Balkan prolaz
Saučesništvo
Osamnaest godina nakon pada Srebrenice, Vrhovni je sud Nizozemske donio povijesnu presudu, po kojoj je država Nizozemska odgovorna za smrt Srebreničana koji su spas potražili u bazi UNPROFOR-a u Potočarima. Konkretno, prevodilac Hasan Nuhanović i potomci ubijenog Rize Mustafića tvrdili su u pravnoj borbi, koja je trajala preko deset godina, da nizozemski vojnici pod zastavom UN-a nisu učinili sve da zaštite muškarce od srpske vojske koja je bila zauzela grad. U srpnju 1995. godine, nizozemski vojnici predali su Mustafića te brata i oca Hasana Nuhanovića srpskim snagama, koje su ih kasnije ubile. Kako prenose agencije, nizozemski Apelacijski sud zaključio je početkom srpnja 2011. da je država Nizozemska odgovorna za smrt trojice Bošnjaka koje su nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a 13. srpnja 1995., dva dana poslije pada Srebrenice, predali snagama bosanskih Srba, te naredio nizozemskoj vladi da plati odštetu njihovim porodicama. Ovom presudom stavljena je definitivna točka na ovaj predmet i odluka je, kako je rekao sudac Bakels, konačna. “The Irish Times” piše da bi odluka Vrhovnog suda Nizozemske mogla imati velikog utjecaja na buduće mirovne misije UN-a u svijetu. “Ovom odlukom potvrđena je ranija sudska odluka. Ali presuda bi mogla imati utjecaja na buduće misije UN-a jer bi države mogle da oklijevaju da učestvuju u stranim vojnim operacijama ukoliko bi njihove trupe mogle odgovarati kada nešto krene u pogrešnom smjeru”, navodi “The Irish Times”.
Deportacije
Od početka ove godine iz Danske je deportirano 560 državljana Srbije, prenosi Srna, pozivajući se na podatke objavljene u danskim medijima. Radi se o građanima kojima je odbijen zahtjev za azil. Mediji bilježe trend po kojem se broj lažnih azilanata iz Srbije u Danskoj i dalje povećava. Načelnica za azilante u Danskom savjetu za izbjeglice Eva Singer rekla je da je veoma velika grupa Srba tražila azil u Danskoj u posljednjem kvartalu 2012. i prvom kvartalu ove godine, te da su oni vraćeni u Srbiju. Danski ministar pravde Morten Bødskov ranije ove godine donio je odredbu da se iz Danske prema ubrzanoj proceduri deportuju državljani Srbije koji bez osnova podnesu zahtjev za azil, prenosi agencija Srna.
Blokade
Vlada Kosova donijela je odluku da uvede potpunu blokadu uvoza iz Makedonije, nakon što je Makedonija uvela ulaznu taksu za građane Kosova. Zamjenica premijera Kosova i ministarka trgovine Mimoza Kusari Ljilja izjavila je da Kosovo nema namjeru ograničiti kretanje za državljane i vozila iz Makedonije, iako je to u nedjelju Vlada Makedonije uvela za građane i vozila s Kosova. “Naše recipročne mjere su uspostavljene za trgovinsku robu i kompanije. Mi ne možemo da se spustimo na nivo (uvođenja taksi za građane), već ćemo susjednoj zemlji pokazati da, ukoliko ona nastavi da tako tretira građane Kosova, onda će gubitke direktno osjetiti u svojoj privredi i svom budžetu. Recipročnih mjera u pogledu slobode (kretanja) građana neće biti jer bi to pogodilo i Albance iz Makedonije, kao i druge koji dolaze na Kosovo”, izjavila je ministarka za prištinsku Televiziju KTV, prenosi Beta. Podsjetimo, Priština je nekoliko dana ranije, bez ikakve najave, zabranila uvoz desetak makedonskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vina, alkohola i cigareta. Nakon toga je Skoplje odgovorilo naplatom pristojbe za ulazak građana Kosova u Makedoniju.
Normalizacija
Nova runda pregovora između Beograda i Prištine rezultirala je sporazumom o telekomunikacijama i energetici. Dogovor je, prema medijskim navodima, postignut na večeri u Bruxellesu, na kojoj su prisustvovali, osim premijera Srbije i Kosova Ivice Dačića i Hašima Tačija, i Catherine Ashton i Aleksandar Vučić. “Večeras smo ponovo razgovarali o telekomunikacijama i energetici i ono što je važno naglasiti je da smo na kraju postigli sporazum u vezi ta dva pitanja. Razgovarali smo i o važnosti izbora 3. novembra i mogućnosti da što veći broj ljudi izađe na izbore i da izbori budu fer”, kazao je nakon večere Tači. U međuvremenu je Vlada Srbije donijela odluku o raspuštanju četiri skupštine opštine na sjeveru Kosova, kao što je predviđeno Briselskim sporazumom, mada su pojedini predsjednici paralelnih općina najavili kako će odbornici nastaviti raditi sve dok Ustavni sud ne donese odluku o ustavnosti odredaba tog sporazuma. Analitičari zaključuju da novonastale okolnosti nagovještavaju direktnu konfrontaciju vlasti u Beogradu s čelnicima bivših paralelnih organa vlasti na Kosovu.