Rabljena sedmica
Svijet je digla na noge izjava pape Franje tokom povratka iz Brazila u Vatikan. Novinari su ga u avionu pitali da pojasni svoju nedavnu opasku o “vatikanskom gej lobiju”, pa je katolički poglavar kazao da su problem “lobiji, a ne tendencije”. “Ako je jedna osoba gej i traži Gospodina i ima dobru volju, tko sam ja da je sudim?”, rekao je papa, pozivajući ustvari da se ne osuđuje i ne odbacuje osobu homoseksualne orijentacije, premda Crkva i dalje osuđuje i smatra grešnim prakticiranje homoseksualizma. Dakle, ništa naročito novo i revolucionarno u odnosu na suvremenu teološku misao, ali pravi potres kad je riječ o ovdašnjoj Crkvi. Ona je, naime, od sebe učinila neprobojni zid prema svakom modernitetu, jer samo u okolnostima društvene i političke zapuštenosti može imati toliku moć i bogatstvo.
Nagodbe
Mislav Kolakušić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda, poslao je u ponedjeljak Ustavnom sudu svoj zahtjev, odnosno prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o predstečajnoj nagodbi. Sudac je u svom zahtjevu – koji je izazvao erupciju nezadovoljstva u Ministarstvu financija – pozdravio ideju predstečajne nagodbe, ali je upozorio, ponajprije, na nelogičan i povlašten položaj dužnika u odnosu na ostale sudionike predstečajnog pogađanja. Sve činjenice koje bi sud trebao ovjeriti u rečenom postupku temelje se na podacima koje dostavlja dužnik, pri čemu se u ulozi vjerovnika može pojaviti i pravna osoba povezana s dužnikom. Kolakušić je problematičnom našao i odredbu prema kojoj članove nagodbenog vijeća imenuje Ministarstvo financija koje se može pojaviti, i pojavljuje se, i u ulozi vjerovnika u predstečajnom procesu. Kad će i što će o svemu kazati Ustavni sud, zasad nije poznato, ali predstečajne nagodbe u međuvremenu neće biti zaustavljane: one, naime, zadržavaju radna mjesta i održavaju djelatnost posrnulih poduzeća, a vjerovnici uspiju izvući trostruko više nego u slučaju stečaja.
Investicije
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, te ministri Ivan Vrdoljak i Siniša Hajdaš Dončić, u utorak su javnosti prezentirali rezultate državnih investicijskih napora u prvih šest mjeseci ove godine. Javna poduzeća do kraja godine investirat će 13,6 milijardi, što je za 700 milijuna kuna manje od planiranog. Ministri, međutim, nisu znali u kojoj će mjeri biti smanjena očekivanja o ukupnim investicijama koje su planirane na 68,8 milijardi kuna: nisu znali, jer ni Državni zavod za statistiku ni bilo tko drugi ne vodi evidenciju o privatnim ulaganjima, pa nije jasno ni kako je Vlada isplanirala da će privatni sektor 2013. investirati više od 50 milijardi kuna. U prvom tromjesečju ove godine izravna strana ulaganja iznosila su 460 milijuna kuna, što je otprilike šest puta više nego u istom razdoblju 2012. U postupku rješavanja je, prema ministru Vrdoljaku, trenutno trinaest inozemnih investicijskih projekata vrijednih 766 milijuna eura. I još malo optimističnih podataka: u svibnju je, nakon 14 mjeseci pada, rasla potrošnja u maloprodaji, a u prvih šest mjeseci rast je zabilježen i u turizmu. Završit ćemo, naravno, u depresivnom tonu: hrvatski javni dug premašio je 180 milijardi kuna, Vlada je, više-manje, odustala od nade o barem minimalnom gospodarskom rastu u ovoj godini, a javne financije na rubu su kolapsa i jedini spas vidi se u monetizaciji autocesta i privatizaciji onog dijela državne imovine koji se ne smatra strateškim.
Stanovi
Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje Republike Hrvatske podsjeća da rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika – bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi (PPDS) – ističe 31. avgusta. U Uredu kažu da se stambeno zbrinjavaju povratnici, izbjeglice, prognanici, raseljene osobe koje su bivši nosioci stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu, a koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hrvatskoj, bez obzira da li se nalaze u zemlji ili izvan nje. Uslov za stambeno zbrinjavanje je da te osobe nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Hrvatske, na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugim državama u kojima borave, odnosno da ih nisu prodali, poklonili ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. oktobra 1991. godine, odnosno da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava osiguravat će se u gradovima i općinama gdje su te osobe 1991. godine imale prijavljeno prebivalište, odnosno koristile stan u društvenom vlasništvu. Ako to nije moguće, odgovarajuće stambeno zbrinjavanje bit će osigurano na drugim područjima Hrvatske zavisno i u skladu s raspoloživošću useljivog stambenog prostora. Ured podsjeća da za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na PPDS-u nema utvrđenog krajnjeg roka. Sve potrebne informacije na www.mrrfeu.hr ili u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Radnička cesta 22, Zagreb, telefon 01/ 617 25 67. AUTOR: N. J.
Koncesije
Vijeće za elektroničke medije odlučilo je da neće dodijeliti koncesiju za novi opći televizijski kanal, premda su se na natječaj javila četiri ponuđača – Antenna Group grčkog milijardera Ninosa X. Kyriakoua, Nova TV s Prokanalom, Nezavisna televizija i TV5 iz Splita. “Vijeće je procijenilo da niti jedan od četiri ponuđača ne bi značajnije obogatio televizijsku ponudu u odnosu na postojeće kanale”, rekao je Zdenko Ljevak, predsjednik vijeća. Koncesija za specijalizirani dječji kanal dodijeljena je RTL-u kojemu je na idućih petnaest godina produžena i koncesija za opći kanal.