Punoljetnost bez pravde za žrtve Oluje

Proslava 18. godišnjice Oluje protekla je kao i prethodne, s tek usputnim podsjećanjima na stradanja i egzodus Srba i pozivima na pomirenja, ali i bez ijedne pravomoćne presude za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, upozorili su predstavnici Srba, neka nevladina i izbjeglička udruženja i pojedinci, doživjevši zbog toga kritike „domoljuba“ iz redova desnice. Srpsko narodno vijeće organiziralo je povodom godišnjice čitanje Izjave sjećanja po županijskim vijećima srpske manjinske samouprave. Izjava je pročitana i u Zagrebu, gdje se okupljenima obratio i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac: „Srbi u Hrvatskoj ne razumiju rat i Oluju u smislu pobjede, u čemu ga obilježavaju hrvatske vlasti“, rekao je Pupovac.

Documenta i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava podsjetili su da žrtve Oluje i Bljeska nisu dobile satisfakciju. „Još nema pravosnažnih presuda, a brojne civilne žrtve rata nisu primjereno obeštećene“, izjavila je voditeljica Documente Vesna Teršelič, ističući da su dosad ekshumirani posmrtni ostaci 941 osobe ubijene u Oluji i Bljesku, od čega ih je identificirano 585. „To je broj koji bi trebao voditi do krivičnoga gonjenja. Pošto su uklonjene političke prepreke, nema opravdanja za neefikasnost i sporost u tim procesima. Dosad je samo Jovanu Beriću dodijeljeno 540.000 kuna odštete na ime roditelja koji su s još sedam mještana Varivoda likvidirani gotovo dva mjeseca nakon Oluje. Pored toga, mnogi su morali plaćati parnične troškove“, rekla je Teršelič.

Mladen Stojanović iz osječkog Centra podsjetio je da su hrvatski sudovi donijeli samo jednu i to nepravomoćnu presudu za Oluju: „Božo Bačelić je osuđen na pet godina i deset mjeseci za ubojstvo starijega bračnog para i zarobljenika. Bi li hrvatski sud izrekao istu presudu da je srpski vojnik ubio hrvatski bračni par ili hrvatskoga zarobljenika? Uvjeren sam da bi kazna bila puno veća“, kazao je Stojanović.

Inicijativa mladih za ljudska prava upozorila je da Hrvatska još nije na adekvatan način preuzela odgovornost za zločine u Oluji i nakon nje; podsjetivši na gotovo 700 ubijenih civila, 20.000 uništenih kuća i 200.000 protjeranih Srba, od kojih se mnogi ni danas nisu vratili kućama, ističe da se iz obima zločina vidi da to nisu bili izolirani incidenti, nego sustavno činjeni zločini. „Do danas je hrvatsko pravosuđe u potpunosti propustilo kazniti odgovorne i zadovoljiti prava žrtava, ali i pravo društva na pravdu“, kažu u Inicijativi, dodajući da izjave političkog vrha nisu dobile konkretnu manifestaciju u obliku procesuiranja odgovornih za zločine. „Iskrena isprika žrtvama, intenziviranje potrage za nestalima, procesuiranje odgovornih i jasno ograđivanje od politike koja je dovela do brojnih zločina u Oluji obveze su vrha vlasti i drugih institucija te jedina garancija zadovoljenja prava žrtava“, ističu u Inicijativi, kojoj do danas nije vraćena spomen-ploča na srpski egzodus postavljena prije tri godine u Kninu i odmah potom uklonjena.

Različito viđenje Oluje demonstrirale su i vlasti i javnost dviju zemalja. Srpski vicepremijer Aleksandar Vučić poručio je u Beogradu nakon parastosa žrtvama Oluje da Srbija ne može zaboraviti “najveće etničko čišćenje” nakon Drugoga svjetskog rata: „Apelujem na međunarodnu zajednicu da odgovorni za te teške zločine budu kažnjeni“, rekao je, pozivajući Zagreb i ostale balkanske narode na osudu zločina počinjenih u njihovo ime. „Mi Srbi imamo pravo reći da je tuga danas dominantan osjećaj, ali imali smo i snage da prezremo one koji su u naše ime činili zločine. Nadamo se da će i drugi narodi na Balkanu imati snage prezreti one koji su u njihovo ime činili velike i teške zločine“, kazao je Vučić.

A što se tiče službenog Zagreba, bilo je vidljivo da i blage izjave premijera Milanovića o pomirenju i predsjednika Josipovića o pružanju ruke drugoj strani izazivaju negodovanje, pa i zviždanje i vrijeđanje od strane dobrog dijela onih koji su se okupili u Kninu.

 Izjava sjećanja SNV-a

Srpsko narodno vijeće u svojoj se izjavi s pijetetom prisjetilo svih, bez obzira na nacionalnu pripadnost, koji su do, tijekom i nakon Oluje izgubili živote ili postali prognanici.

„SNV se sjeća razornih posljedica rata po odnose među ljudima i narodima, po društvene vrijednosti i po društvenu ekonomiju. Od njih se većina hrvatskih građana do danas, gotovo dvije decenije od završetka rata, nije oporavila. Osuđujemo nastavljanje političke upotrebe rata, jer način njegova tumačenja i njegova slavljenje obnavlja i produljuje ratnu atmosferu i ratnu retoriku, produbljuje etničke i društvene podjele te sprečava javnost da se suoči s njegovom tamnom stranom i njegovim razornim posljedicama.

Unatoč međunarodno preuzetim obavezama, dostupnim činjenicama i deklariranoj spremnosti državnog vrha i državnih institucija, brojni i obimni zločini počinjeni prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti za vrijeme i nakon Oluje ostali su do danas nekažnjeni. Do danas nitko od neposrednih počinilaca ili zapovjedno odgovornih nije odgovarao za ubojstva više stotina civila, paljenje brojnih sela i gradova, za sistematsko etničko čišćenje i sprečavanje povratka izbjeglica, nasilnim ili administrativnim sredstvima“, rečeno je u izjavi, u kojoj se podsjeća da su predstavnici državnog vrha nakon oslobađajućih presuda generalima Gotovini i Markaču izjavljivali da će počinitelji zločina biti kažnjeni: „Nažalost, to se nije dogodilo, zločinci su i dalje nekažnjeni. Zato očekujemo da se međunarodno preuzete obaveze i dana obećanja ispune. Područja zahvaćena ratom, posebno područja povratka, gotovo dvije decenije kasnije i dalje nose više obilježja rata nego mira. U njima je više porušenoga i devastiranoga nego obnovljenoga i razvijenoga“, kaže se u izjavi sjećanja.

SNV podsjeća i na odgovornost Vlade i njezine razvojne politike za produljivanje takvog stanja. „U interesu i povratnika i naseljenika, kako Srba tako i Hrvata, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da ratna područja počne pretvarati u razvojna“, zaključuje se u izjavi koju je potpisao Milorad Pupovac.