Rabljena sedmica

Šimunić

Disciplinska komisija FIFA-e kaznila je hrvatskog reprezentativca Josipa Šimunića s deset utakmica zabrane nastupa u nacionalnom dresu. To znači da će dotični – zbog skandiranja “Za dom spremni!” pred oduševljenim maksimirskim tribinama nakon utakmice s Islandom – preskočiti Svjetsko prvenstvo u Brazilu, a vjerojatno i okončati reprezentativnu karijeru. Naravno, pod uvjetom da mu izbornik Niko Kovač i šefovi Hrvatskog nogometnog saveza ne upriliče oproštajnu utakmicu na kojoj bi Šimunić, zajedno s vatrenim navijačima, mogao bez straha od kazne izražavati privrženost ustaškoj viziji Hrvatske. Da to nije fikcija svjedoči Kovačeva reakcija na kaznu Šimuniću: “Neugodno sam iznenađen, šokiran i razočaran kaznom za Josipa Šimunića. Prvenstveno mi je žao Josipa, koji će propustiti Svjetsko prvenstvo. Znam ga dugo kao igrača i kao čovjeka, i apsolutno sam siguran da ni na koji način nije želio bilo koga povrijediti.” Šokiran i tronut bio je i Damir Vrbanović, izvršni predsjednik HNS-a: “Mi ćemo dati punu podršku našem reprezentativcu u vjerojatnoj žalbi na ovu odluku. Iako znamo da Šimunić svojim ponašanjem nikoga nije htio povrijediti, FIFA je očito ovako drakonskom kaznom htjela poslati snažnu poruku.”

Vrbanović, međutim, misli da ta snažna poruka nije upućena ni njemu, ni selektoru Kovaču, ni HNS-u, što znači da će naši stadioni i dalje biti poligoni za riganje mržnje prema Srbima i za nesmetano propagiranje najstrašnijih ideja u ovdašnjoj povijesti.

Ustav

Naglo se zakomplicirala situacija u vezi s promjenama Ustava. Kad je već postalo izvjesno da je u Saboru okupljena dvotrećinska većina potrebna da se Ustav unese, između ostalog, nezastarijevanje teških ubojstava, popis tematskih područja o kojima se ne može odlučivati na referendumu, kao i potrebni postotak prihvaćenosti referendumskog pitanja, Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje objavio je da se povlači iz dogovora o ustavnim promjenama. A bez sedam HDSSB-ovih ruku, i mimo HDZ-a koji ne želi sudjelovati u mijenjanju Ustava, ne može se doći do dvotrećinske većine, odnosno do stotinu i jednog glasa. Partija utamničenog osuđenika za ratne zločine Branimira Glavaša u pregovorima je tražila i dobila upisivanje regionalnog karaktera Hrvatske u Ustav, no onda je, ipak, povukla ručnu kočnicu. Predsjednik te stranke Vladimir Šišljagić obrazložio je zaokret iznenada otkrivenom nužnošću da se još razgovara i pregovara te da se izglasavanje promjena odgodi do sredine siječnja, jer on sumnja da se u pozadini događaju “zakulisne igre Kukuriku koalicije i HDZ-a”. Prije će biti da Šišljagić, čovjek pod istragom USKOK-a, i njegovi stranački kompanjoni pokušavaju još ponešto dobiti u zamjenu za podršku ustavnim promjenama. Što će, pak, ovakav razvoj situacije značiti za sudbinu europskog uhidbenog naloga kojim Njemačka traži izručenje bivšeg visokopozicioniranog jugoslavenskog i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića, e to trenutačno nikome nije baš najjasnije, osim što logika kaže da bi se sud mogao pozvati na zastaru – koja, dakle, neće biti ukinuta Ustavom – i odbiti njemački uhidbeni nalog.

Prebivalište 

Procedura javljanja nadležnim ustanovama, bilo policiji u Hrvatskoj, bilo hrvatskim konzulatima po bijelom svijetu, u smislu zadržavanja ili odjave prebivališta za sve koji žive u inostranstvu duže od dvije godine, pokazala je da se hrvatske vlasti nisu pripremile za navalu svojih državljana koji su to učinili u zadnji čas, odnosno do 29. decembra kada za to ističe rok, nakon čega će se početi s brisanjem iz spiskova. O tome svjedoče i gužve pred konzulatima u Srbiji. Podsjetimo, prebivalište po zakonu ne moraju odjaviti svi oni koji su privremeno na liječenju, radu ili se obrazuju, kao i oni koji su uključeni u programe obnove i zbrinjavanja pod uslovom da im kuća ili stan još nisu useljivi, ali ni oni koji u Hrvatskoj ukupno provedu tri mjeseca tokom godine. Oni koji su u Hrvatskoj prijavljeni fiktivno ili ne dolaze u nju, trebaju odjaviti prebivalište, a to im je prilika, ako to rade u nadležnim policijskim upravama, da naprave nove pasoše jer se državljanstvo ne gubi brisanjem iz evidencije prebivališta. Gužvu povećava i ponašanje pojedinih konzularnih službenika koji, kako ističu izbjegličke organizacije, nekim građanima poništavaju lične karte bez njihove suglasnosti i govore im da odjave prebivalište, iako to ne trebaju učiniti. “Obaveza službenika je da prime dokumenta, a ne da odlučuju u ime podnosioca zahtjeva, to jest da li će prijaviti privremeni odlazak ili odjaviti prebivalište”, ističu u izbjegličkim organizacijama. S obzirom na situaciju, ali i brojne prijedloge izbjegličkih i drugih organizacija, vrlo je izvjesno da će se rok za postupak produžiti, ali o tome treba odlučiti Vlada.

AUTOR: N. J.

Srbija

Vijeće općih poslova Europske unije odlučilo je da će pregovori o pristupanju Srbije Uniji biti otvoreni na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 21. siječnja 2014. Hrvatska je snažno podržala takvu odluku, kao i davanje kandidatskog statusa Albaniji, s tim da u vezi s Albanijom nije postignut konsenzus među članicama, pa je rješavanje tog pitanja odgođeno za lipanj iduće godine. Tokom pregovaračkog procesa Srbija, prema zahtjevu EU-a, mora nastaviti normalizirati odnose s Kosovom, a kruna normalizacije trebalo bi biti sklapanje pravno obavezujućeg sporazuma prije ulaska Srbije u članstvo Unije.