nisu mogli oprostiti. Zato su u Beogradu organizirali napad na njega, najveći poznati udar na nekog pisca u Titovoj Jugoslaviji. Molio je za pomoć Miroslava Krležu, ali on mu je on samo hladno odgovoriPobrinite se sami!“
Isidora Žebeljan
Svjetski poznata kompozitorica iz Beograda, uglazbila je pjesmu pokojnog pjesnika Milana Milišića „Kad je Bog stvarao Dubrovnik“, koja je ovog ljeta izvedena na muzičkom festivalu u sjevernoirskom gradu Londonderyu, ovogodišnjoj prijestolnici kulture Evrope. Kompoziciju Isidore Žebeljan izveo je čuveni Brodsky kvartet i mezzosopranistica Lore Lixenberg. Poslije premijere ove kompozicije na otvaranju festivala City of London u lipnju, ovo je prvi koncert u okviru turneje na kojoj će Brodsky kvartet izvoditi djelo naše kompozitorice. Turneja će obuhvatiti desetak gradova Evrope i Izraela.
Sava Janjić
Arhimandrit manastira Dečani, poznat po svojim humanističkim porukama koje u svijet šalje putem interneta, u nedavnom razgovoru za beogradski dnevni list Danas kaže: „Ljudi koji čine dobro i žive po uzoru na vrlinu, danas se nerijetko smatraju slabim i naivnim. Živimo u vremenu kada su heroji uglavnom oni koji su stekli svjetsku slavu i bogatstvo. To je najviše zbog toga što čitava civilizacija počiva na materijalnim i prolaznim vrijednostima. Dovoljno je pogledati stranice časopisa, televiziju, reklame i vidjeti što se servira današnjem čovjeku kao ideal sreće i uspjeha. Istina je da živimo u veoma neizvjesnoj realnosti i u ovim ratnim i poslijeratnim godinama na Kosovu stalno se suočavamo sa činjenicom da je sve i te kako prolazno. U teškim situacijama uvijek postoji iskušenje da uzvratimo onima koji nam čine zlo, ali time bi se zlo samo umnožavalo. Istinska pobjeda je uzvratiti milosrđem i pomoći onima oko nas da i sami izađu iz okova mržnje i zla.“