Antifašizam i bratstvo temeljne su vrijednosti

Foto: Jovica Drobnjak

Borba za prava Srba u Hrvatskoj ne može se više voditi samo u okvirima Hrvatske, nego i na evropskom i međudržavnom planu, rečeno je na drugoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća, održanoj 9. novembra u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”. I pored nelagodne atmosfere zbog učestalih napada na ćirilicu, u dupke punoj dvorani okupili su se – osim 1.700 delegata, vijećnika 150 županijskih, gradskih i općinskih manjinskih vijeća – i brojni gosti, od predstavnika vlasti Srbije i Republike Srpske, preko sveštenstva SPC-a na čelu s vladikom dalmatinskim Fotijem, do najviših hrvatskih dužnosnika predvođenih premijerom Zoranom Milanovićem i aktivista srpskih organizacija i samouprava iz okolnih zemalja. Delegati očekuju da Vlada i državne institucije tijesno surađuju na nesmetanom ostvarivanju prava srpske zajednice u Hrvatskoj, a u tom smislu aklamacijom je usvojena Deklaraciju o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj, u kojoj se ističu prioritetne aktivnosti u naredne četiri godine.

Nakon što je zbor Vukovarskog pevačkog društva Javor otpjevao himne domovine i otadžbine, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac podsjetio je na tekovine Majske skupštine 1848. u Sremskim Karlovcima i na ostale značajnije momente moderne srpsko-hrvatske sloge, bratstva i slobode Srba i Hrvata.

– Gotovo neprekinuto bratstvo dvaju naroda prekidano je sukobima i genocidom nad Srbima, Židovima i Romima, ali i progonom lijevo orijentiranih Hrvata u NDH-u ili u nedavnom ratu u kojem su stradavali i Srbi i Hrvati. Prema tom ratu trebamo se odnositi tako da budemo veći od vlastitog stradanja i mitova koji su ga izazvali, ali i da budemo veliki i poklonimo se građanima hrvatske nacionalnosti koji su zbog bezumlja stradali od pripadnika srpskog naroda – istakao je Pupovac, dodavši da Srbi u Hrvatskoj ne podržavaju ni ustaše ni četnike, kao ni pravaše ni radikale. Rekao je da ovih mjeseci u Hrvatskoj nema mira jer različite grupacije žele poništiti sve ono što je osiguralo mir.

– To čine ljudi koji misle da mir nije najveća vrijednost, nego da je najveća vrijednost održanje ratnog stanja, oni koji u ćiriličnom pismu prepoznaju ono što ono nije, oni koji ne znaju da je ćirilično pismo i hrvatsko pismo, pismo za komunikaciju a ne za ratovanje, za priznavanje a ne za uništavanje – kazao je i izrazio uvjerenje da će Hrvatska izdržati iskušenja kroz koja danas prolazi.

– Bit ćemo uz Vladu, državu, njen Ustav i njene zakone, jer ima li veće lojalnosti od one prema zakonu, Ustavu i institucijama koje su se teško gradile, a lako se mogu srušiti – poručio je Pupovac.

Nije zaobišao ni posljednjih dana medijski eksponirano pitanje kupnje novoga službenog vozila, od kojeg SNV odustaje iako su se time nastojale ostvariti uštede u budžetu.

– Stanje naše javnosti, a posebno stanje naših medija gladnih svega onog čega ima napretek u našem društvu, stvorili su kod nas obavezu da taj postupak obustavimo – rekao je Pupovac i izrazio nadu da će hrvatski mediji i javnost uskoro postaviti i pitanje treba li obustaviti i proizvodnju mržnje prema Srbima u Hrvatskoj, prema drugim manjinama, pa i prema Vladi zato što je lijevo-liberalna.

– Vrijednosti antifašizma trebaju biti temelj odnosa Hrvata i Srba u današnjoj i budućoj Hrvatskoj – naglasio je predsjednik SNV-a, koji je više puta prekidan burnim aplauzima.

Izražavajući podršku SPC-a, izaslanik patrijarha Irineja, episkop dalmatinski Fotije, naglasio je da Srbi ne traže ništa više od onog što su im dali hrvatski zakoni i evropski standardi, ali da ne pristaju ni na manje od toga.

Mata Matarić, potpredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, rekao je da su asimilacija, bijela kuga i podjele na Hrvate i Bunjevce smanjili broj te nacionalne zajednice u Vojvodini. Dodao je da su u mjestima u kojima žive i Hrvati imena ulica, trgova i naziva institucija na latinici i na hrvatskom te da, osim u Somboru, oko toga nije bilo incidenata.

