Balkan prolaz

Pregovori

Srbija je i zvanično dobila termin za početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji, koji bi trebali započeti 21. siječnja. Tako su odlučili ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku održanom prošloga utorka, kada je usvojen i pregovarački okvir. To je potvrdio i europski komesar za proširenje Štefan Füle, koji pritom nije dao određen odgovor na pitanje hoće li pravno obvezujući akt, koji bi tada trebao biti usvojen, sadržavati i odrednicu da Srbija mora na kraju pregovaračkog procesa priznati Kosovo kao nezavisnu državu. “Ne treba žuriti sa zaključcima. Ovdje se, prije svega, radi o procjenjivanju napretka u procesu normalizacije Beograda i Prištine. Treba pročitati kompletan dokument, odnosno pregovaračku platformu, u kojoj se jasno ukazuje da očekujemo dalje korake u pravcu normalizacije”, rekao je Füle na konferenciji za novinare poslije ministarskog sastanka u Bruxellesu. Slovenski je ministar, međutim, nakon istog sastanka rekao da pregovarački okvir zaista sadrži klauzulu u kojoj se kaže da Srbija i Kosovo “do kraja pristupnih pregovora Srbije moraju potpisati pravno obavezujući sporazum”. Na sve to premijer Srbije Ivica Dačić kazao je kako je jednoglasna odluka Ministarskog vijeća EU-a “historijski događaj za Srbiju, koji su čekale mnoge generacije”, dodavši da je ponosan na sve što je njegova Vlada uradila kako bi pregovori s EU-om napokon započeli.

Pregovori 2

Bosna i Hercegovina će, za razliku od svojih istočnih susjeda, na datum o pregovorima čekati – izvjesno je – još mnogo godina. Na sastanku Ministarskog vijeća o proširenju EU-a, prenose agencije, Bosnu i Hercegovinu gotovo nitko nije ni spomenuo, na čemu građani te zemlje imaju zahvaliti potpunoj blokadi koju je u zemlji proizvela, po ocjenama analitičara, najgora vladajuća garnitura od kraja rata 1995. godine. Isto bi se moglo reći i za Makedoniju, čije se pregovaračko poglavlje još neće otvoriti, a status zemlje kandidata izmakao je i Albaniji, iako je ranije bilo najavljivano da bi ona koncem godine mogla dobiti zeleno svjetlo iz Bruxellesa za otvaranje predpistupnih pregovora. Prema onome što je u Bruxellesu nakon sastanka izjavila hrvatska ministrica Vesna Pusić, radi se na tome da Albanija kandidatski status dobije najkasnije do polovice 2014., prenosi Hina.

Rudnica

U Rudnici kraj Raške pronađeni su posmrtni ostaci za koje se smatra da je riječ o žrtvama albanske nacionalnosti koje su srpske snage bezbjednosti ubile tijekom rata na Kosovu, javlja Balkanska istraživačka mreža. Ekshumaciju na rečenom lokalitetu započele su vlasti Srbije, u suradnji sa forenzičarima iz EU-a i Kosova, a u ovom trenutku još uvijek nije poznato o kolikom broju tijela se radi i je li riječ o posmrtnim ostacima nekog od 1.700 ljudi koji se od završetka rata na Kosovu 1999. vode kao nestali. “Očekujemo da će tamo biti pronađeno mnogo ostataka, ali za sada ne možemo da kažemo koliko”, rekao je na konferenciji za štampu Prenk Đetaj, šef kosovske Komisije za nestale, dodajući da će brzina ekshumacije zavisiti od “spremnosti srpskih vlasti”. Kako piše Balkan Insight, ovo je drugi put kako se u Srbiji pretražuje ovaj teren. Tužilac za ratne zločine Republike Srbije saopćio je 2010. godine, zajedno s Euleksom, da postoji potencijalna masovna grobnica u Raškoj s najmanje 250 tijela Albanaca ubijenih tijekom sukoba krajem devedesetih. Međutim, napominje BIRN, nakon ispitivanja nekih lokacija za koje se sumnjalo da su na njima masovne grobnice, posmrtni ostaci nisu pronađeni, a ekshumacija na drugim mjestima nije započeta zato što su na njima izgrađeni stanovi.

Zagađenje 

U Bosni i Hercegovini dešava se prava ekološka katastrofa, a najzagađeniji gradovi u zemlji su Zenica, Tuzla i Sarajevo, u kojima koncentracija sumpor-dioksida u zraku prelazi 900, a ponegdje i 1.300 mikrograma po kubnom metru, dok se europski standard dozvoljene koncentracije ovog otrova u zraku kreće oko 35 do 45 mikrograma. Stručnjaci upozoravaju da će rekordne vrijednosti količine otrovne prašine u zraku pridonijeti ozbiljnom narušavanju zdravlja građana, naročito u industrijskim zonama. “Stanje zraka u Zenici doslovno je katastrofalno. Vrijednosti prašine prelazile su više od hiljadu, a sumpor-dioksida preko 500 (mikrograma). Poznato je da se u slučaju koncentracije sumpora veće od 500 u trajanju dužem od četiri sata mora proglasiti stanje uzbune. To se, ipak, nije dogodilo, a i da se dogodilo, Zeničani ga moraju udisati, kakav god zrak imali”, kazao je Harun Drljević iz zeničke nevladine organizacije Eko forum. Dodao je da je najveći problem akumulacija otrova, kojem su građani neprekidno izloženi već tjednima.

Zemunac

Aleksandar Simović, nekadašnji pripadnik tzv. zemunskog klana, osuđen je pred Specijalnim sudom u Beogradu na 20 godina zatvora zbog ubojstva svjedoka-suradnika Zorana Vukojevića Vuka u lipnju 2006. godine. Kako prenose regionalne agencije, Simović je osuđen za ubojstvo iz osvete i koristoljublja, budući da je ubijeni Vukojević, koji je bio šef obezbjeđenja vođe zemunskog klana Dušana Spasojevića, nakon ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića pristao da surađuje s tužiteljstvom. Optužnica je teretila Simovića da je s grupom suradnika sačekao Vukojevića ispred kuće u Zemunu, nakon čega su ga ugurali u auto i odvezli na autoput Beograd – Šid, gdje mu je Simović zadao više udaraca tupim predmetom u glavu, a potom u njega pucao iz pištolja. Potom je, navedeno je u optužnici, mrtvog Vukojevića zapalio i njegovo tijelo ostavio pored puta. Simović u požarevačkom zatvoru već izdržava kaznu od 40 godina zatvora zbog devet ubojstava i tri otmice, koje je izvršio kao pripadnik zemunskog klana, kao i zbog učešća u atentatu na Đinđića.