Romi iz interesa i interesi Roma

Srpski su se mediji nedavno raspisali o problemu „lažnih Roma“, odnosno o sve češćoj praksi da se Srbi izjašnjavaju kao Romi kako bi dobili povlastice: Srbija, naime, upisuje romsku djecu na fakultete po posebnoj kvoti, pa ona besplatno studiraju iako nakon prijemnog ispita možda nisu prešla prag. Imaju i pravo na stipendije, mjesto u domu, ali i prednost pri zapošljavanju. Stoga je broj Roma na biračkom popisu u posljednje tri godine narastao čak 30 posto, pa se procjenjuje da je svaki deseti zapravo „lažan“. Reagirale su i romske organizacije, čiji predstavnici upozoravaju na problem i najavljuju kaznene prijave, jer stvarni pripadnici romskog naroda ostaju uskraćeni za potpore koje im pripadaju.

Na to upozorava i Vitomir Mihajlović, predsjednik srpskoga Nacionalnog savjeta Roma: „’Lažni’ ili, kako ih mi zovemo, ‘jednokratni’ romski studenti pojavili su se lani. Osim što je na prvi pogled jasno da nisu Romi, to se vidi i po njihovom prezimenu, odnosno obiteljskom stablu. Međutim, mi im ništa ne možemo, Ustav im garantira pravo da se izjasne kako žele; ako se usprotivimo, kršimo najvažniji državni akt. Jedini način da doskočimo prevarama je da protiv pojedinaca pokrenemo kaznene prijave“, izjavio je za srpski Kurir, koji navodi da se zloporabe uglavnom događaju na elitnim fakultetima, poput Medicinskoga, Arhitektonskoga i Farmaceutskoga. Da bi netko „postao“ Rom, dovoljno je da se prijavi u poseban popis birača, pa pribavi potvrdu Nacionalnog savjeta Roma. Slobodan Stupar, pomoćnik ministra za visoko obrazovanje Srbije, kaže da ni država takvim prevarama ne može stati na kraj. „Spiskove upisanih pripadnika nacionalne manjine dobivamo od Kancelarije za ljudska i manjinska prava i ne možemo tek tako nekoga optužiti da nije Rom“, kaže on.

Iznosi subvencija za zapošljavanje Roma iznose od 160 do 200 tisuća dinara (između 10.500 i 13.200 kuna). Romska djeca državne stipendije dobivaju već s prosjekom ocjena 3,5, a ostali moraju imati prosjek 4,5. Uz to, dobivaju i 500 stipendija međunarodnih donatora, a mjesta u domu osigurana su im bez obzira na uspjeh i materijalno stanje.

I u Hrvatskoj postoje programi koji pomažu Romima da se školuju ili zaposle, no navale na njih nema: neki predstavnici Roma su nam rekli da je ovdje situacija obrnuta, da ih ne koriste ni Romi, a kamoli Hrvati. „Voljeli bismo kad bi se i Hrvati htjeli deklarirati kao Romi, pa neka koriste stipendije i završe studij, ali da nakon toga ostanu u romskoj zajednici i da joj pomognu“, kaže Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske i još 11 nacionalnih manjina, dodajući da su ove godine registrirana svega 23 romska studenta. Jedan od najvećih problema, smatra, jest to što Rome uglavnom usmjeravaju na trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje umjesto četverogodišnje škole, nakon koje bi mogli na fakultete. „Čak i oni malobrojni koji završe fakultete kasnije ne žele pomoći romskoj zajednici i javno se eksponirati“, kritičan je Kajtazi, koga žalosti što romske udruge danas uglavnom vode polupismeni ili nepismeni Romi.

„Pitanje Roma mogu rješavati samo obrazovani Romi. Stoga pozivam sve romske studente koji nisu našli posao da mi se jave, sve ću ih zaposliti u Romskom nacionalnom vijeću“, poručuje Kajtazi. Osim 10.000 kuna državne stipendije godišnje, drugih povlastica za studente Rome nema. No broj pripadnika te manjine ipak raste, pa ih je danas na popisu stanovnika gotovo 17 tisuća. Kajtazi vjeruje da je državna politika pomoći zaslužna da je sve više onih koji se ne libe deklarirati kao Romi, no procjenjuje ipak da je njihov stvarni broj u Hrvatskoj između 35 i 44 tisuće.

Nekoliko je programa koji potiču zapošljavanje i profesionalno osposobljavanje Roma, za koje se i ne mora upisivati na manjinsku listu, dovoljno je u uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izjaviti svoju pripadnost toj manjini. Isto tako, u Zavodu kažu kako nezaposlene osobe ne evidentiraju prema nacionalnosti. Pojašnjavaju da se Romi uključuju u sufinancirano zapošljavanje temeljem potpora za zapošljavanje ili samozapošljavanje, zapošljavanje u programima javnih radova, obrazovanje za potreba tržišta rada te stručno osposobljavanje za rad, bez zasnivanja radnog odnosa. Kažu da se najveći broj Roma uključuje u programe javnih radova, a ostale mjere državne potpore slabo koriste, ponajviše stoga što je ona namijenjena isključivo profitnim poslodavcima koji uglavnom zapošljavaju osobe s relevantnim radnim iskustvom i kvalifikacijom.

HZZ: sedam poticajnih mjera

Na internet-stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuto je sedam mjera kojima država potiče zapošljavanje ili edukaciju Roma – od dvogodišnjeg sufinanciranja (75 posto bruto plaće), preko jednogodišnjeg sufinanciranja samozapošljavanja (do 50 posto bruto plaće) ili potpore za zapošljavanje upravitelja zadruga (50, odnosno 30 posto bruto plaće, ovisno o veličini poduzeća), pa do potpora za stručno usavršavanje. U prvih sedam mjeseci ove godine te je mjere koristila 621 osoba, što će državu stajati 9,9 milijuna kuna. U programe javnih radova uključeno je 596 osoba, 15 je u programu obrazovanja, a jedna u programu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Potporu za samozapošljavanje dobile su tri osobe, a uz potporu za zapošljavanje zaposlilo se svega šest osoba.

Lani su tim mjerama bile obuhvaćene 664 osobe iz evidencije nezaposlenih, što je u odnosu na 2011. povećanje od 18,4 posto. Na temelju sufinanciranja zapošljavanja i osposobljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine do 31. prosince 2012. ukupno je isplaćeno 7.489.387,40 kuna, navode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.