Kult ličnosti
Viktor Ivančić
Petog prosinca u 19 sati u antikvarijatu Ex libris u Rijeci, Riva boduli 3b, održat će se razgovor s Viktorom Ivančićem, jednim od najboljih hrvatskih novinara i kolumnista, dobitnikom više međunarodnih nagrada za odvažnost u novinskom izvještavanju i kritički profesionalni stav prema ljudima i događajima u posljednjih 30 godina. Razgovor će biti posvećen temama oko aktualne političke i društvene situacije u Hrvatskoj i regiji, zatim Ivančićevom novinarskom i književnom angažmanu, radu u ugašenom tjedniku “Feral Tribune”, čiji je bio urednik i jedan od pokretača, te njegovim knjigama koje se objavljuju u Beogradu. Razgovor će voditi Dejan Ilić, vlasnik izdavačke kuće Fabrika knjiga koja objavljuje Ivančićeve knjige, i Zoran Grozdanov, urednik u Ex librisu.
Jadranka Đokić
Glumica Zagrebačkog kazališta mladih proglašena je glumicom godine prema glasanju publike u anketi respektabilnog portala Teatar.hr. Godišnje nagrade Teatra.hr, neka vrsta alternativnih nagrada razvikanim godišnjim Nagradama hrvatskog glumišta, dodijeljene su ovih dana u zagrebačkoj Tvornici kulture: Gordan Bogdan proglašen je glumcem godine, Bobo Jelčić redateljem godine, a ZKM kazalištem godine. Skandalom godine proglašena je predstava “Fine mrtve djevojke” kazališta “Gavella”, a festivalom godine IKS festival iz Splita, ostavivši iza sebe Tjedan suvremenog plesa, Festival svjetskog kazališta i druge već etablirane manifestacije. Najboljom predstavom proglašen je “Tartuffe” Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Jerneja Lorencija, a najprecijenjenija predstava je “Michelangelo” zagrebačkog HNK-a.
Zlatko Sviben
Redatelj je predstave “Zločin i kazna” zagrebačkog Dramskog kazališta “Gavella”, koja je na nedavno završenom 18. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu “Bez prevoda” u Užicu osvojila čak sedam nagrada. Zapitan postoji li jugoslavenski kulturni prostor, Sviben je odgovorio: “Sigurno da postoji, ali on ne mora biti jedinstven. Nije bio jedinstven ni kada je postojala Jugoslavija, ni u političkom, pa ni u teatarskom smislu. Na Sterijino pozorje dolazio sam s kazalištima iz Leskovca, Rijeke i Zenice, i to su bili provincijski teatri u odnosu na kazališta iz Slovenije ili Beograda. Ni tamo nije bio jedinstven takmičarski prostor, ali bilo je zanimljivo. Sa jedinstvom ili bez njega, suradnja je nužna i važno je da se gledamo i da kao dobre komšije surađujemo i informiramo se o onome što tko radi u umjetnosti.”
Sanja Sarnavka
Društvena aktivistkinja, jedna je od izvođača predstave “Sedam” koja je ovih dana održana u Zagrebu. Radi se o svojevrsnom recitalu, u okviru međunarodnog projekta “Sedam”, u kojem se čitaju autentične i potresne priče silovanih, otetih, pretučenih i protjeranih žena iz cijeloga svijeta. Životna iskustva potlačenih žena prikupljena su 2006. i 2007. godine, a dokumentarna predstava “Sedam” prvi je put izvedena na dan Martina Luthera Kinga u New Yorku 2008. godine. Od tada je proputovala čitav svijet slijedeći dva osnovna pravila: tekstove na pozornici čitaju slavne osobe i prihod se ulaže u borbu za ravnopravnost spolova. Na zagrebačkoj izvedbi, koju je režirala Anica Tomić, tekstove potlačenih žena čitali su još ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, bivša premijerka Jadranka Kosor, kazališna teoretičarka Mani Gotovac, glumica Ksenija Pajić, voditelj Aleksandar Stanković i član nigerijske kraljevske obitelji, princ Wale Soniyiki.
Jasmila Žbanić
Filmska redateljica iz Sarajeva, autorica je novog filma “Za one koji ne mogu da govore”. Film se temelji na dramskom tekstu “Sedam kilometara sjevernoistočno” u kojem je australska glumica Kym Vercoe sažela svoje spoznaje iz Višegrada: u taj je gradić došla zbog knjige Ive Andrića “Na Drini ćuprija”, odsjela u hotelu “Vilina vlas”, bila oduševljena slavnom ćuprijom… Tek kada se vratila u Australiju, doznala je da se 1992. na tom mostu klalo i silovalo, da je idilični hotel bio poprište iživljavanja srpskih vojnika nad 200 muslimanki, a o svemu tome nitko joj u Višegradu ništa nije rekao. Film rekonstruira strašne događaje: nema velikih gesti, sve je u poluglasu, ali se nijedan zastrašujući podatak ne prešućuje. Poput dramskog teksta, i film je neka vrsta spomenika žrtvama rata koji u Višegradu nije dozvoljen.
Drago Hedl
Renomirani novinar i publicist, autor je prvog romana pod nazivom “Donjodravska obala”, koji je nedavno objavljen u izdanju Naklade Ljevak. Knjiga Drage Hedla, kaže književna kritika, “primjer je za potvrdu teze da pisano umjetničko djelo vrijedi upravo onoliko koliko je u njemu iskazan piščev talent”. Roman “Donjodravska obala” na neorealistički način i u mračnim tonovima prikazuje razdoblje mutne poratne socijalističke Jugoslavije u Osijeku, gdje je odrastao piščev alter ego, dječak Dado. Atmosfera općeg crnila nije ni pisca ni njegove junake, od kojih su mnogi završili tragično, dovela na prag mržnje prema drugim ljudima, makar su među njima dominantni bili moćni ugnjetavači i silnički gospodari života i smrti. Preporuka: čitati!