Balkan prolaz

Izbrisani

Nakon višegodišnjeg otezanja i razvlačenja, slovenski parlament napokon je izglasao zakon o odštetnom modelu za tzv. izbrisane ne-Slovence, kojima je nakon osamostaljenja Slovenije uskraćeno državljanstvo ili boravište u Sloveniji, a koji iz raznih razloga nisu aplicirali za slovensko državljanstvo ili nisu dobili pravo stalnoga boravka ili državljanstva. Europski sud za ljudska prava je presudio da je takva odluka slovenskih vlasti predstavljala sistematsko kršenje ljudskih prava, nalažući Sloveniji da donese zakon kojim bi se reguliralo pitanje odštete “izbrisanima”, a do iste odluke je u više navrata došao i Ustavni sud Slovenije. Ipak, slovenski mediji pišu kako je zakon donesen s višegodišnjim zakašnjenjem i kako će teško moći pružiti punu moralnu i materijalnu zadovoljštinu “izbrisanima”, a te procjene kao da je u parlamentu potvrdio slovenski ministar unutarnjih poslova Gregor Virant, koji je prilikom rasprave rekao da je suma od 130 milijuna eura, koliko će prema ovome modelu Slovenija isplatiti oštećenima, “još uvijek manja od sume koju bi izbrisani ishodili pred Europskim sudom za ljudska prava”. Prema usvojenom odštetnom modelu, oko 12.000 od 25.671 “izbrisanih” osoba imat će pravo na novčane odštete od 50 eura za svaki mjesec otkako nisu imali status odnosno pravo boravka u Sloveniji. Udruge koje zastupaju prava “izbrisanih” ovakvo rješenje smatraju nedovoljnim, dok Slovenci misle da je ono preizdašno. Anketa koju je objavilo ljubljansko “Delo” pokazuje da su Slovenci podijeljeni po pitanju isplate odštete “izbrisanima”: 49 posto anketiranih je protiv usvojenog zakona, a čak 73 posto smatra da su za kršenje ljudskih prava “izbrisanih” krivi pojedinci, a ne država.

Istraga

Prema pisanju ljubljanskog “Dnevnika”, specijalizirano tužiteljstvo Slovenije pokrenulo je financijsku istragu protiv bivšeg premijera te zemlje Janeza Janše, a današnjeg čelnika oporbe. Istraga protiv njega je pokrenuta temeljem Zakona o oduzimanju imovine nezakonita izvora, a obuhvaća razdoblje od 2000. do listopada ove godine i, kako navode slovenski mediji, Janšinu “640.000 eura vrijednu imovinu u nekretninama i automobilima”. Također, prema istim izvorima, pod istragom je imovina i Janšinog brata Rajka, supruge Urške i njene sestrične Nataše Pajenk, za koju se sumnja da je raspolagala Janšinim računima, a istražitelji provjeravaju i imovinu preminulog Jože Zagožena, nekada istaknutog člana Janšine stranke, koji je zajedno s njim na prvostupanjskom sudu u Ljubljani bio nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora i novčanu kaznu u korupcijskoj aferi Patria i na čije je ime u austrijskim bankama otkriveno 271.000 eura. Janša je istragu nazvao “politički motiviranom”.

Orion

Policije Njemačke i Makedonije razotkrile su tijekom zajedničke akcije kodnog naziva “Orion” makedonsku kriminalnu grupu koja se bavila krivotvorenjem ličnih dokumenata, a onda i njihovom preprodajom klijentima u Zapadnoj Europi. Kriminalna organizacija, prenose regionalne agencije, krivotvorila je dokumente u Makedoniji, potom ih je posredstvom jedne turističke agencije brzom poštom prebacivala u Njemačku, a onda i u treće zemlje. Ministrica unutrašnjih poslova Makedonije Gordana Jankulovska saopćila je kako je tijekom pretresa nekolicine stanova i rečene turističke agencije policija zaplijenila 48 italijanskih, holandskih, belgijskih, bugarskih, grčkih, slovenskih i finskih pasoša, ličnih karata, vozačkih dozvola i drugih dokumenata, kao i kompjutersku opremu, novac i izvjestan broj bankovnih naloga. Krivotvoreni lični dokumenti u Makedoniji su koštali od 800 do 1.000 eura, a u Njemačkoj su prodavani po znatno većoj cijeni, objasnila je ministrica, navodeći kako je u akciji uhićeno pet osoba, dok su ostali u bijegu. Makedonski mediji navode da je ova kriminalna grupa brojala 13 članova.

Tok 

U Srbiji je započeta izgradnja Južnog toka, međunarodnog plinovoda koju je pokrenula ruska državna kompanija Gazprom, a ukupno vrijedi više od 16 milijardi eura, što je najveći infrastrukturni i energetski projekat na teritoriju Srbije, koja će u njega uložiti blizu dvije milijarde eura. Južni tok će dovesti ruski plin cijevima ispod Crnog mora i kopnom preko Bugarske, Srbije, Mađarske do potrošača u Zapadnoj Europi. Dionica Južnog toka kroz Srbiju bit će duga 421 kilometar, a predviđena je i gradnja nekoliko krakova: za Hrvatsku dugog 52 kilometra, za Republiku Srpsku dugog 105 kilometara i jednog kraka prema Makedoniji. Na svečanosti u Beogradu potpisana su tri ugovora za Južni tok: ugovori o finansiranju, transportu i proglašenju dionice plinovoda za projekt od nacionalnog značaja. Iz Srbijagasa je najavljeno da će to javno preduzeće od ruskog Gazproma dobiti kredit od oko 175 miliona eura za finansiranje realizacije projekta.