Rabljena sedmica

Vukovar

U Vukovaru je Dan neovisnosti obilježen novom manifestacijom neovisnosti o zakonu, ljudskosti i zdravom razumu. Zasad nepoznati počinitelji poskidali su dvopismene, ćirilično-latinične ploče s javnih ustanova u tom gradu, osim ploče postavljene na zgradi Policijske uprave. Policija navodno traga za nepoznatim domoljubima koji su, opet navodno, u Vukovar stigli iz drugih gradova Hrvatske, a sva je prilika da su im u skidanju tabli asistirali upravo aktivni djelatnici MUP-a koji su trebali štititi natpise na državnim i javnim zgradama. Stožer za obranu hrvatskog Vukovara saopćio je da, naravno, podržava noćnu akciju neznanih heroja, no ne preuzima odgovornost za rečenu diverziju. HDZ je, također, podržao vukovarsko kršenje zakona i širenje mržnje prema Srbima, ali naravno da se ne radi samo o podršci: vođe antićirilične bune – Josip Klemm i Tomislav Josić – tek su marionete kojima upravljaju Tomislav Karamarko i Milijan Brkić, i kojima su obećana ministarska mjesta u Vladi o kojoj Karamarko mašta. Klemm i Josić vide samo realizaciju svojih privatnih političkih ambicija i ne zanima ih što će njihovo sebično djelovanje polučiti i u Vukovaru i u cijeloj ovoj zemlji.

Prema informacijama koje su stigle neposredno prije zaključenja ovoga broja “Novosti”, u srijedu su nepoznati počinitelji skinuli i ćirilično-latiničnu ploču s pročelja SKD-a Prosvjete u zagrebačkoj Berislavićevoj ulici, a hrabri branitelji planiraju i postavljanje ćirilične ploče na ulazu u zgradu u kojoj živi premijer Zoran Milanović. Policija sve to mirno promatra. Osim, naravno, onih policajaca koji aktivno sudjeluju u HDZ-ovoj nezakonitoj antisrpskoj operaciji.

Mađari

Nakon što su hrvatska pravosudna tijela stavila ime i fotografiju direktora MOL-a Zsolta Hernadija na tjeralicu Interpola, a zatim poslala europski uhidbeni nalog za Hernadija vlastima u Budimpešti, tamošnji premijer Viktor Orban, ali i mađarska javnost, stali su u obranu jednog od najmoćnijih ljudi u državi. Prvog čovjeka mađarske naftne kompanije, koja trenutačno ima 49 posto vlasništva u hrvatskoj INA-i, Državno odvjetništvo sumnjiči za davanje milijunskog mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu: Sanader je, podsjećamo, već nepravomoćno osuđen za uzimanje MOL-ova mita u zamjenu za prepuštanje Mađarima upravljačkih ovlasti u INA-i.

Premijer Orban odmah je reagirao zahtjevom MOL-u, u kojem mađarska država ima 25 posto vlasništva, da proda INA-ine dionice i napusti Hrvatsku, no dan kasnije ipak je malo ublažio stavove i ponudio trgovinu Hernadijevim pravosudnim statusom. Premijer Milanović i hrvatska Vlada odbili su optužbe da se radi o političkom pritisku na Mađare, motiviranom aktualnim pregovorima Vlade i MOL-a o upravljanju INA-om, te su slučaj smjestili u isključivu nadležnost nezavisnog Državnog odvjetništva. “Ne možemo trgovati optužnicama”, poručio je Milanović, izrazivši nadu da neće biti trajnije narušeni mađarsko-hrvatski odnosi.

U ponedjeljak je, pak, sud u Budimpešti odbio uhidbeni nalog iz Hrvatske. Svoju odluku obrazložili su time da je u Mađarskoj već vođen postupak u kojemu je utvrđeno da nema dokaza protiv Hernadija, pa dotični neće biti isporučen Hrvatskoj, ali neće ni moći napuštati Mađarsku. To obrazloženje dovoljno je za odbijanje uhidbenog naloga, premda je rečeni postupak u Mađarskoj, po svemu sudeći, bio sve prije nego ozbiljan i nepristran. U Hrvatskoj, pak, Vrhovni sud – u jednoj presudi – tumači europski uhidbeni nalog vrhunaravnom objavom koja dokida pravni suverenitet Hrvatske u slučajevima kad pravosuđe neke od zemalja EU-a zatraži izručenje nekog hrvatskog državljanina. To je još samo jedan argument u prilog tezi da su različiti standardi za primjenu europskog uhidbenog naloga u različitim zemljama EU-a izvor mnogih, i mnogih budućih, nesporazuma i podjela u Uniji.

Idući tjedni otkrit će kojim će putem ići hrvatsko-mađarski sukob u vezi s jednom važnom tvrtkom i jednim moćnim čovjekom: kako sada stoje stvari, Mađarima je važniji taj čovjek nego INA, a to će hrvatskoj strani zasigurno otežati pregovore o budućnosti ovdašnje naftne kompanije.

Penzije

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u novembru će obustaviti isplatu penzija svim korisnicima koji ne dostave osobni identifikacijski broj (OIB), najavio je nadležni ministar rada Mirando Mrsić, dodavši da su penzioneri pismeno obaviješteni da dostave taj podatak. Ministar je naglasio da to nije učinilo oko 5.400 penzionera koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i 48 hiljada penzionera kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvu, od kojih najviše živi u BiH i Srbiji. “Svi penzioneri koji do kraja mjeseca ne dostave HZMO-u svoj OIB neće dobiti penziju za oktobar”, rekao je Mrsić. HZMO je od korisnika penzija u drugim državama, uz redovnu potvrdu o životu, zatražio i dostavu OIB-a, jer velik broj korisnika penzija koji žive u drugim državama nemaju OIB, prije svega zato što taj broj nije postojao u vrijeme kada su ostvarili penziju i nije im naknadno dodijeljen pošto su se odselili iz Hrvatske. Iako brojni korisnici zovu HZMO, ondje ističu da korisnici zahtjev za dodjelu OIB ne trebaju podnositi HZMO-u, nego lično nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Kada dobiju potvrdu o OIB-u, onda je moraju dostaviti HZMO-u. Osim toga, ispostave Porezne uprave korisnicima penzija iz Srbije vraćaju zahtjeve za izdavanje OIB-a ako su ispunjeni ćirilicom.

AUTOR: N. J.