Podršku pokrajinskih vlasti i Srbima i Hrvatima dao je predsjednik Vlade AP Vojvodine Bojan Pajtić, ističući da će kada zemlje regije uđu u EU, i Srbi i Hrvati biti manjina i da su zato važni njihovi međusobni odnosi.

Miodrag Linta, izaslanik predsjednika Narodne skupštine Srbije Nebojše Stefanovića, naglasio je potrebu bržeg rješavanja otvorenih pitanja između dviju zemalja, pogotovo onih koja bi išla u prilog okončanju teškog položaja Srba u Hrvatskoj, ali i izbjeglih i prognanih Srba van Hrvatske. Ukazao je na hitnu potrebu primjene Aneksa G Bečkog ugovora o sukcesiji sljednica SFRJ, koji je jači od zakona država potpisnica, a po kojem se vlasništvo građana i poduzeća mora dovesti u stanje na dan 31. decembra 1990., ali i poništiti sva rješenja o imovini donesena u ratu. Upozorio je i na problem hapšenja Srba po hrvatskim popisima i potjernicama, na temelju čega je u proteklih 18 godina uhapšeno 119 osoba.

– Te su poternice sredstvo zastrašivanja kako se Srbi ne bi vraćali u Hrvatsku i zato bi Hrvatska od danas trebala prestati s hapšenjima, a počinioci zločina trebali bi se procesuirati prema mestu prebivališta – predložio je Linta.

Siniša Tatalović, kao izaslanik predsjednika Ive Josipovića, prenio je stav da se ostvaruju manjinska prava, a zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević pročitao je telegrame podrške predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića.

– Ovo je vaša kuća, kuća svih ljudi koji ovdje žele živjeti i raditi i koji je osjećaju svojom, a mi ćemo učiniti sve da tako bude – poručio je premijer Zoran Milanović i još jednom ponovio da su on i Vlada opredijeljeni za poštivanje zakona i manjinskih prava.

– Štitit ćemo prava svih manjina, a pritom ne mislimo samo na nacionalne manje, nego na sve one koji su u slabijem položaju i koji su bez razloga prezreni – jasan je bio premijer, dodavši da je Hrvatska najstabilnija zemlja u regiji i da Hrvatska Srbiji na putu u EU nudi suradnju, a ne tutorstvo ili mentorstvo, kao što su to neki njoj nudili.

– Naš antifašizam predstavlja najsjajniji trenutak odnosa dvaju naroda i političkih nacija, jer se u novijoj evropskoj povijesti nikada nije dogodilo da su dvije formirane nacije, koje su prije toga prolazile kroz niz nesporazuma i sukoba proizišlih iz raspadnute države u kaosu Drugoga svjetskog rata, ostvarile takvo bratstvo po oružju, razumijevanju i interesima kao Hrvati i Srbi. I to je taj naš antifašizam, koji je drugačiji od ostalih evropskih antifašizama i treba ga prepoznati i biti ponosan na njega – zaključio je Milanović, izrazivši nadu da se, bez obzira na to tko će biti predsjednik SNV-a ili premijer, na narednoj Velikoj skupštini SNV-a neće razgovarati o ovim temama.

Svi su se sudionici složili da je Skupština, održana u vrijeme psihoze oko ćirilice, bila veoma važan događaj, ne samo za Srbe u Hrvatskoj nego i šire.

– Iz aviona je vidljivo da se ćirilica koristi u političke svrhe. To nije upereno samo protiv nacionalnih manjina, nanosi se šteta i Hrvatskoj. Skupština je pokazala najvažnije: toleranciju i ljude koji su integrirani u Zagreb i Hrvatsku te da je SNV organizacija koja obuhvaća najviše Srba – rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.

– Problema imamo dosta, i kao SPC i kao srpska zajednica. Zato treba zajedno da ih rešavamo, da pronalazimo rešenja unutar postojećeg sistema, zakona i propisa koji nam daju mogućnost da živimo i delujemo – rekao je vladika Fotije.

Srbi, uključujući i izbjegle i prognane, naglašava Miodrag Linta, šalju poruku da su za iskreno pomirenje srpskog i hrvatskog naroda.

– Apelujemo na javnost u Hrvatskoj i sva udruženja i institucije da očuvanje identiteta Srba u Hrvatskoj nije upereno protiv Hrvatske i da Srbi nisu remetilački faktor, nego narod koji želi sve najbolje ovoj državi, ali želi takođe da pod svojim imenom u punoj meri koristi svoja ljudska prava – kazao je Linta.

