U ratu s realnošću

Prijedlog proračuna za 2014., koji je zajedno s ovogodišnjim rebalansom prošlog tjedna predstavio ministar financija Slavko Linić, ponovno je slabo usklađen s mogućnostima ekonomije da ga financira. Ministarstvo je i dosad imalo kriva predviđanja o kretanju stope BDP-a; kada je u prosincu 2012. izglasavan proračun za ovu godinu, temeljio se na projekciji rasta od 1,8 posto, a Linić je tada zaratio s glavnim ekonomistima banaka koje su predviđale pad između jedan i dva posto. No već je u travnju morao revidirati svoje projekcije na 0,7 posto, a ovog mjeseca ponovno na samo 0,2 posto rasta, dok analitičari i dalje predviđaju da će ekonomija pasti najmanje 0,7, a možda i više od jedan posto. Prvi proračun Vlade Zorana Milanovića, onaj za 2012., bio je baziran na projekciji rasta od 0,8 posto, a BDP je lani pao za 1,1 posto.

Kako će Hrvatska s ovim proračunom već u prvih 12 mjeseci članstva upasti u režim prekomjernog deficita, kojim će proračun biti pod kontrolom Europske komisije, poneki se naivac mogao nadati da će barem aktualni prijedlog proračuna za 2014. biti vjerodostojan. No Vlada nagodinu računa s rastom od 1,3 posto, a Komisija daje procjenu o rastu od samo 0,5 posto. Vladine projekcije za 2015. govore o 2,2 posto rasta, a Komisijine o 1,2 posto.

Uz to, Linić i njegovi kolege odlučili su ponoviti pogrešku iz sastavljanja prijedloga proračuna za ovu godinu. Naime, prijedlog proračuna za 2014. napravljen je na temelju plana proračuna za 2013., a realnosti bliže brojke iz proračunskog rebalansa, predstavljenog na istoj sjednici Vlade, iz nepoznatih razloga ne uzimaju se u obzir. Tako ispada da su stvarni rashodi veći, a prihodi manji. No čak ni u tome nema potpune dosljednosti, pa nije baš sve bazirano na brojkama otprije rebalansa, već se u jednoj od tablica računa na proračunski deficit središnje države od 4,8 posto, a u drugoj pak od tri posto, što u svojem osvrtu na proračunski prijedlog piše ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ot.

U ovoj godini, priznali su u Vladi, imali su pad prihoda od PDV-a od 1,6 milijardi kuna zbog promjene sustava obračuna, što god to značilo. Glavna stavka skoka deficita bili su troškovi sanacije zdravstvenih ustanova od 3,3 milijarde kuna. S obzirom na to da je Vlada doprinose za zdravstvo spustila za dva postotna poena, što je proglašeno velikom pomoći rasterećenju cijene rada, mogla je računati da će problema u zdravstvu biti, a bit će ih zasigurno i još. No Linić se hvali kako je, mimo troškova sanacije zdravstva, “Vlada uspjela kontrolirati rashodovnu stranu”.

A deficit bi opće države, prema Linićevim izračunima, trebao u sljedećoj godini iznositi 5,5 posto, odnosno oko 17,5 milijardi kuna. Tako će ukupni rashodi proračuna u 2014. dosegnuti 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijardu. Svoj optimistični prijedlog proračuna Vlada temelji na ideji rasta ulaganja države, što je isti model koji je najavljivao još Radimir Čačić početkom 2012., tada kao ministar gospodarstva. Osim državne investicijske potrošnje i njezina udjela u BDP-u koji su, ruku na srce, zaista niski u usporedbi s članicama Unije sličnog dohotka, kako primjećuje Katarina Ot, na navodni oporavak trebali bi utjecati i “visokofrekventni pokazatelji”, poput turističke sezone i oporavka osobne potrošnje. No kako priznaju u Ministarstvu financija, Hrvatska je u situaciji u kojoj proračunske rupe treba krpati dizanjem poreza, pa će od 1. siječnja sljedeće godine na snagu stupiti nove međustope PDV-a, kojima su ponovno obuhvaćene i mnoge osnovne namirnice, što zasigurno neće dobro utjecati na potrošnju. Da ironija bude veća, Vladin se optimizam temelji na “reformskim naporima za unapređenje investicijskog okruženja”, koji se zasad očituju samo u represivnom prijedlogu novog Zakona o radu. Uz to, najavljuju se rezanja ili ukidanja 36 neporeznih davanja, ali s obzirom na trend rasta poreza, tek treba vidjeti hoće li se to dogoditi.

Prema proračunskom prijedlogu kritični su i u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, iz kojih za “Novosti” kažu da, s obzirom na to da se porezno opterećenje ne planira smanjiti nego povećati, nije izgledno da će uskoro doći do novog zapošljavanja. “Planirano je restrukturiranje državnih i javnih poduzeća koje podrazumijeva otkazivanje radnih odnosa, pa je projiciran rast potrošnje kućanstava nerealan. Planiraju se u 2014. smanjiti rashodi za zaposlene reformom sustava plaća koje u ukupnim rashodima zauzimaju udjel od približno 17 posto za 1,5 posto, te se planiraju smanjiti naknade građanima i kućanstvima za 4,9 posto, koje u ukupnim rashodima zauzimaju velikih 53 posto”, stoji u komentaru Nezavisnih sindikata.

S obzirom na to da se makroekonomski model štednje u Hrvatskoj ponajprije temelji na financijskim rezovima na teret građana, a evidentno je da se ovim planom proračuna taj trend ne mijenja, postavlja se pitanje na čemu će se temeljiti projicirani rast potrošnje kućanstava.

– Promatra li se struktura proračunskih rashoda, pokazuje se kako proračun za 2014. nije drugačiji od proračuna za 2012. i 2013., posebno kada se u obzir uzmu rebalansi – kaže nam Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

I on projekcije rasta BDP-a smatra previše optimističnima. Vlada je u proračunskim projekcijama navela znatan skok, od čak 35 posto, materijalnih ulaganja, u smislu nabave nefinancijske imovine, no dođe li do rebalansa, podsjeća Šantić, s obzirom na optimizam projekcija rasta BDP-a, upravo će stavke nabave nefinancijske imovine biti rezane, kao i prošle dvije godine. Riječ je o padajućem trendu koji traje već pet godina, od 2008.

Ako ništa, Linić i njegovi pomoćnici barem su dosljedni u ponavljanju pogrešaka svojih prethodnika.