– Raduje me da su naši sugrađani prepoznali važnost institucija kojima su dali podršku, ali od kojih očekuju i da štite Ustav i zakone koje su izglasali. O iznesenim prijedlozima za rješenje ratnog nasljeđa trebale bi razmisliti ne samo hrvatske nego i institucije u Srbiji, jer su one surađivale dok se sve to dešavalo, ali i međunarodna zajednica – rekla je Mirjana Galo.

Borislav Rus, predsjednik Srpske samouprave u Budimpešti, naglasio je da su Srbi u Mađarskoj zainteresirani za pravno i ljudsko rješenje položaja nacionalnih manjina, kako u Hrvatskoj tako i u Mađarskoj i Srbiji kao matici.

– Dali smo podršku Srbima u Hrvatskoj i smatramo da zemlja koja se ove godine priključila EU-u mora primijeniti mjerila koja se od nje očekuju, da svi građani koji ovdje žive imaju ista prava i isti položaj te da se riješe pitanja izbjeglih Srba – rekao je Rus.

Uz prilično policijsko osiguranje, skup je prošao bez ikakvih problema i u odličnoj atmosferi.

  •  

Deklaracija o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj

U Deklaraciji o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj, usvojenoj na Skupštini, navedeni su prioriteti srpskih institucija: borba za toleranciju, protiv diskriminacije i govora mržnje, rad na osiguranju povratka izbjeglica, zaštita njihovih prava, utvrđivanje sudbine nestalih i ubijenih Srba, procesuiranje zločina nad Srbima, razvoj povratničkih sredina, odgovarajuća zastupljenost u državnim i javnim službama, provođenje prava na jezik, pismo i obrazovanje te obnova kulturne baštine.

“Srbima treba biti vraćeno pravo na svoju historiju kao dio nacionalne historije Hrvatske i ono mora biti vidljivo u obrazovanju, medijima, politici sjećanja i muzejima”, navodi se u Deklaraciji, koja završava traženjem odgovarajućih statusa manjinskih samouprava za SNV i ZVO, kao i povrata imovine SKD-u Prosvjeta i SPD-u Privrednik.

– Da ste me pitali prije tri mjeseca, rekao bih razvoj, a danas kažem tolerancija; rekao bih participacija u zapošljavanju i gradnja institucija, a sada kažem mir, priznavanje zakonitosti i Ustava. To je naš prioritet ovog trenutka, iako ni druge točke ne prestaju biti važne – ističe Pupovac, koji smatra da su manjinska prava i stvar EU-a jer su ugrađena u temelje Unije.

– To ne može biti stvar lokalnih politika i njihovih vlada, to mora biti zajednički posao, kao što je bio do ulaska Hrvatske u EU. Obaveze nisu prestale, kao što neki kažu, obaveze se nastavljaju, a posebno onda kada neki žele Hrvatsku vratiti u razdoblje ne prije ulaska u EU, nego u ono prije nego što je i pomislila da uđe u EU – dodao je Pupovac.

  •  

Suradnjom srpskih organizacija do rješenja problema

Dan prije Velike skupštine, u sjedištu SNV-a održan je sastanak predstavnika manjinske samouprave i organizacija Srba u Hrvatskoj te izbjegličkih udruženja Srba. Skupu u Zagrebu prisustvovali su i predstavnici SPC-a, Skupštine i Vlade Srbije: direktorica Kancelarije Vlade Srbije za saradnju s dijasporom i Srbe u regionu Slavka Drašković i poslanik Miodrag Linta, kao i ambasador Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević. Glavna tema sastanka bilo je unapređenje suradnje srpskih organizacija iz Hrvatske u cilju jedinstvenog djelovanja po pitanju aktualnih događaja u zemlji, međusobne suradnje i zajedničkog rada na rješavanju pitanja koja muče Srbe u Hrvatskoj.

– Nakon inicijative predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Beogradu, a onda i njegova posjeta Zagrebu, imamo prvi samostalni sastanak političkih stranaka, nevladinih organizacija, manjinskih samouprava, organizacija Srba u Hrvatskoj i organizacija izbjeglica. Nakon razdoblja ne samo odsustva dijaloga nego i prilično loših odnosa, velika je stvar što smo sjeli za stol, razgovarali i prepoznali probleme koje trebamo rješavati te način na koji ih trebamo zajedno rješavati – rekao je Milorad Pupovac.

Slavka Drašković ističe da je sastanak bio vrlo konstruktivan.

– Postignut je jedinstven stav da se situacija u Hrvatskoj pogoršava i da se stvari brzo menjaju. No odlično je da su učesnici našli teme i pitanja koja treba da rešavaju i da su se dogovorili o nastavku zajedničkog rada – izjavila je i dodala da se razgovaralo i o pomoći u ekonomskom smislu, projektima i prekograničnoj suradnji.